S imenom Allaha počinjem, Njemu neka je hvala!
I donosim salavat i selam na Njegovog poslanika Muhammeda, njegovu porodicu i odane drugove.
I donosim salavat i selam na Njegovog poslanika Muhammeda, njegovu porodicu i odane drugove.
Rasprava o šeriatskim propisima se vezuje za nauku usulu-l-fikha - nauka koja se načelno1 bavi izučavanjem prirode šeriatskih dokaza, njihove utemeljenosti, jašine i stepena, a još se definiše i kao metodologija islamskog prava.
Postoje dvije uslulijske skole, hanefijska (medresetu-l-fukaha) i šafijska (medresetu-l-mutekelimin) koju slijede fakihi (šerijatski pravnici) hanbelijskog i malikijskog mezheba.
Definicija ahkamu šer’i - šeriatskih propisa:
Pojam "ahkamu šer'i" je nešto širi pojam od onoga o čemu želimo govoriti, jer obuhvata dvije vrste propisa: ahkam teklifijje (obavezujući propisi tj. propisi koji definišu stepen obaveznosti izvršavanja djela) i ahkam ved'ijje (propisi utemeljenja koji upućuju na početak vremena obavezujućih propisa. Npr: zalazak sunca je hukm ved’ijj na osnovu čega se utemeljila obveznost akašamskog namaza). Imajući u vidu da se u praksi malo govori o ahkam ved’ijje, često se termin ahkamu šer’i koristi kao sinonim za ahkam teklifijje.
Ahkam teklifijje su propisi koji ukazuju na stepen obaveznosti ili na stepen zabrane sadržane u šeriatskom tekstu (Kur’anu i/ili Sunnetu).
Hanefijska usulijska škola ima šest kategorija obavezujućih propisa, a to su:
1. Fard - strogo naređeni čin za čije izvšrenje slijedi nagrada, a za ostavljanje kazna; ovaj čin mora biti utemeljen na decidnom i izričito jasnom dokazu (delale kat’ijje) iz Kur’ana i Sunneta.
2. Vadžib - isto što i fard, s tim da nije utemeljen na izričito jasnom dokazu (nego na indirektom dokazu - delale zanijje'), iz čega slijedi da je kazna za ostavljanje vadžiba manja i blaža od ostavljanja farda. Tako je, na primjer, salatu-l-vitr kod hanefija vadžib, jer ga Poslanik s.a.v.s. nije izostavljao i oporučavao je njegovo klanjanje, ali ga nije izričito naredio.
3. Mendub (sunnet, mustehab) - pohvaljeni čin za čije izvršenje slijedi nagrada, a za izostavljanje ne slijdi kazna.
4. Mubah - dozvoljena stvar, za čije izvršenje slijedi nagrada ako ga proprati iskreni nijjet približavanja Allahu ili klonjenja od harama. Na ovo upućuju riječi Poslanika s.a.v.s.: “Zaista u prilaženu svojim ženama imate nagradu.” Na čudjenje ashaba r.a. Poslanik s.a.v.s. je dodao: “Šta kažete kada bi (neko) svoju potrebu zadovoljio na haram način, da li bi bio griješan?” Ovaj dio hadisa upućuje na to da, ukoliko dozvoljenu stvar proprati dobar nijjet, njen izvršilac će imati nagradu, jer hadis aludira da prilaženje ženi bude s namjerom zaštite od harama i udaljavanja od grijeha. Također će loš nijjet dozvoljenu stvar učiniti haramom.
5. Mekruh - pokuženi čin, za čije izostavljanje slijedi nagrada, a padanje u njega ne povlači kaznu.
6. Haram - strogo zabranjeni čin, za čije činjenje slijedi kazna, a za ostavljanje nagrada.
Šafijska usulijska skola ahkam teklifijje dijeli na pet kategorija. Za razliku od hanefijskog pravca oni su fard i vadžib učinili jednom kategorijom, bez obzira na jačinu dokaza na kojima se temelje.
Vrijedno je napomenuti da učenjaci uslula koriste sljedeće termine za kategorije obavezujućih propisa, jer su gore navedeni pojmovi iz rječnika islamskih pravniika.
- Idžab, umjesto fard ili vadžib.
- Nedb, umjesto mendub.
- Ibaha, umjesto mubah.
- Keraha, umjesto mekruh.
- Tahrim, umjesto haram.
Postoje dvije uslulijske skole, hanefijska (medresetu-l-fukaha) i šafijska (medresetu-l-mutekelimin) koju slijede fakihi (šerijatski pravnici) hanbelijskog i malikijskog mezheba.
Definicija ahkamu šer’i - šeriatskih propisa:
Pojam "ahkamu šer'i" je nešto širi pojam od onoga o čemu želimo govoriti, jer obuhvata dvije vrste propisa: ahkam teklifijje (obavezujući propisi tj. propisi koji definišu stepen obaveznosti izvršavanja djela) i ahkam ved'ijje (propisi utemeljenja koji upućuju na početak vremena obavezujućih propisa. Npr: zalazak sunca je hukm ved’ijj na osnovu čega se utemeljila obveznost akašamskog namaza). Imajući u vidu da se u praksi malo govori o ahkam ved’ijje, često se termin ahkamu šer’i koristi kao sinonim za ahkam teklifijje.
Ahkam teklifijje su propisi koji ukazuju na stepen obaveznosti ili na stepen zabrane sadržane u šeriatskom tekstu (Kur’anu i/ili Sunnetu).
Hanefijska usulijska škola ima šest kategorija obavezujućih propisa, a to su:
1. Fard - strogo naređeni čin za čije izvšrenje slijedi nagrada, a za ostavljanje kazna; ovaj čin mora biti utemeljen na decidnom i izričito jasnom dokazu (delale kat’ijje) iz Kur’ana i Sunneta.
2. Vadžib - isto što i fard, s tim da nije utemeljen na izričito jasnom dokazu (nego na indirektom dokazu - delale zanijje'), iz čega slijedi da je kazna za ostavljanje vadžiba manja i blaža od ostavljanja farda. Tako je, na primjer, salatu-l-vitr kod hanefija vadžib, jer ga Poslanik s.a.v.s. nije izostavljao i oporučavao je njegovo klanjanje, ali ga nije izričito naredio.
3. Mendub (sunnet, mustehab) - pohvaljeni čin za čije izvršenje slijedi nagrada, a za izostavljanje ne slijdi kazna.
4. Mubah - dozvoljena stvar, za čije izvršenje slijedi nagrada ako ga proprati iskreni nijjet približavanja Allahu ili klonjenja od harama. Na ovo upućuju riječi Poslanika s.a.v.s.: “Zaista u prilaženu svojim ženama imate nagradu.” Na čudjenje ashaba r.a. Poslanik s.a.v.s. je dodao: “Šta kažete kada bi (neko) svoju potrebu zadovoljio na haram način, da li bi bio griješan?” Ovaj dio hadisa upućuje na to da, ukoliko dozvoljenu stvar proprati dobar nijjet, njen izvršilac će imati nagradu, jer hadis aludira da prilaženje ženi bude s namjerom zaštite od harama i udaljavanja od grijeha. Također će loš nijjet dozvoljenu stvar učiniti haramom.
5. Mekruh - pokuženi čin, za čije izostavljanje slijedi nagrada, a padanje u njega ne povlači kaznu.
6. Haram - strogo zabranjeni čin, za čije činjenje slijedi kazna, a za ostavljanje nagrada.
Šafijska usulijska skola ahkam teklifijje dijeli na pet kategorija. Za razliku od hanefijskog pravca oni su fard i vadžib učinili jednom kategorijom, bez obzira na jačinu dokaza na kojima se temelje.
Vrijedno je napomenuti da učenjaci uslula koriste sljedeće termine za kategorije obavezujućih propisa, jer su gore navedeni pojmovi iz rječnika islamskih pravniika.
- Idžab, umjesto fard ili vadžib.
- Nedb, umjesto mendub.
- Ibaha, umjesto mubah.
- Keraha, umjesto mekruh.
- Tahrim, umjesto haram.
Priredio: Ismet M. Purdić
20. šawal, 1420. H
20. šawal, 1420. H
1 Riječju “načelno” odvajamo usulu-l-fikh od fikha, gdje fikh podrazumjeva iznošenje pojedinačnih propisa o pojedinacnim, različitim postupcima mukellefa - osobe šeriatski obavezujuće.
