Noći posljednjih deset dana Ramazana su nesumnjivo najvrijednije i najveličanstvenije noći u toku cijele godine i stoga bi Allahov Poslanik s.a.v.s., kako veli Aiša r.a. činio ibadet više nego u bilo kojim drugim danima.” Bilježe Muslim i Tirmizi. Allahov Poslanik s.a.v.s. bi te cijele noći provodio u ibadetu i veoma malo, skoro nikako ne bi spavao.” Muttefekun alejhi. Kako bilježi Imam Tirmizi Allahov Poslanik s.a.v.s. ne bi dozvolio nikome od svoje porodice da ne provodi noći u ibadetu ukoliko su bili fizički sposobni za to. Činio je to iz želje da dočekaju noć Lejletul Kadr u ibadetu koju je i sam išćekivao, a i ashabima preporučivao da je traže u deset zadnjih dana Ramazana. Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Ko probdije (provede u ibadetu) Lejletul Kadr vjerujući i nadajući se Allahovoj s.v.t. nagradi, biće mu oprošteni raniji grijesi.” Bilježi Buhari. Vrijednosti ove odabrane noći su mnogobrojne i nama dobro poznate, dovoljno je da spomenemo da je ona vrednija od hiljadu mjeseci, kako se to navodi u Kur’anu. Neki učenjaci su izračunali hiljadu mjeseci i došli do rezultata da je to više od 83 godine. U Muvetti Imama Malika se navodi: ”Allahovom Poslaniku s.a.v.s. su pokazane životne dobi umetta prije njegova, pa je uvidio da njegov ummet ima manji prosjek životne dobi i da zbog toga ne mogu dostići količinu dobrih djela ranijih naroda zbog dužine njihova života. Zato mu je Allah s.v.t. dao noć Kadr, koja je vrednija od hiljadu mjeseci.” Nema boga osim Allaha, zaista je Allah najveći, i doista je to – tako mi Allaha - velika počast nama da čovjek koji iskreno oživi noć Kadr, s time će zaslužiti vrijednost i nagradu ibadeta više od 83 godine. U toj noći je preporučeno da se klanja što veći broj rekata nafile namaza, mnogo upućuju dove tražeći u njima posebno oprost, milost i pomilovanje. Aiša r.a. je upitala Allahovog Poslanika s.a.v.s.: ”Ako saznam koja je to noć Lejletul Kadr, šta te noći da učim? On joj je rekao: “Reci: ALLAHUMME INNEKE AFUVVUN TUHIBBUL AFVE FA’FU ANNII!” Bilježi Tirmizi, što znači: “O Allahu, Ti si Onaj koji mnogo prašta, voliš praštanje i Ti mi oprosti!” Neki islamski učenjaci smatraju da je mudrost u nepoznavanju i skrivanju tačnog termina ove noći u tome da ljudi konstantno pojačaju svoje aktivnosti na polju ibadeta posljednjih deset dana Ramazana i da se povuku u i’tikaf u džamije, a Allah s.v.t. najbolje zna.
Itikaf
Itikaf je konstantni boravak u džamije sa nijjetom približavanja Allahu s.v.t.. Mu'tekif - osoba koja se povuče u itikaf, zatvara sebe u mesdžid radi pokornosti Allahu s.v.t. i pojačanog zikra Njemu s.v.t. i odriče se svih stvari koje ga odvode od Njega s.v.t.. On svoje srce u potpunosti potčinjava svome Gospodaru i u njemu nema ništa drugo do želja za sticanjem Allahova s.v.t. oprosta i Njegova zadovoljstva. Ovo je jedan od najuzvišenijih ibadeta koji čisti ljudsko srce i udaljava ga od svih vrsta grijeha i oplemenjuje njegovu dušu najplemenitijim svojstvima, jer ovaj ibadet u sebi objedinjuje mnoge pokornosti poput: namaza, učenja Kur’ana, konstantno činjenje zikra i upućivanje dova itd. Mnogi koji nisu okusili ovaj ibadet smatraju da je on težak i naporan, ali je on u stvari veoma lahak. Mu’tekif ima pravo da izađe iz mesdžida kada to potrebe iziskuju, on jede i pije u mesdžidu, on spava i održava svoju ličnu higijenu i čistoću mesdžida, on može da razgovara sa drugima, ali ne smije previše da priča posebno, ako od tog govora nema koristi, on podrezuje nokte i skraćuje kosu, on se miriše, čisti svoje tijelo i oblači najljepšu odjeću. Potvrđeno je da se itikaf obavlja u posljednjih deset dana mjeseca Ramazana, jer se prenosi od Aiše r.a. da je rekla: ”Allahov Poslanik s.a.v.s. se posljednjih deset dana Ramazana povlačio u itikaf, a poslije njegove smrti to su činile njegove žene.” Muttefekun alejhi. Potrudi se da ovaj sunnet Allahova Poslanika s.a.v.s. oživiš, ove godine, kod sebe i svoje porodice ne bi li Allah s.v.t. upisao ti veliku nagradu za to, a i nagradu za one koji te budu slijedili. Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao Bilalu ibnul Harisu r.a.: ”Znaj da onaj koji oživi jedan moj sunnet poslije moje smrti, imaće nagradu kao i svi oni koji to budu prakticirali, a da se njima ne oduzme ništa od njihove nagrade.” Bilježi Tirmizi. Muslimani danas su u veoma velikoj potrebi da se u što većoj mjeri oživi ovaj i svi drugi sunneti Allahovog Poslanika s.a.v.s., kako bi se povećao hajr u našem društvu i kako bi smo se opskrbili najboljom opskrbom za preostali dio godine i kako bi kraj Ramazana okončali na najbolji mogući način.
Završetak ramazana
Trebao bi da bude na slijedeći način:
1. Izlazak iz itikafa - onih koji su se povukli u mesdžide - poslije zalaska sunca posljednjeg dana Ramazana.
2. Izdvajanje sadekatul - fitra, a to je vadžib - obavezno, za sebe i one osobe o kojima se čovjek brine za izdržavanje. Od Ibn Omera r.a. se prenosi: ”Allahov Poslanik s.a.v.s. je naredio da se daje sadekatul fitr u visini jednog sa'a temri ili pšenice, za slobodnog i roba, muško i žensko, odraslog i malog, koji su muslimani.” Muttefekun alejhi. Kako se jasno vidi iz hadisa količina koja se treba izdvojiti jeste jedan sa’a (mjera za žitarice, koja otprilike iznosi 4 mudda, tj. pune šake srednje veličine) od prehrambenih artikala koji se uzgajaju u dotičnoj zemlji. Dužan je dati onaj ko ima toliko hrane preko svojih potreba i potreba porodice uoči i na dan Bajrama. U hadisima se hurme i pšenica navode kao primjer, a ne kao obaveza da se samo od njih mora dati. Najbolje je dati ono što je najkorisnije siromasima, jer to njima i pripada. Od Ibn Abbasa r.a. se prenosi: "Allahov Poslanik s.a.v.s. je propisao obaveznim sadekatul fitr kao čišćenje postača od bespotrebna govora i svađa i da bude hrana siromasima. Ko ga izdvoji prije klanjanja bajram - namaza ubrojat će se u sadekatul fitr, a ko ga udijeli poslije bajram namaza brojaće se kao obična sadaka.” (Bilježe Ebu Davud i Ibn Madždže). Sadekatul fitr se daje pred klanjanje bajram namaza, a može se dati i prije toga na dan ili dva radi općeg interesa siromaha.
3. Da shvatimo svoju pravu situaciju i ulogu na Zemlji, da smo mi potpuno nemoćni i bezvrijedni bez Allahove s.v.t. pomoći i Njegovih s.v.t. blagodati koje nam je On podario, jer je Allah s.v.t. izvor života, snage, moći i svega što posjedujemo. Ovo je upravo istinsko i ispravno značenje riječi: ”La havle ve la kuvvete illa billahi.” Nema stanja niti moći bez Allaha s.v.t.”
4. Da u svom ibadetu Svevišnjem Gospodaru pojačanim tempom činimo istigfar zbog počinjenih grijeha i propusta. Čovjek ma koliko činio ibadet Allahu s.v.t. ne može Mu istinski i u potpunosti zahvaliti na mnogobrojnim blagodatima kojima nas je naš Gospodar obasuo. Veli Uzvišeni Allah: ”Ako vi budete brojili Allahove blagodati, nećete ih nabrojiti, - Allah, uistinu prašta i samilostan je.” Nahl 18. Istigfar je uistinu najbolji završetak i pečat svih dobrih djela. Pravedni halifa Omer ibn AbdulAziz r.a. napisao je pismo u sve pokrajine u kojem im naređuje da Ramazan završe istigfarom i sadekatul fitrom, jer sadekatul fitr čisti postača od besposlica i nepristojnog govora dok istigfar krpi (upotpunjava) ono što je poderalo post od besposlica i nepristojna govora. Pa im veli: “Recite ono što je rekao vaš otac Adem a.s.: ”Gospodaru naš, sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni.” A'raf 23
5. Upornost u upućivanju dova Milostivom Gospodaru da nam pomogne da na najljepši način okončamo ovaj mjesec, da primi od nas naš post, namaze, sadake i sva ostala dobra djela i da nas oslobodi vatre džehennemske?!
6. Obnavljanje tevbe – pokajanja i ugovora sa Allahom s.v.t. da ćemo ostati ustrajni na Njegovom putu istine, putu iskrene pokornosti i da se više nikada nećemo povratiti griješenju i zlodjelima, kao što im se veliki broj ljudi ponovno vraća poslije Ramazana.
7. Strah da naša djela ne budu primljena. Naši dobri prethodnici selefu salih maksimalno su se trudili da u što boljoj formi obave sve ibadete sa potpunom iskrenošću, a zatim bi upućivali dove Uzvišenom Allahu da primi od njih ibadete i mnogo bi strahovali i brinuli se da li će njihova djela biti primljena kod Allaha s.v.t. Njih Allah s.v.t. spominje i opisuje ih u suri Mu'minun, pa kaže: ”Oni koji iz bojazni prema Gospodaru svome strahuju, i oni koji u dokaze Gospodara svoga vjeruju, i oni koji druge Gospodaru svome ravnim ne smatraju, i oni koji od onoga što im se daje udjeljuju, i čija su srca puna straha zato što će se vratiti svome Gospodaru, oni hitaju da čine dobra djela, i radi njih druge pretiču.” Mu'minun 57-61. Aiša r.a. je upitala Allahovog Poslanika s.a.v.s. o Kur'anskim riječima: ”i čija su srca puna straha što će se Gospodaru svome vratiti”, jesu li to oni koji kradu, čine zinaluk ili piju alkohol, pa se zbog toga boje Allaha s.v.t.? On joj je odgovorio: ”Ne, o kćerko Ebu Bekrova, nego su to oni koji klanjaju, poste i udjeljuju sadaku, pa se plaše da im to neće biti primljeno kod Allaha s.v.t.” Bilježe Tirmizi i Ibn Ebi Hatim. Prenosi se da je Alija r.a. rekao: ”Brinite se o tome da li će vam djela biti primljena više nego o samim djelima, zar niste čuli za riječi Svevišnjeg: ”Allah prima djela samo od bogobojaznih.” Maide 27. Abdullah ibn Mes’ud r.a. bi posljednje noći Ramazana govorio: “Čestitamo onome čija su djela primljena, a izražavamo saučešće onima čija nisu.” I mi čestitamo onome čija su djela primljena – i još jednom čestitamo, a za onoga čija su djela odbijena molimo Allaha s.v.t. da ga izvuče iz belaja i da ga na lijep način vrati Sebi.
8. Slijedi sunnet i uputu Allahova Poslanika s.a.v.s. vezano za način provođenja bajramskih dana i to:
a) Okupaj se, namiriši i obuci najljepše odijelo koje posjeduješ, jer na taj način priznaješ dobrotu i blagodati koje ti je podario Allah s.v.t. Zaista je Allah s.v.t. lijep i voli ljepotu, kako se to navodi u hadisu kojeg bilježi Imam Muslim u Sahihu. Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: ”Allah voli kada dadne nekome Svoje blagodati da se na njemu vide tragovi tih blagodati.” Bilježi Bejheki, Tirmizi i Hakim. Međutim, dobro se pripazi da se ne ukrasiš time da obriješ svoju bradu, jer je to strogo zabranjeno i to je vid oponašanja žena i medžusija - vatropoklonika. Allahov Poslanik s.a.v.s. je rekao: ”Skraćujte brkove i puštajte brade.” Bilježi Buhari. Drugom prilikom je rekao: ”Skraćujte brkove, puštajte brade i ne budite isti kao medžusije.” Bilježi Muslim. Sva četvorica imama pravnih škola, kao i mnogi drugi mudžtehidi, složni su u tome da je strogo zabranjeno brijanje brade. Imam hanefijske pravne škole Ibnul Abidin je rekao: ”Skraćivanje brade na manju dužinu od šake kao što to rade neki razmaženi i ženstveni muškarci, nije dozvolio niko od islamske uleme. A brijati bradu potpuno jeste postupak Jevreja u Indiji i vatropoklonika nearapa.” (Vidi El -Hašije ala reddil Muhtar 2/113 str.). Također ti je zabranjeno da oblačiš svilenu odjeću ili zlatni nakit ma u kakvom obliku to bilo, jer prenosi Ebu Musa el - Ešari r.a. da je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: ”Ženama moga ummeta je dozvoljena svila i zlato, ali je to zabranjeno muškarcima.” Bilježi Ahmed. Ženama je dozvoljeno da prisustvuju bajram namazu (ukoliko se on obavlja vani - na musallama), a one koje imaju hajz ili nifas one ne smiju prisustvovati. Ženama nije dozvoljeno da se našminkaju, namirišu i otkriju prilikom odlaska na bajram namaz kako ne bi objedinile pokornost i griješenje u isto vrijeme.
b) Pojesti nešto prije odlaska na bajram namaz, najbolje je da to budu hurme i to neparan broj (zalogaja): tri, pet ili sedam. Kako god smo poslušali Allahovo s.v.t. naređenje za post, tako ćemo poslušati i naređenje za jelo.
c) Učiti tekbire prilikom izlaska iz kuće, u putu do džamije, i u džamiji sve dok imam ne uđe da klanja namaz. Bajramski tekbir glasi: ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER, LA ILAHE ILLALLAHU, ALLAHU EKBER, ALLAHU EKBER VE LILLAHIL HAMD.
Klanjati bajram namaz samo 2 rekata, i nema nikakvih nafila ni prije ni poslije namaza, jer se prenosi od Ibn Abbasa r.a. da je rekao: ”Allahov Poslanik s.a.v.s. bi klanjao bajram dva rekata, ne bi klanjao prije, a niti poslije njega ništa.” Muttefekun alejhi. Po sunnetu je da se bajram namaz obavlja vani na musallama, a ne u džamijama i mesdžidima osim ukoliko to predstavlja poteškoću ljudima.
Nema smetnje u međusobnoj razmjeni čestitki u bilo kojem one obliku bile, poput riječi: “Tekabbelellahu minna ve minkum” i slično tome.
f) Vraćanje iz džamije drugim putem.
g) Pomirenje i čišćenje srca od mržnje, neprijateljstva i zavisti.
h) Održavanje rodbinskih veza, posjećivanje braće u vjeri i prijatelja. A ono što čine neznalice u vjeri, pa prvi dan bajrama posjećuju kaburove svojih umrlih, o tome nema nikakvog šerijatskog dokaza i zato se toga moramo pripaziti i izbjegavati. i) Lijep odnos prema porodici i djeci te obveseliti svoju ženu, djecu i roditelje na jedan lijep, uljudan i šerijatski dozvoljen način. Za vrijeme bajramskih dana treba se osjetiti lijepo i ugodno raspoloženje uz osmjehe, ilahije i ugodne posjete i šetnje. Pretjerivanje u igri i zabavi je u suprotnosti sa sunnetom Allahova Poslanika s.a.v.s. Vehb ibnul Verd vidio je ljude kako se u vrijeme bajramskih dana pretjerano zabavljaju i šale, pa je rekao: ”Ako je od ovih ljudi primljen post onda ovi postupci nisu postupci zahvalnih Allahovih s.v.t. robova, a ako im nije primljen post onda ovo nije postupak onih koji se plaše.” Hasan el-Basri je rekao: ”Uzvišeni Allah je učinio mjesec Ramazan trkalištem za Njegova stvorenja na kome se oni nadmeću i utrkuju u pokornosti da bi stigli do Njegove milosti i zadovoljstva. Oni koji budu najbrži oni i pobjede, a oni koji zaostanu oni izgube. Čudni li su oni takmičari koji se smiju na dan kada će pobijediti oni koji najviše čine dobrih djela, a biće poraženi koji budu zapostavili dobra djela.” Stoga se trebamo veseliti i radovati Allahovim s.v.t. blagodatima kojim nas je obasuo što smo dočekali Ramazan, proveli ga u činjenju mnogobrojnih ibadeta koliko smo bili u mogućnosti, i to je uistinu bolje od dunjaluka i svega što je na njemu. Rekao je Uzvišeni Allah: ”Reci: ”Neka se zato Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od onoga što gomilaju.” Junus 58. Pravi i istinski vjernik se raduje upotpunjenju i završetku posta i osvajanju Allahove s.v.t. nagrade koja se ni na koji način ne može mjeriti sa dunjalučkim nagradama. Ta nagrada je oprost grijeha i spas od vatre džehennemske, pa ima li bolje i vrijednije nagrade od toga? Osoba slabog imana raduje se završetku Ramazana, jer se je kutarisao posta koji mu je bio veliki i teški teret, raduje se, jer neće morati činiti ibadet i pokornost godinu dana, raduje se, jer se vraća ponovno svom ustaljenom načinu življenja kojeg je provodio prije Ramazana, a koji se sastoji od raskalašenosti, nemara i zabave. Allahu sačuvaj nas od ovakvih osoba i njihovih osobina!
______________________________________________________
