Braćo i sestre u islamu! Tema današnje hutbe je «Savjeti mudrog Lukmana, sinu»! Oporuka o kojoj je riječ i koja je satkana kroz Kur'anske ajete iz Sure Lukman je do kraja jasna, životna i dovoljna za roditelja koji zna razlikovati trajnu od prolazne vrijednosti. Neka savjeti mudrog Lukmana nađu mjesta u našim srcima i životima i neka savjeti našoj djeci budu što manje materijalistički, a više univerzalni!
Odmah na početku kratko podsjećanje na Kur'anske i hadiske istine, koje se odnose na aktuelni trenutak:
“…Allahu pripada veličina, Poslaniku i mu’minima, ali to munafici (dvoličnjaci) ne znaju!” (Suretu-l-Munafikun: 8)
Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: «Ko pomogne u ubistvu mu'mina, koliko sa pola riječi, susrešće Uzvišenog Allaha, a među njegovim očima će biti napisano: «Daleko od Allahove milosti.» (Bejhekija)
Dobro čujmo: “Sa dijelom riječi”, a kamoli sa: oružjem, obezbjeđenjem teritorije, ustupanjem aerodroma, isporučivanjem boraca, pogrešnim diplomatskim potezima, poltronskim medijima i slično. Ulema kaže da je dovoljno da kaže: “Uk..”, od riječi “Uktul”, što znači ubij (tj. da kaže: Ub.., pa da se uvrsti u kategoriju onih na čijim čelima će pisati «Daleko od Allahove milosti». Islam zabranjuje dvoje: Da budeš nasilan i da pomažeš nasilniku, ma ko on bio.
Allah dž.š. u Suri Lukman kaže:
«A Mi smo Lukmanu mudrost darovali: «Budi zahvalan Allahu! Ko je zahvalan, čini to u svoju korist, a ko je nezahvalan – pa, Allah je, zaista neovisan i hvale dostojan.» (Suretu Lukman: 12)
Islamska ulema se razišla po pitanju, da li je Lukman bio poslanik ili dobar i mudar čovjek. Preovladava mišljenje, da se radilo o mudrom čovjeku koji nije bio poslanik. Kur'an ovom mudrom čovjeku posvećuje određeni prostor, u Suri Lukman, pa na početku citiranog ajeta kaže, da je Allah dao mudrost Lukmanu, a ona je sadržana u tome da: «Bude zahvalan Allahu.», jer onaj ko je zahvalan Allahu dž.š. to čini u svoju korist, a nezahvalni Allahu dž.š. ne mogu nauditi.
Mudri Lukman je savjetovao svoga sina, da ne čini širk, jer je širk (mnogoboštvo) velika nepravda. To je ujedno bio prvi savjet njegovu sinu:
« Kad Lukman reče sinu svome, savjetujući ga: «O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim; mnogoboštvo je zaista veliki grijeh (nasilje).»
(Suretu Lukman: 13)
Prenosi Abdullah, govoreći: «Kada je objavljen ajet: »Biće sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje sa nasiljem (zulumom) ne budu odjenuli...» (Suretul-En'am: 82), to je palo teško ashabima Muhammeda s.a.v.s., pa su rekli: «Kod koga od nas iman nije obavijen (odjenut) zulumom?» Pa je rekao Poslanik s.a.v.s.: «To nije tako, zar niste čuli riječi Lukmana: «O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim; mnogoboštvo je zaista veliki grijeh (nasilje).»
Mudri Lukman savjetuje svoga sina da dobro pazi na svoja djela, jer bilo da su: loša ili dobra, mala ili velika, u kamenu, na nebu ili u Zemlji, ona će biti objelodanjena:
«O sinko moj, dobro ili zlo, teško koliko zrno gorušice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u Zemlji, Allah će na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari; On je Sveznajući.»
(Suretu Lukman: 16)
Mudri Lukman podsjeća svoga sina da će svako dobro ili loše djelo, ma gdje ono bilo, biti iznešeno na vidjelo. Kada bi ljudi imali na umu da će svako njihovo djelo biti iznešeno na vidjelo, manje bi griješili i ne bi činili nasilje. Naprotiv, natjecali bi se u činjenju dobrih djela, koja bi im koristila na Sudnjem danu i sa kojima bi se ponosili.
U 47.ajetu Sure Enbija', Allah dž.š. nagovještava, da će na Sudnjem danu biti postavljene ispravne terzije, koje će pokazivati pravo stanje onoga što su ljudi činili:
«Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome krivo neće učiniti...»
(Suretul-Enbija': 47)
U narednom ajetu Lukman naređuje četiri stvari: klanjanje namaza, naređivanje dobra, odvraćanje od zla i strpljivost u onome što ga zadesi:
« O sinko moj, obavljaj namaz, traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi – dužnost je tako postupiti.»
(Suretu Lukman: 17)
Ujedno mu zabranjuje dvije stvari: da ne okreće od ljudi lice radi oholosti, niti da ide po Zemlji nadmeno:
« I iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi Zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.»
(Suretu Lukman: 18)
Kao što Allah dž.š. kaže u Suri Isra, u 37. ajetu:
«Ne hodi po Zemlji nadmeno, jer Zemlju ne možeš probiti, niti brda u visinu distići.»
(Suretul-Isra': 37)
Naređuje mu da u hodu bude odmjeren i da ne bude u govoru grlat, te to poredi sa revanjem magarca, koje se smatra najlošijim glasom.
«U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!»
(Suretu Lukman: 19)
Koliko ima onih čiji govor, ako ne po zvučnom efektu, onda zasigurno po samoj sadržini najviše liči na revanje magaraca (bez imalo uvrede za magarce).
Muhammed s.a.v.s. u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a., kaže:
Prenosi Ebu Hurejre r.a., da je Poslanik s.a.v.s. rekao: «Kada čujete pjevanje pijetla, zamolite Allaha da vam podari od Svoga dobra, a kada čujete revanje magarca, utječite se Allahu od šejtana, jer je on (magarac) vidio šejtana.»
Na nama je da iz ovih poruka izvučemo pouku, te da savjeti našoj djeci i drugima budu savjeti koji će imati «trajnu» vrijednost i od kojih će biti hajra na obadva svijeta!
Gospodaru, učini nas od onih koji će islamski živjeti i koji će samo na dobro upućivati, sačuvaj nas iskušenja koja nećemo moći podnijeti, budi nam Milostiv na Danu polaganja računa i uvedi nas u obećani dženet!
Hutba: 10. džumade-l-uhra 1424.h. Džamija Kralj Fahd
08. avgust 2003. god. Hatib: Nezim Halilović Muderris
Odmah na početku kratko podsjećanje na Kur'anske i hadiske istine, koje se odnose na aktuelni trenutak:
“…Allahu pripada veličina, Poslaniku i mu’minima, ali to munafici (dvoličnjaci) ne znaju!” (Suretu-l-Munafikun: 8)
Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. rekao: «Ko pomogne u ubistvu mu'mina, koliko sa pola riječi, susrešće Uzvišenog Allaha, a među njegovim očima će biti napisano: «Daleko od Allahove milosti.» (Bejhekija)
Dobro čujmo: “Sa dijelom riječi”, a kamoli sa: oružjem, obezbjeđenjem teritorije, ustupanjem aerodroma, isporučivanjem boraca, pogrešnim diplomatskim potezima, poltronskim medijima i slično. Ulema kaže da je dovoljno da kaže: “Uk..”, od riječi “Uktul”, što znači ubij (tj. da kaže: Ub.., pa da se uvrsti u kategoriju onih na čijim čelima će pisati «Daleko od Allahove milosti». Islam zabranjuje dvoje: Da budeš nasilan i da pomažeš nasilniku, ma ko on bio.
Allah dž.š. u Suri Lukman kaže:
«A Mi smo Lukmanu mudrost darovali: «Budi zahvalan Allahu! Ko je zahvalan, čini to u svoju korist, a ko je nezahvalan – pa, Allah je, zaista neovisan i hvale dostojan.» (Suretu Lukman: 12)
Islamska ulema se razišla po pitanju, da li je Lukman bio poslanik ili dobar i mudar čovjek. Preovladava mišljenje, da se radilo o mudrom čovjeku koji nije bio poslanik. Kur'an ovom mudrom čovjeku posvećuje određeni prostor, u Suri Lukman, pa na početku citiranog ajeta kaže, da je Allah dao mudrost Lukmanu, a ona je sadržana u tome da: «Bude zahvalan Allahu.», jer onaj ko je zahvalan Allahu dž.š. to čini u svoju korist, a nezahvalni Allahu dž.š. ne mogu nauditi.
Mudri Lukman je savjetovao svoga sina, da ne čini širk, jer je širk (mnogoboštvo) velika nepravda. To je ujedno bio prvi savjet njegovu sinu:
« Kad Lukman reče sinu svome, savjetujući ga: «O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim; mnogoboštvo je zaista veliki grijeh (nasilje).»
(Suretu Lukman: 13)
Prenosi Abdullah, govoreći: «Kada je objavljen ajet: »Biće sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje sa nasiljem (zulumom) ne budu odjenuli...» (Suretul-En'am: 82), to je palo teško ashabima Muhammeda s.a.v.s., pa su rekli: «Kod koga od nas iman nije obavijen (odjenut) zulumom?» Pa je rekao Poslanik s.a.v.s.: «To nije tako, zar niste čuli riječi Lukmana: «O sinko moj, ne smatraj druge Allahu ravnim; mnogoboštvo je zaista veliki grijeh (nasilje).»
Mudri Lukman savjetuje svoga sina da dobro pazi na svoja djela, jer bilo da su: loša ili dobra, mala ili velika, u kamenu, na nebu ili u Zemlji, ona će biti objelodanjena:
«O sinko moj, dobro ili zlo, teško koliko zrno gorušice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u Zemlji, Allah će na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari; On je Sveznajući.»
(Suretu Lukman: 16)
Mudri Lukman podsjeća svoga sina da će svako dobro ili loše djelo, ma gdje ono bilo, biti iznešeno na vidjelo. Kada bi ljudi imali na umu da će svako njihovo djelo biti iznešeno na vidjelo, manje bi griješili i ne bi činili nasilje. Naprotiv, natjecali bi se u činjenju dobrih djela, koja bi im koristila na Sudnjem danu i sa kojima bi se ponosili.
U 47.ajetu Sure Enbija', Allah dž.š. nagovještava, da će na Sudnjem danu biti postavljene ispravne terzije, koje će pokazivati pravo stanje onoga što su ljudi činili:
«Mi ćemo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome krivo neće učiniti...»
(Suretul-Enbija': 47)
U narednom ajetu Lukman naređuje četiri stvari: klanjanje namaza, naređivanje dobra, odvraćanje od zla i strpljivost u onome što ga zadesi:
« O sinko moj, obavljaj namaz, traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi – dužnost je tako postupiti.»
(Suretu Lukman: 17)
Ujedno mu zabranjuje dvije stvari: da ne okreće od ljudi lice radi oholosti, niti da ide po Zemlji nadmeno:
« I iz oholosti, ne okreći od ljudi lice svoje i ne idi Zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.»
(Suretu Lukman: 18)
Kao što Allah dž.š. kaže u Suri Isra, u 37. ajetu:
«Ne hodi po Zemlji nadmeno, jer Zemlju ne možeš probiti, niti brda u visinu distići.»
(Suretul-Isra': 37)
Naređuje mu da u hodu bude odmjeren i da ne bude u govoru grlat, te to poredi sa revanjem magarca, koje se smatra najlošijim glasom.
«U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!»
(Suretu Lukman: 19)
Koliko ima onih čiji govor, ako ne po zvučnom efektu, onda zasigurno po samoj sadržini najviše liči na revanje magaraca (bez imalo uvrede za magarce).
Muhammed s.a.v.s. u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre r.a., kaže:
Prenosi Ebu Hurejre r.a., da je Poslanik s.a.v.s. rekao: «Kada čujete pjevanje pijetla, zamolite Allaha da vam podari od Svoga dobra, a kada čujete revanje magarca, utječite se Allahu od šejtana, jer je on (magarac) vidio šejtana.»
Na nama je da iz ovih poruka izvučemo pouku, te da savjeti našoj djeci i drugima budu savjeti koji će imati «trajnu» vrijednost i od kojih će biti hajra na obadva svijeta!
Gospodaru, učini nas od onih koji će islamski živjeti i koji će samo na dobro upućivati, sačuvaj nas iskušenja koja nećemo moći podnijeti, budi nam Milostiv na Danu polaganja računa i uvedi nas u obećani dženet!
Hutba: 10. džumade-l-uhra 1424.h. Džamija Kralj Fahd
08. avgust 2003. god. Hatib: Nezim Halilović Muderris