Kur'an
Četvrta i posljednja velika Božija Objava je Kur'an koji je dostavljen posljednjem Božijem poslaniku Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem: "A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi..."[1]
Kur'an znači "Knjiga za čitanje, recitiranje", od kare'e čitati, recitirati. Kur'an ima i drugih naziva: Kitab (Knjiga), Furkan (rastavljač istine od neistine), Zikr (opomena), Hukm (odluka), Hikmet (Mudrost), Šifa' (lijek), Huda (pravi put), Nur (svjetlo), Burhan (jasan dokaz) itd.
Objavljivanje Kur'ana trajalo je 23 godine, tj. 13 godina prije Hidžre u Meki, i 10 godina poslije Hidžre u Medini. Obzirom na to govori se o mekanskom periodu Objave i o medinskom periodu, kao i o mekanskim i medinskim surama.
Ukoričeni, uvezani Kur'an naziva se Mushaf.
U Kur'anu ima 30 džuzeva sa po 20 stranica. Kur'an je podijeljen na 114 sura (poglavlja).
Pored četiri velike knjige i suhufa koje je Allah objavio, bilo je poslanika kojima je Allah subhanehu ve te'ala slao objavu, ali nas nije obavijestio o imenima tih objava.
Obavezni smo da vjerujemo da su sve objavljene knjige došle sa istinom, svjetlošću i uputom. Sve što se nalazi u njima a suprostavlja se pomenutim temeljima, to je zbog iskrivljavanja kojeg su ljudi načinili.
Definicija Kur'ana
"On je Allahov govor nenadmašni, objavljen Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem, zapisan u mushafima, do nas prenesen vjerodostojnom (mutevatir) predajom, a njegovo učenje je ibadet."
Svjedočimo da je Kur'an govor Gospodara. Dostavio ga je vjerni i pouzdani melek Džibril i njemu podučio velikana svih poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem.
Allah subhanehu ve te'ala u Kur'anu kaže: "I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova: donosi ga povjerljivi Džibril, na srce tvoje, da opominješ, na jasnom arapskom jeziku."[2]
Allah subhanehu ve te'ala također kaže: "...Kur'an nije izmišljena besjeda, on priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene, i objašnjava sve, i putokaz je i milost narodu koji vjeruje."[3]
Mufesiri tumačeći 48. ajet sure El-Maide "Da nad njima bdije i priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene', - kažu: 'Kur'an priznaje ono što je u njima istinito, a negira ono što je ušlo u njih iskrivljenjem, mijenjanjem i izvrtanjem, i o njima Kur'an donosi sud, bilo da se radi o derogaciji ili priznavanju."
Allahovo subhanehu ve te'ala obećanje o čuvanju Kur'ana
Danas ne postoji ni jedna objavljena knjiga koja je sačuvana u svojoj izvornosti osim Kur'ana. Kur'an je sačuvan sa svim svojim poglavljima, rečenicama, riječima i vokalima, - onako kako ga je učio Džibril alejhi selam Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, i kako ga je on učio svojim ashabima.
Kur'an je do nas prenesen sa svim svojim poglavljima i rečenicama, sa njihovim redoslijedom i načinom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave mutevatir predajom tj. prenešen je sigurnom predajom od velikog broja ljudi. Nema sumnje u to da je Kur'an kojeg mi danas učimo, isti onaj kog je Allah objavio svome Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem.
Allah je zagarantirao čuvanje Kur'ana od bilo kakvih izmjena, iskrivljavanja, dodavanja ili oduzimanja.
Allah subhanehu ve te'ala kaže: "Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!"[4]
Poznato je kroz historiju da su nevjernici mnogo puta pokušali napraviti izmjenu u Kur'anu ubacivanjem ili izbacivanjem dijelova Kur'ana, ali su njihove spletke uvijek bile na vrijeme otkrivene, jer: Allah ispunjava Svoja obećanja.
Cilj očuvanja Kur'ana je da bi Allahov dokaz ljudima ostao vječan: da trajno ostane prisutan među njima da bi mu se ljudi uvijek vraćali i iz njega proučavali svoju vjeru, njene osnove, principe, ciljeve i upoznavali se sa propisima Allahovog šerijata.
Kur'an je sačuvan zato da bi se ljudi koristili njegovim poukama, savjetima, opomenama i prijetnjama, te da bi svoje ponašanje uskladili sa ahlakom koji se potencira u Allahovoj sallallahu alejhi ve sellem objavi.
Mu'džiza Kur'ana
Muhammed sallallahu alejhi ve sellem je imao više mu'džiza, a njegova najveća mu'džiza je Kur'ani kerim.
Allah subhanehu ve te'ala, je Muhammedovu sallallahu alejhi ve sellem mu'džizu učinio trajnom da do Sudnjeg dana uvjerava i upućuje ljude.
Allah subhanehu ve te'ala u Kur'anu kaže: "Neka je uzvišen Onaj koji robu Svome objavljuje: rastavljač istine od neistine (Kur'an) da bi svjetovima bio opomena"[5]
Kur'an je nepromjenjiv (tekstom), uvijek aktuelan i nov do Sudnjeg dana.
Pojedini aspekti Kur'anske mu'džize
a) Rječitost Kur'ana i njegova trajna veličanstvenost
Kur'an je sastavljen od harfova kao što je i ljudski govor sastavljen od istih harfova, ali je kur'anska stilistika daleko nadmašila i pokazala nemoć i ljudi i džina da sačine i donesu nešto slično najkraćoj suri Kur'ana. Kada bi pročitao najljepšu pjesmu ili knjigu, usljed ponavljanja izgubila bi svoju vrijednost jer je to ljudski govor. Međutim, koliko puta učač prouči fatihu ili hatmu a da nikad ne gube svoju vrijednost?! Naprotiv, što god više učač uči Kur'an, on mu je sve draži i draži.
b) Kur'ansko iznošenje gajb stvari (kao npr, o budućim događajima):
1. Kada su Perzijanci koji su u to vrijeme bili obožavaoci kipova pobijedili Bizantijce (kršćane), mušrici Meke su tu pobjedu slavili i prijetili muslimanima da će im se desiti isto.
Allah subhanehu ve te'ala je povodom ovoga objavio: "Elif lam mim, Bizantijci su pobijeđeni u susjednoj zemlji, ali oni će poslije poraza svoga, sigurno pobijediti za nekoliko godina (bid'a sinine)."[6]
Kad su ovi ajeti objavljeni, muslimani su ih stalno ponavljali i iščekivali ono što je Allah obećao nevjernicima. Ebu Bekru r.a. se suprostavio jedan mušrik kladeći se sa njim da Vizantija neće pobijediti u vremenu u kojem su označeni Kur'anski ajeti riječima "Fi bid'i sinine", - a to je period od tri do deset godina, ne više. Ebu Bekr je prihvatio opkladu prije nego je ona postala haram, pa su tako muslimani stali uz Ebu Bekra radijallahu anhu a nevjernici uz mušrika čekajući ostvarenje rečenog. Tada je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem precizirao da: "vremenski period 'bid'a' je od 3 - 9 godina."
Time je poslanstvo stavljeno na ispit. Nije prošlo ni osam godina, a Allahovo se obećanje ostvarilo. Vjernici su se radovali, a veliki broj mušrika je počeo vjerovati i priznavati islam.
2. Mnogo puta su mušrici i jevreji pokušali atentat na Resula sallallahu alejhi ve sellem.
Allah subhanehu ve te'ala objavljuje: "... a Allah će te od ljudi zaštititi."[7]
Poslije objavljivanja ovog ajeta Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao svojim ashabima: "Ljudi, možete slobodno ići, Allah nam garantuje zaštitu." (Tirmizi i dr.). I zaista, zavjere su bile mnogobrojne, ali ih je Allah subhanehu ve te'ala sve otkrivao i poništavao.
Iako su muslimani bili malobrojni i slabi, nevjernicima nije uspjelo da ubiju Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Dok su kasnije vladari imali jake garde, pa su ipak mnogi bili ubijani.
c) Savremeni naučni aspekti kur'anske mu'džize
1. Niko nije ni pretpostavio da su nebesa, zvijezde i druga nebeska tijela nastala od magline (ed-duhan), dok nisu uznapredovala naučna istraživanja pa se naučnici uvjerili da su nebeska tijela nastala od magline.[8]
U Kur'anu povodom toga stoji: "Zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo još maglina bilo,..."[9]
2. Istraživači su napokon otkrili da je Mjesec bio užaren pa se ugasio, a njegova svjetlost je iščezla, a da je svjetlost koja dolazi od Mjeseca u stvari samo refleksija od Sunca.
U Kur'anu se to davno iznijelo: "Znamenje za noć smo uklonili, a znamenje za dan smo vidnim učinili."[10]
Mufesiri vele da je znamenje noći Mjesec, a znamenje dana Sunce.
3. Ljudi su mislili da onaj koji uzlijeće u visine udiše čist zrak. A kad je čovjek izumio savremene avione i njima uzletio u visinu, - došao je do zaključka da se grudi u atmosferi stješnjavaju do krajnje granice, jer sve što čovjek više uzlijeće u visinu, zrak biva sve rjeđi: U Kur'anu stoji: "Onome koga Allah hoće uputiti, On grudi njegove raspoloži za Islam, a onome koga hoće u zabludi ostaviti, On grudi njegove tijesnim i umornim učini kao kad na nebo uzlijeće."[11]
4. Niko nije mogao pomisliti da su planine usađene u Zemlju poput stubova, - da bi naučnici otkrili da ispod zemljinog čvrstog sloja, na kome živimo, ima mekani rastresiti sloj, i da ispod svake planine postoji korijen koji uranja u ovaj mekani sloj, tako da ga to povezuje sa gornjim, čvrstim slojem i štiti ga od potresa ispod nas: "Mi smo po Zemlji nepomične planine razmjestili da ih ona ne potresa..."[12]
5. Istraživači su također otkrili da kod svih biljaka postoje parovi – muško i žensko, a da to niko nije ranije znao: "Slavljen je Onaj koji sve što niče iz zemlje stvara u parovima, od njih samih i od onoga što oni ne znaju."[13]
Ove i druge tajne, čovjek otkriva i saznaje tek sada, u ovom vremenu, nakon što je izumio najsavršenije aparate i uređaje, pomoću kojih ih uspijeva otkriti i upoznati.
Ko je ove tajne otkrio Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem prije više od hiljadu i četiri stotine godina, kada nije bilo aviona, raketa, podmornica i naučnih otkrića?![14]
Sve ovo, svakom razumnom čovjeku jasno ukazuje na to da je Kur'an objava od Sveznajućeg Allaha, koji kaže: "Reci: objavio ga je Onaj koji zna tajne na nebesima i na Zemlji: On mnogo prašta i samilostan je."[15]
__________________________________________________________________________________
[1] El-Maide: 48
[2] Eš-Šuara: 192 - 195
[3] Jusuf: 111
[4] El-Hidžr: 9
[5] El-Furkan: 1
[6] Er-Rum: 1 - 3
[7] El-Maide: 67
[8] Abdul Medžid Aziz Ez Zindani, El Iman, str: 42
[9] Fussilet: 11
[10] El-Isra: 12
[11] El-En'am: 125
[12] El-Enbija: 31
[13] Jasin: 36
[14] El-Iman, str: 43,44
[15] El-Furkan: 6
Četvrta i posljednja velika Božija Objava je Kur'an koji je dostavljen posljednjem Božijem poslaniku Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem: "A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi..."[1]
Kur'an znači "Knjiga za čitanje, recitiranje", od kare'e čitati, recitirati. Kur'an ima i drugih naziva: Kitab (Knjiga), Furkan (rastavljač istine od neistine), Zikr (opomena), Hukm (odluka), Hikmet (Mudrost), Šifa' (lijek), Huda (pravi put), Nur (svjetlo), Burhan (jasan dokaz) itd.
Objavljivanje Kur'ana trajalo je 23 godine, tj. 13 godina prije Hidžre u Meki, i 10 godina poslije Hidžre u Medini. Obzirom na to govori se o mekanskom periodu Objave i o medinskom periodu, kao i o mekanskim i medinskim surama.
Ukoričeni, uvezani Kur'an naziva se Mushaf.
U Kur'anu ima 30 džuzeva sa po 20 stranica. Kur'an je podijeljen na 114 sura (poglavlja).
Pored četiri velike knjige i suhufa koje je Allah objavio, bilo je poslanika kojima je Allah subhanehu ve te'ala slao objavu, ali nas nije obavijestio o imenima tih objava.
Obavezni smo da vjerujemo da su sve objavljene knjige došle sa istinom, svjetlošću i uputom. Sve što se nalazi u njima a suprostavlja se pomenutim temeljima, to je zbog iskrivljavanja kojeg su ljudi načinili.
Definicija Kur'ana
"On je Allahov govor nenadmašni, objavljen Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem, zapisan u mushafima, do nas prenesen vjerodostojnom (mutevatir) predajom, a njegovo učenje je ibadet."
Svjedočimo da je Kur'an govor Gospodara. Dostavio ga je vjerni i pouzdani melek Džibril i njemu podučio velikana svih poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem.
Allah subhanehu ve te'ala u Kur'anu kaže: "I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova: donosi ga povjerljivi Džibril, na srce tvoje, da opominješ, na jasnom arapskom jeziku."[2]
Allah subhanehu ve te'ala također kaže: "...Kur'an nije izmišljena besjeda, on priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene, i objašnjava sve, i putokaz je i milost narodu koji vjeruje."[3]
Mufesiri tumačeći 48. ajet sure El-Maide "Da nad njima bdije i priznaje da su istinite knjige prije njega objavljene', - kažu: 'Kur'an priznaje ono što je u njima istinito, a negira ono što je ušlo u njih iskrivljenjem, mijenjanjem i izvrtanjem, i o njima Kur'an donosi sud, bilo da se radi o derogaciji ili priznavanju."
Allahovo subhanehu ve te'ala obećanje o čuvanju Kur'ana
Danas ne postoji ni jedna objavljena knjiga koja je sačuvana u svojoj izvornosti osim Kur'ana. Kur'an je sačuvan sa svim svojim poglavljima, rečenicama, riječima i vokalima, - onako kako ga je učio Džibril alejhi selam Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, i kako ga je on učio svojim ashabima.
Kur'an je do nas prenesen sa svim svojim poglavljima i rečenicama, sa njihovim redoslijedom i načinom izgovora u svakom periodu poslije njegove objave mutevatir predajom tj. prenešen je sigurnom predajom od velikog broja ljudi. Nema sumnje u to da je Kur'an kojeg mi danas učimo, isti onaj kog je Allah objavio svome Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem.
Allah je zagarantirao čuvanje Kur'ana od bilo kakvih izmjena, iskrivljavanja, dodavanja ili oduzimanja.
Allah subhanehu ve te'ala kaže: "Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!"[4]
Poznato je kroz historiju da su nevjernici mnogo puta pokušali napraviti izmjenu u Kur'anu ubacivanjem ili izbacivanjem dijelova Kur'ana, ali su njihove spletke uvijek bile na vrijeme otkrivene, jer: Allah ispunjava Svoja obećanja.
Cilj očuvanja Kur'ana je da bi Allahov dokaz ljudima ostao vječan: da trajno ostane prisutan među njima da bi mu se ljudi uvijek vraćali i iz njega proučavali svoju vjeru, njene osnove, principe, ciljeve i upoznavali se sa propisima Allahovog šerijata.
Kur'an je sačuvan zato da bi se ljudi koristili njegovim poukama, savjetima, opomenama i prijetnjama, te da bi svoje ponašanje uskladili sa ahlakom koji se potencira u Allahovoj sallallahu alejhi ve sellem objavi.
Mu'džiza Kur'ana
Muhammed sallallahu alejhi ve sellem je imao više mu'džiza, a njegova najveća mu'džiza je Kur'ani kerim.
Allah subhanehu ve te'ala, je Muhammedovu sallallahu alejhi ve sellem mu'džizu učinio trajnom da do Sudnjeg dana uvjerava i upućuje ljude.
Allah subhanehu ve te'ala u Kur'anu kaže: "Neka je uzvišen Onaj koji robu Svome objavljuje: rastavljač istine od neistine (Kur'an) da bi svjetovima bio opomena"[5]
Kur'an je nepromjenjiv (tekstom), uvijek aktuelan i nov do Sudnjeg dana.
Pojedini aspekti Kur'anske mu'džize
a) Rječitost Kur'ana i njegova trajna veličanstvenost
Kur'an je sastavljen od harfova kao što je i ljudski govor sastavljen od istih harfova, ali je kur'anska stilistika daleko nadmašila i pokazala nemoć i ljudi i džina da sačine i donesu nešto slično najkraćoj suri Kur'ana. Kada bi pročitao najljepšu pjesmu ili knjigu, usljed ponavljanja izgubila bi svoju vrijednost jer je to ljudski govor. Međutim, koliko puta učač prouči fatihu ili hatmu a da nikad ne gube svoju vrijednost?! Naprotiv, što god više učač uči Kur'an, on mu je sve draži i draži.
b) Kur'ansko iznošenje gajb stvari (kao npr, o budućim događajima):
1. Kada su Perzijanci koji su u to vrijeme bili obožavaoci kipova pobijedili Bizantijce (kršćane), mušrici Meke su tu pobjedu slavili i prijetili muslimanima da će im se desiti isto.
Allah subhanehu ve te'ala je povodom ovoga objavio: "Elif lam mim, Bizantijci su pobijeđeni u susjednoj zemlji, ali oni će poslije poraza svoga, sigurno pobijediti za nekoliko godina (bid'a sinine)."[6]
Kad su ovi ajeti objavljeni, muslimani su ih stalno ponavljali i iščekivali ono što je Allah obećao nevjernicima. Ebu Bekru r.a. se suprostavio jedan mušrik kladeći se sa njim da Vizantija neće pobijediti u vremenu u kojem su označeni Kur'anski ajeti riječima "Fi bid'i sinine", - a to je period od tri do deset godina, ne više. Ebu Bekr je prihvatio opkladu prije nego je ona postala haram, pa su tako muslimani stali uz Ebu Bekra radijallahu anhu a nevjernici uz mušrika čekajući ostvarenje rečenog. Tada je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem precizirao da: "vremenski period 'bid'a' je od 3 - 9 godina."
Time je poslanstvo stavljeno na ispit. Nije prošlo ni osam godina, a Allahovo se obećanje ostvarilo. Vjernici su se radovali, a veliki broj mušrika je počeo vjerovati i priznavati islam.
2. Mnogo puta su mušrici i jevreji pokušali atentat na Resula sallallahu alejhi ve sellem.
Allah subhanehu ve te'ala objavljuje: "... a Allah će te od ljudi zaštititi."[7]
Poslije objavljivanja ovog ajeta Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je rekao svojim ashabima: "Ljudi, možete slobodno ići, Allah nam garantuje zaštitu." (Tirmizi i dr.). I zaista, zavjere su bile mnogobrojne, ali ih je Allah subhanehu ve te'ala sve otkrivao i poništavao.
Iako su muslimani bili malobrojni i slabi, nevjernicima nije uspjelo da ubiju Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Dok su kasnije vladari imali jake garde, pa su ipak mnogi bili ubijani.
c) Savremeni naučni aspekti kur'anske mu'džize
1. Niko nije ni pretpostavio da su nebesa, zvijezde i druga nebeska tijela nastala od magline (ed-duhan), dok nisu uznapredovala naučna istraživanja pa se naučnici uvjerili da su nebeska tijela nastala od magline.[8]
U Kur'anu povodom toga stoji: "Zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo još maglina bilo,..."[9]
2. Istraživači su napokon otkrili da je Mjesec bio užaren pa se ugasio, a njegova svjetlost je iščezla, a da je svjetlost koja dolazi od Mjeseca u stvari samo refleksija od Sunca.
U Kur'anu se to davno iznijelo: "Znamenje za noć smo uklonili, a znamenje za dan smo vidnim učinili."[10]
Mufesiri vele da je znamenje noći Mjesec, a znamenje dana Sunce.
3. Ljudi su mislili da onaj koji uzlijeće u visine udiše čist zrak. A kad je čovjek izumio savremene avione i njima uzletio u visinu, - došao je do zaključka da se grudi u atmosferi stješnjavaju do krajnje granice, jer sve što čovjek više uzlijeće u visinu, zrak biva sve rjeđi: U Kur'anu stoji: "Onome koga Allah hoće uputiti, On grudi njegove raspoloži za Islam, a onome koga hoće u zabludi ostaviti, On grudi njegove tijesnim i umornim učini kao kad na nebo uzlijeće."[11]
4. Niko nije mogao pomisliti da su planine usađene u Zemlju poput stubova, - da bi naučnici otkrili da ispod zemljinog čvrstog sloja, na kome živimo, ima mekani rastresiti sloj, i da ispod svake planine postoji korijen koji uranja u ovaj mekani sloj, tako da ga to povezuje sa gornjim, čvrstim slojem i štiti ga od potresa ispod nas: "Mi smo po Zemlji nepomične planine razmjestili da ih ona ne potresa..."[12]
5. Istraživači su također otkrili da kod svih biljaka postoje parovi – muško i žensko, a da to niko nije ranije znao: "Slavljen je Onaj koji sve što niče iz zemlje stvara u parovima, od njih samih i od onoga što oni ne znaju."[13]
Ove i druge tajne, čovjek otkriva i saznaje tek sada, u ovom vremenu, nakon što je izumio najsavršenije aparate i uređaje, pomoću kojih ih uspijeva otkriti i upoznati.
Ko je ove tajne otkrio Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem prije više od hiljadu i četiri stotine godina, kada nije bilo aviona, raketa, podmornica i naučnih otkrića?![14]
Sve ovo, svakom razumnom čovjeku jasno ukazuje na to da je Kur'an objava od Sveznajućeg Allaha, koji kaže: "Reci: objavio ga je Onaj koji zna tajne na nebesima i na Zemlji: On mnogo prašta i samilostan je."[15]
__________________________________________________________________________________
[1] El-Maide: 48
[2] Eš-Šuara: 192 - 195
[3] Jusuf: 111
[4] El-Hidžr: 9
[5] El-Furkan: 1
[6] Er-Rum: 1 - 3
[7] El-Maide: 67
[8] Abdul Medžid Aziz Ez Zindani, El Iman, str: 42
[9] Fussilet: 11
[10] El-Isra: 12
[11] El-En'am: 125
[12] El-Enbija: 31
[13] Jasin: 36
[14] El-Iman, str: 43,44
[15] El-Furkan: 6
