Žena muslimanka i bliža rodbina
Žena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere ne zaboravlja da njena bliža rodbina ima pravo na nju, da se od nje traži da s njima održava rodbinske veze, da ih poštuje i da im čini dobročinstvo. U bližu rodbinu se ubrajaju oni rođaci koji su s čovjekom povezani po srodstvu (krvnoj vezi), bilo da se radi o nasljednicima ili onim koji to nisu.
Predusretljivost islama prema održavanju rodbinskih veza
Islam je ukazao veliku pažnju održavanju rodbinskih veza, pažnju za koju nikad nisu znale ni jedna od vjera, ili zakonika, uređenja, niti bilo koja filozofija. Islam preporučuje održavanje rodbinskh veza, podstiče na njih i strogo osuđuje one koji to negiraju i koji prekidaju rodbinske veze.
Islam s velikom pažnjom gleda na održavanje rodbinskih veza, što predstavlja veličanstvenu sliku koju je Allahov poslaniik sallallahu `alejhi we sellem zacrtao, vezano za održavanje rodbinskih veza. To je briga koja dolazi od Allaha, dželle we `ala, koji je stvorio stvorenja koja traže od Njega da ih sačuva od prekidanja rodbinskih veza, te Gospodar prima molbu onoga ko traži od Njega, a čovjek obilazi onoga ko i njega obilazi a prekida rodbinske veze s onim ko s njim prekida rodbinske veze. Ovo se nalazi u vjerodostojnom hadisu koji bilježe El-Buhari i Muslim od Ebu Hurejre koji je rekao: “ Rekao je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem:
“ Allah, dželle we `ala, je stvorio stvorenja, pa kad je završio s njihovim stvaranjem, rodbinska krvna veza je ustala i rekla: ”Ovo je mjesto onoga ko traži kod Tebe utočište od kidanja rodbinskih veza.” Rekao je:” Da, jeste. Zar nisi zadovoljna da oblazim onoga ko tebe obilazi, a da ne posjećujem onoga ko tebe ne posjećuje?” Odgovorila je:” Da, jesam.” Rekao je:” Tako će ti i biti.” Zatim je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rekao:” Učite ako želite: “ Zar vi ne biste, kad biste se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim učinio.”” [1]
Jedan za drugim redaju se ajeti časnog Kur`ana, potvrđujući ulogu održavanja rodbinskh veza u islamu. Oni podstiču na činjenje dobročistva prema rodbini i upozoravaju na to da se s njima loše ne postupa niti da im se nanosi nepravda, kao što podstiču i na razvijanje osjećaja rodbinske povezanosti i na ispunjavanje tog prava održavanja rodbinskih veza. Jedan od tih ajeta je i ajet u kojem Allah dželle we `ala kaže:
“... I Allaha se bojte - s imenom čijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte,...” [2]
Naređeno je da se samo Allaha treba bojati i odmah pored toga da treba rodbinske veze održavati. To je tako naređeno iz počasti prema rodbinskim vezama, što potvrđuje njihovo mjesto i važnost u islamu. Ovaj ajet podstiče i na njihovo održavanje i na činjenje dobročinstva prema rodbini.
Kako bi spominjanje održavanja rodbinskih veza bilo živo u osjećajima muslimana, Allah, dželle we `ala, u mnogim ajetima odmah nakon vjerovanja u Allaha i činjenja dobročinstva prema roditeljma, naređuje da se održavaju rodbinske veze i da se rodbini čini dobročinstvo:
“ Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. ...” [3]
A ubrzo nakon toga Allah, dželle we `ala, kaže:
“ Daj bližnjemu svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku-namjerniku, ali ne rasipaj mnogo.”[4]
“ I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, ...”[5]
U činjenju dobročinstva, stupanj rođaka dolazi odmah nakon roditelja, jer je usmjerenje časnog Kur`ana došlo od najvišeg do najnižeg stupnja. Kur`an časni obznanjuje ljestvicu ljudskih veza i određuje njihove stupnjeve, počinjući od roditelja, preko rođaka, siročadi, siromaha, putnika-namjernika i komšija, jer dobročinstvo doseže i širi se sve dalje i dalje na rođake i rodbinu, sve dok ne dođe do svih onih kojima je potrebna pomoć u velikoj ljudskoj porodici - čovječanstvu. Ovo je poredak koji je uzet na osnovu onoga čemu teži ljudska duša, a to je da se započne od onoga ko joj je najbliži, čineći to po islamskom programu uređenja islamskog društva. Islam je učinio da društvena solidarnost počinje iz okrilja porodice, zatim se produžava na krug rodbine, a zatim se širi u društvenoj zajednci, ostvarujući povezanost, međusobnu naklonost, razumijevanje i održavanje veza među ljudima, a time se ostvaruje sreća, radost i veselje u životu.
Briga islama o održavanju rodbinskih veza učinila je da te veze postanu temeljem islama i velikom osnovom s kojom je upućena ova vjera ljudskom čovječanstvu od prvog dana u kojem je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem javno istupio s naredbom njegovog Gospodara, ukazujući na temelje ove nove vjere i pojašnjavajući njena značenja. Islam je održavanje rodbinskih veza učinio jednim od najveličanstvenijih i najjasnijih značenja u svom šeri`atu. To nalazimo u dugom razgovoru između Ebu Sufjana i Heraklea koji je upitao Ebu Sufjana:
“ A šta vam naređuje vaš Poslanik?” Odgovorio mu je:” On kaže:” Jedino se Allahu klanjajte, nemojte Mu druga pripisivati i ostavite ono što vaši očevi govore. Naređuje nam da obavljamo molitvu, da budemo iskreni, pošteni i da održavamo rodbinske veze.”[6]
Održavanje rodbinskh veza nalazi se u skupini velikih obilježja ove čiste vjere, u koja spadaju i Allahova jednoća (tevhid), obavljanje namaza, pridržavanje iskrenosti i poštenja. Tako je održavanje rodbinskih veza jedna od najizrazitijih značajki ove vjere koju je Ebu Sufjan prezentovao Herakleu, kada ga je po prvi put pitao o islamu, tražeći da mu objasni ono što je najvažnje s čime je islam došao.
U dugom hadisu koji se prenosi od Amra bin `Abeseh navode se svi temelji islama i njegovi adabi. On u njemu kaže:
”U Mekki sam ušao kod Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem, to jest u prvo vrijeme njegovog poslanstva, pa sam mu rekao:” Šta si ti?” Odgovorio je: ”Vjerovjesnik.” Pa sam ga upitao:” A šta je vjerovjesnik?” Rekao je: ”Allah me je poslao.” Upitao sam ga:” A s čime te je poslao?” Odgovorio je:” Poslao me je s održavanjem rodbinskih veza, rušenjem kipova i da se Allah jedino veliča i da Mu se niko ravnim ne smatra ...”[7]
Očito je da je u ovom hadisu plemeniti Poslanik sallallahu `alejhi we sellem, u pojašnjenju najvažnijih temelja islama i njegovih propisa, najprije spomenuo održavanje rodbinskh veza, te je tako njihovim spominjanjem u kontekstu islamskih temelja i načela ukazao na njihovu veliku ulogu i visoko mjesto u programu ove vjere koju je Allah, dželle we `ala, objavio iz milosti prema svim svjetovima.
Stoga i imamo sukcesivno iscrpne tekstove koji podstiču na održavanje rodbinskih veza, koji ih preporučuju, pobuđuju želju za njima, a koji upozoravaju i na prekidanje rodbinskih veza i obećavaju kaznu za onoga ko je grub u njihovom održavanju.
Od Ebu Ejjuba El-Ensari prenosi se da je neki čovjek rekao:
“Allahov poslaniče, obavijesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet, “ pa mu je Vjerovjesnik sallallahu `alejhi we sellem rekao:” Robuj Allahu i nikog Mu ne smatraj ravnim, obavljaj namaz, daji zekat i obilazi rodbinu.”[8]
Šta ima veličanstvenije od održavanja rodbinskih veza!! Na vagi ljudskih djela šta ima teže od toga!! Ono dolazi u jednom kontekstu zajedno s robovanjem Allahu, Njegovom jednoćom (tevhid), obavljanjem namaza i davanjem zekata. Onda je održavanje rodbinskih veza jedno od najuzvišenijih dobrih djela koja uvode u Džennet, a čuvaju od Džehennema.
Od Enesa radijellahu anhu prenosi se da je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rekao:
”Ko želi da svega ima u izobilju i da mu se život produži, neka obilazi svoju rodbinu.”[9]
Održavanje rodbinskih veza je blagodat i izobilje za onoga ko održava rodbinske veze, kao što je blagodat i za njegov život. Obilaženje rodbine predstavlja povećanje imetka i njegovo unapređenje, kao i produženje njegovog života i njegov blagoslov.
Ibnu Omer bi govorio:” Onaj ko se boji svoga Gospodara, ko obilazi svoju rodbinu, njegov život će biti produžen, imetak će mu se povećati i njegova porodica će ga voljeti.”[10]
Žena muslimanka ne zaboravlja da se od nje traži održavanje rodbinskih veza, kao što se to , isto tako, traži i od čovjeka. Ona zna da je ova naredba upućena muslimanu, bilo da se radi o ženi ili muškarcu i da je to obligatno pitanje za sve ljude. Bogobojazna žena muslimanka će pristupiti održavanju rodbinskih veza sa svom svojom iskrenošću, marljivošću i toplinom i od toga je neće odvratiti razne obaveze, zauzetost niti odgovornosti bez obzira kolike one bile.
Žena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da ženino održavanje rodbinskih veza predstavlja blagodat u njenoj opskrbi i njenom životu, da predstavlja Allahovu milost koja će je zadesiti i na ovom i na budućem svijetu, da predstavlja povod za to da je ljudi vole i da je uzdižu. Nasuprot tome, prekidanje rodbinskih veza predstavlja nesreću, belaj i mržnju od strane Allaha, dželle we `ala, i ljudi, kao što predstavlja i njenu udaljenost od Dženneta u kući vječnosti (na onom svijetu). Dovoljno joj je da čuje Poslanikove sallallahu `alejhi we sellem riječi:
“ U Džennet neće ući onaj ko prekida rodbinske veze.”[11]
Dovoljno joj je da zna da je Allahova milost izolovana od onoga ko prekida rodbinske veze, pa se ne spušta na njega a ne spušta se ni na narod u kojem se nalazi taj ko prekida rodbinske veze, kao što se to navodi u hadisu koji bilježi El-Buhari u djelu “ El-edebul-mufred “ [12]:
“ Doista se milost ne spušta na onoga ko prekida rodbinske veze.”
Zato veličanstveni ashab Ebu Hurejre radijellahu anhu nije bio zadovoljan da čini dovu Allahu u toku medžlisa u kojem se nalazio neko ko ne obilazi rodbinu, jer taj medžlis prođe bez spuštanja Allahove milosti i bez primanja dove. Na jednom od takvih medžlisa u noći uoči petka, rekao je:” Insistiram da između nas ustane svako ko ne obilazi svoju rodbinu,” pa niko nije ustao, sve dok to nije ponovio tri puta. Tako je mladić otišao svojoj tetki po ocu koju je napustio prije dvije godine. Otišao je kod nje, a ona mu je rekla:” Bratiću moj, šta je to pa si došao?” Rekao je:” Čuo sam Ebu Hurejru da kaže:” Ovako i ovako.” Rekla je:” Vrati se njemu i upitaj ga:” Zašto je to rekao?” Odgovorio je:” Čuo sam Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem da kaže:
“ Doista se djela sinova Ademovih izlažu pred Uzvišenim Allahom u noći uoči svakog petka, pa se ne primaju djela onoga ko ne obilazi rodbinu.”[13]
Unutrašnjost žene muslimanke, čija osjetila su islamska naučavanja izoštrila i koja su je navela da čini dobra djela, svaki put uzdrmaju ovi tekstovi koji joj ukazuju na odurnost prekidanja rodbinskih veza, jer ona žena koja prekida rodbinske veze biva izolovanom od milosti, ne prima joj se dova, niti djelo. To je, doista velika nesreća koja će zadesiti onu ženu koja prekida rodbinske veze. Ona čini dovu, a ona joj se ne prima, čini djela a ona joj se ne primaju, traži utočište u okrilju milosti svoga Gospodara, ali se udaljava od nje. Iz ovoga zaključujemo da žena muslimanka čije srce je uspunila radost islama nikako ne može prekidati rodbinske veze.
Prekidanje rodbinskih veza je grijeh koji ne odgovara ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, čija duša je otvorena pred božanskom uputom, čija duša je učinila da zaboravi slast pokornosti prema Allahu, dželle we `ala. Naprotiv, ona izbjegava da zapadne u takvo stanje a posebno kad zna da je prekidanje rodbinskih veza jedan od grijeha čiju kaznu Allah, dželle we `ala, ubrzava na ovome svijetu, prije Ahireta, kao što na to ukazuje hadis:
“ Nema goreg grijeha, čiju kaznu će Allah ubrzati na ovome svijetu - pored onoga što mu se nakupi za Ahiret - od nepravde i prekidanja rodbinskih veza.”[14]
Prekidanje rodbinskih veza i činjenje nasilja predstavljaju dvije ekvivalentne stvari, te je, stoga, Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem te dvije stvari u svome hadisu zajedno spomenuo, potvrđujući vezu između prekidanja rodbinskih veza i nasilja. I doista, prekidanje rodbinskih veza je veliko nasilje. Ima li koje nasilje koje je veće od prekidanja rodbinskih veza i raskidanja veza rodbinske ljubavi i naklonosti?!!
Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rodbinske veze oslikava na taj način kao da se one žale Allahu, dželle we `ala, zbog nasilja prekidanja koja im se dešavaju, te im Allah, dželle we `ala, odgovara da će obilaziti onoga ko je obilazi, a da će prekinuti vezu s onim ko je prekine s njome:
“ Rodbinska veza je dio Rahmana. Ona kaže:” Gospodaru, nada mnom je nasilje učinjeno. Gospodaru, prekinuta je veza sa mnom. Gospodaru, ... Pa joj On odgovara:” Zar nisi zadovoljna da Ja prekinem vezu s onim ko je s tobom prekinuo vezu i da obilazim onoga ko tebe obilazi?”[15]
U hadisi kudsijji Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem veliča rodbinu, jer obavještava da je Allah, dželle we `ala, njeno ime izveo iz svoga imena, a u ovoj izvedbi imena nalazi se počast i veličanje koje joj Allah, dželle we `ala, ukazuje:
“ Ja sam Rahman i Ja sam stvorio matericu (rahim) i njeno ime sam izveo od Svoga imena. Ko bude obilazio svoju rodbinu i Ja ću njega obilaziti, a ko s njom prekine vezu i Ja ću prekinuti vezu s njime.”[16]
U ovim tekstovima se nalaze nepobitni dokazi da je onaj ko obilazi rodbinu sretan, voljen i poštovan, da je blagoslovljen zadovoljstvom svoga Gospodara i Njegovom milošću, kao što se u njima nalaze dokazi da je onaj ko prekida rodbinsku vezu bijedan, nesretan, prezren i izolovan od milosti njegovog Gospodara, a Njegov oprost i zadovoljstvo su mu zabranjeni.
Žena muslimanka obilazi rodbinu shodno uputi islama
Ženi muslimanki, koja je svjesna upute svoje vjere, održavanje rodbinskih veza nije nepoznanica. Naprotiv, ona neprestano održava s rodbinom veze i od toga je ne odvraćaju majčinski poslovi, niti odgovornosti za kuću i muža. Ona svoje vrijeme raspoređuje tako da može posjetiti svoju rodbinu, slijedeći islamsku uputu u davanju prednosti rodbini. Ona u obilaženju rodbine počinje s posjećivanjem majke, zatim oca, zatim bliže i dalje rodbine, kao što na to upućuje Vjerovjesnikova sallallahu `alejhi we sellem praksa. Jednom prilikom je neki čovjek došao kod Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem rekao:
“ O Allahov poslaniče! Ko je najpreči da se s njim družim i prema njemu lijepo ophodim?” Odgovorio je:” Tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoj otac, a zatim tvoja bliža i dalja rodbina.” [17]
Žena muslimanka za svoje dobročinstvo prema rodbini i za održavanje veza s njima ima dvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu i nagradu za sadaku (potpomaganje), ako je bogata i ako je u mogućnosti da im materijalno pomogne, ako su tome potrebni. Na taj način će se ona obogatiti za dvije nagrade kod Uzvišenog Allaha, a srca njene rodbine bit će ispunjena ljubavlju i dovom za nju. Islam voli ovakav način ophođenja, a i Poslanik sallallahu `alejhi we sellem tome poziva u hadisu koji prenosi Zejneb Es-Sekafijje, žena `Abdullaha bin Mes`ud radijellahu anhu. Ona je pričala:” Rekao je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem:
" O žene udijelite, pa makar i od svog nakita.” Pričala je:” Vratila sam se `Abdullahu bin Mes`ud, te sam mu rekla:” Ti si slabog imovnog stanja, a Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem nam je naredio da udijelimo sadaku. Idi i pitaj ga da li ću ja za to imati nagradu (tj. ako sadaku dam tebi), a ako nemam za to nagrade udijelit ću je nekom drugom.” Na to je `Abdullah rekao:” Ne, nego mu ti idi.” Tako sam mu se zaputila, kad pred vratima Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem stoji žena Ensarijka koja je imala istu potrebu kao i ja. Allahovom poslaniku je dato poštovanje, pa je pred nas izašao Bilal. Mi smo mu rekle:” Idi Allahovom poslaniku sallallahu `alejhi we sellem i obavijesti ga da se pred njegovim vratima nalaze dvije žene koje ga pitaju da li će imati nagradu ako sadaku udijele svojojim muževima i jetimima o kojim se staraju? A nemoj ga obavijestiti ko smo mi.” Ušao je Bilal kod Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem i pitao ga. Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem ga je upitao:” Ko su njih dvije?” Odgovorio je:” Žena Ensarijka i Zejneb.” Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem je upitao:” Koja Zejneb je ona?” Rekao je: ”`Abdullahova žena.” Zatim je (Bilal) rekao:” One imaju dvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu i nagradu za sadaku.”[18]
A Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem kaže:” Sadaka koja se udijeli siromahu je sadaka, a sadaka koja se udijeli bližnjemu je dvostruka: sadaka i rodbinska veza.”[19]
U djelu “ Sahihul-Buhari “navodi se da je Mejmuna bintu Ummul-Haris, majka vjernika, radijellahu anha, obavijestila Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem da je oslobodila robinju, a da prethodno nije tražila dopuštenje od njega. Kada je nastupio njen dan i kada je došao kod nje, rekla mu je: ”Allahov poslaniče, da li znaš da sam oslobodila svoju robinju?” Odgovorio je:” A zar si to uradila?” Rekla je :” Jesam.” Rekao je: ”Kamo sreće da si je poklonila svojim tetkama po majci, tvoja nagrada bi bila veća.”[20]
Poslanik sallallahu `alejhi we sellem je potvrđivao vrijednost činjenja dobročinstva prema bližnjima u svakoj prilici koja bi mu se ukazala. Pošto je objavljen ajet:“ Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; ...”[21], ustao je Ebu Talha do Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem i rekao mu:” Allahov poslaniče, Uzvišeni Allah kaže: :“ Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; ...” a ono što je meni najdraže je palmovik i on je sadaka u ime Allaha, a ja molim da on bude dobročinstvo i blago kod Allaha, dželle we `ala. Allahov poslaniče, daj ga tamo gdje ti misliš da je najpotrebnije.” Na to je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rekao:” Oh, to je veliki metak, to je veliki imetak! Čuo sam šta si rekao, a ja smatram da ga trebaš dati rodbini.” Tada je Ebu Talha rekao:” Učinit ću tako, Allahov poslaniče”, pa ga je Ebu Talha podijelio svojim bližnjim i svojim amidžićima.”[22]
Allahov poslanik je svo vrijeme oporučivao održavanje rodbinskih veza, kroz vjekove i sva vremena, nakon što je ostavio oporuku egipatskom narodu u hadisu koji bilježi Muslim, a u kojem se kaže:
“ Vi ćete osvojiti Egipat, a to je zemlja u kojoj se izgovara ime El-Kirat, pa kada je osvojite lijepo se ophodite prema njenim stanovnicima, jer oni imaju čast i rodbinu”, ili je rečeno:” čast i tazbinstvo.”[23]
A učenjaci u tumačenju ovog hadisa kažu da je rodbina koju oni imaju- Hadžer majka Isma`ilova koja je njima pripadala, a tazbinstvo je po Mariji majci Ibrahima, sina Allahovog poslanika koja je, takođe, njima pripadala.
Kako li je to samo velika Vjerovjesnička čestitost! Kako je to širokogrudno dobročinstvo! Kakav li je to samo ljudski poziv koji se produžava i širi, tako da obuhvata i potomstvo od te dvije plemenite rodbinske veze kroz dugi niz godina!
Žena muslimanka kada čuje ovu vjerovjesničku uputu, požurit će da se sretne sa svojom rodbinom, ukazujući im svu svoju iskrenu ljubav, neprestanu vezanost za njih, kao i svoje dobročinstvo prema njima.
Održava rodbinske veze sa svojim bližnjim, makar bili i nemuslimani
Žena muslimanka promatrat će uputu svoje vjere, pa će uočiti da ona teži praštanju i ljudskosti, pa tako preporučuje održavanje rodbinske veze, makar njeni bližnji bili i nemuslimani. U hadisu koji se prenosi od Abdullaha bin `Amr bin El-`As radijellahu anhu stoji da je rekao: ”Čuo sam Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem da glasno kaže:
“ Potomci tog i tog čovjeka nisu moji prijatelji. Moj prijatelj je Allah i dobri vjernici, ali oni imaju rodbinsku vezu i ja ih obilazim kao i vodu.”[24]
Nakon što su objavljene riječi Uzvišenog Allaha:” I opominji rodbinu svoju najbližu.”[25] Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem je pozvao Kurejšije, te su se oni sakupili i on im je rekao:” O sinovi Ka`b bin Luejj, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Murreta bin Ka`b spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Abduššemsa, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Abdu Menafa spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Hašimovi, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Abdul Muttalibovi, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O Fatima, spasi svoju dušu od vatre Džehennemske. Ja vam ništa ne mogu dati od Allaha osim rodbinske veze koju ću održavati i obilaziti kao što vodu obilazim.”[26]
Ova uzvišena vjerovjesnička uputa odmah u početku islama uvukla se u čula muslimana i muslimanki i učinila je ono što je učinila u njihovim dušama, pa su činili dobročinstvo svojim bližnjim i svojoj rodbini koji nisu bili muslimani. Svjedočanstvo o tome se nalazi u hadisu kojeg bilježe Ibnu `Abdul-birr u djelu “El-Isti`abu” i Ibnu Hadžer u djelu “ El-Isabetu “ u kojem se kaže da je robinja Safijje, majke vjernika, došla kod vladara pravovjernih, Omera bin El-Hattab radijellahu anhu i rekla: ” Vladaru pravovjernih, Safijja voli subotu i održava rodbinske veze sa židovima.” Omer se zaputio Safijji da je pita o tome, pa mu je ona odgovorila:” Što se tiče subote, ja je ne volim otkako mi ju je Allah, dželle we `ala, zamijenio petkom, a što se tiče židova, pa ja među njima imam bližnje i ja ih obilazim.” Potom se okrenula prema robinji i upitala je šta ju je navelo da je tako potvori, te joj je ona odgovorila: ”Šejtan!” Safijjin odgovor na to je bio:” Idi, ti si slobodna.”[27]
Omer radijellahu anhu nije vidio drugog izlaza do da joj pokloni narukvicu koju je Poslanik sallallahu `alejhi we sellem poslao njemu, svome bratu od majke mušrikinje.[28]
Iz svega ovoga žena muslimanka može vidjeti da se ljudska dobrota ne odvaja od srca čovjeka koji izgovori šehadet, nego se iz njega prelijeva na bližnje, održavanjem rodbinskih veza putem potpomaganja, obilaženja i dobročinstva, makar oni bili pripadnici druge vjere pored islama. Stoga se Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem i izjasnio o tome na najljepši mogući način, riječima:”... osim rodbinske veze koju ću održavati i obilaziti kao što vodu obilazim”, jer je rodbinsku vezu uporedio sa zemljom, potičući na obilaženje i činjenje dobročistva, čiji plod je ljubav i međusobna povezanost. Sve to presušuje ako dođe do prekida rodbinske veze i do razdvajanja, te tu raste mržnja i međusobno otuđenje. Čovjek musliman je istina i drag prijatelj koji je omiljen kod svih ljudi, jer oni u njemu vide otjelovljenje plemenitih moralnih vrijednosti i uzvišenih svojstava.
Islam podstiče na činjenje dobročinstva prema roditeljima, makar oni bili i mušrici, a evo sada podstiče i na činjenje doboročinstva prema bližoj rodbini, makar oni bili i nemuslimani, polazeći od praštanja, ljudskosti i milosti s kojom je došla ova vjera, upućena svim ljudima:
“ A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”[29]
Održavanje rodbinskh veza ona razumije na najpotpuniji način
Kod žene muslimanke mnogobrojne su strane održavanja rodbinskih veza i njihovo područje se širi, njeni načini i oblici su raznovrsni. Ponekad je to imetak koji otklanja oskudicu, koji prekida bijedu i koji umanjuje brigu. Ponekad je to draga posjeta koja učvršćuje povezanost bliže rodbine, koja potspješuje međusobnu ljubav i pažnju. Ponekad je to savjet, nježnost i nesebičnost, kao i druga djela pored dobročinstva i međusobne povezanosti koja pročišćavaju ljudsku osjećajnost, koja razvijaju osjećaj privrženosti, međusobne milosti, osjećajnosti, solidarnosti i ljubavi među bližnjom rodbinom.
Stoga je i došla vjerovjesnička uzvišena preporuka da se nastavi s održavanjem rodbinskh veza, makar i u najnižim oblicima i najminimalnijim oblicima privrženosti i opskrbe:
“ Održavajte veze sa svojim bližnjim, makar sa selamom. “[30]
Obilazi svoje bližnje i onda kada je oni ne obilaze
Žena muslimanka koja je napojila svoju dušu uputom svoje istinite vjere, održava svoje rodbinske veze, makar ih oni prekinuli s njome. Ona neće prema njima postupati po pravilu “obilazi ih ako je obilaze, a prekida s njima veze ako oni s njom prekinu veze”. Žena muslimanka je ta koja održava rodbinske veze i to čini u ime Allaha i radi Njegove nagrade. Ona, zbog održavanja svojih rodbinskih veza, ne želi nagradu prema pravilu, niti želi razmjenu rodbinskih veza. Ona svojim djelom i svojim ponašanjem predstavlja najuzvišeniji primjer ljudskog ponašinja o kojem islam neprestano vodi brigu kako bi takvo ponašanje prodrlo do duša muslimana i muslimanki. To je, doista, veliki uspon koji je težak, osim za one koje Allah uputi i čije duše su prepuštene Njegovom zadovoljstvu. Žena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, koja je jedna od veličanstvenih žena ove ugledne vrste, koje vode brigu o lijepom ophođenju prema rodbini i bližnjima, ona postupa prema riječima Poslanika sallallahu `alejhi we sellem koji kaže:
“ Nije dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini. Pravilno se ponaša prema rodbini onaj koji, kada ga ona zaboravi, ili odbaci, obnavlja s njome veze.”[31]
Ovo je uzvišeni ljudski moral koji islam traži i želi da muslimani i muslimanke teže njemu pri ophođenju prema rodbini i bližnjima. Stoga, vjerovjesnička uputa veliča kod njih moralne vrijednosti: zrelost, strpljivost, oprost i međusobno praštanje, a posebno u duši onoga ko održava veze sa svojom rodbinom od kojih nalazi samo prekidanje veza, odvratnost, odbacivanje, grubost i nepravdu. Vjerovjesnička uputa konstatuje da je Allah, dželle we `ala, na strani onih koji održavaju rodbinske veze i da ne nagrađuje prema pravilu. Ona predočava zastrašujuću sliku kazne koja će stići grube, odvratne, nezgrapne, one koji negiraju obaveznost održavanja rodbinskih veza i one koji ih prekidaju. Jednom prilikom je neki čovjek došao kod Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem i rekao:
“ Allahov poslaniče! Imam rodbinu koju pazim i obilazim, a oni mene ne obilaze niti me posjećuju. Činim im dobro, a oni meni uzvraćaju zlim. Ja sam prema njima blag, a oni prema meni grubi.” Na to mu je odgovorio:” Ako je tako kao što kažeš, onda će im (na Sudnjem danu) biti kao da im u oči sipaš vreo lug, a Allah će biti tvoj pomagač sve dok se oni tako ponašaju prema tebi.”[32]
Kakvo li je to samo održavanje rodbinskh veza!! Šta ima teže od rodbinskih veza na vagi roba-vjernika!! Ima li šta bijednije od od onih ljudi i žena koji ih negiraju, od onih ljudi i žena koji prekidaju uže njihove ljubavi! Koja nagrada je veličanstvenija od nagrade onoga ko obilazi svoju rodbnu, ko se strpi prilikom grubosti njegove rodbine i onih koji prekidaju rodbinske veze!! Pa čak i Allah, dželle we `ala, će joj pomoći da održava rodbinske veze, čuvajući je od njih i ispunjavajući njeno srce strpljenjem pri njihovom zlostavljanju i učvršćujući je u tome da nastavi u svom moralu i ljudskosti! Šta ima žešće od grijeha koji se pripisuje onim ljudima i ženama koji prekidaju rodbinske veze! A Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem usporedio ih je s onim koji jede vreo pepeo, kao nagradu za prekidanje rodbinskih veza s vjernicima i vjernicama koji su ih održavali!
Tako, u svakom slučaju, iskrena žena muslimanka, koja obilazi svoju rodbinu, neće prekinuti veze s njima ni onda kad oni prekinu veze s njome, jer ona želi time zadobiti zadovoljstvo svoga Gospodara, uzdižući se iznad zabluda, gluposti i loših djela. Ona s vremena na vrijeme posjećuje svoju rodbinu izbjegavajući male grijehe koji zaokupljaju male ljude i rasplamsavaju srdžbu u njihovim prsima. Ona čvrsto vjeruje da je iznad toga da padne na nivo malih grijeha, beznađa, zabluda i gluposti koje upropaštavaju djela i ostavljaju traga na čistotu povezanosti rodbine i bližnjih. Ona nema potrebe da upire pogled prema ovom nadzoru, jer ona upravlja svoj pogled prema riječima Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem koji kaže:
“ Rodbinske veze su zakačene za Arš i govore:” Ko me obilazi, Allah će ga obilaziti, a ko prekine veze sa mnom, Allah će prekinuti veze s njime.”[33]
___________________________________________________________________________
[1] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/20, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi ve ismun men kata`aha “. Muhammed 22,23.
[2] En-Nisa` 1.
[3] El-Isra` 23.
[4] El-Isra` 26.
[5] En-Nisa` 36..
[6] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 51, poglavlje “ Es-sidku “.
[7] “ Sahihu Muslim “, 6/115, knjiga “ Salatul-musafirine “, poglavlje “ El-evkatul-leti nuhije `anis-salati fiha “.
[8] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 195, poglavlje “ Birrul-validejni ve siletul-erhami".
[9] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/19, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi “.
[10] “ El-edebul-mufred “, 1/140, poglavlje “ Men vesale rahimehu ehabbehullah “.
[11] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/19, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi ve ismun men kata`aha “.
[12] Isto,1/144, poglavlje “ La tenzilur-rahmetu `ala kavmin fihim kati`ur-rahimi “.
[13] “ El-edebul-mufred “, 1/142, poglavlje “ Birrul-akrebi fel-akreb “.
[14] Bilježe ga Ahmed, 5/38 i Ibnu Madže, 2/37, knjiga “ Ez-zuhdu “, poglavlje “ El-Bagju “. Sened je vjerodostojan.
[15] “ El-edebul-mufred “, 1/146, poglavlje “ Ismu kati`ir-rahimi “.
[16] Isto, 1/132, poglavlje “ Fadlu siletir-rahimi “.
[17] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 189, poglavlje “ Birrul-validejni ve siletul-erhami".
[18] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 6/187, knjiga “ Ez-zekatu “, poglavlje “ Fadlus-sadekati `alel-evladi vel-ekaribi “.
[19] Bilježi ga Et-Tirmizi, 2/84, poglavlja o “ Ez-zekatu “. On je rekao da je hadis hasenun.
[20] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 6/195, knjiga “ Ez-zekatu “, poglavlje “ Fadlus-sadekati `alel-evladi vel-ekaribi “.
[21] Ali `Imran 92.
[22] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 6/189, knjiga “ Ez-zekatu “, poglavlje “ Fadlus-sadekati `alel -ekaribi “.
[23] “ Sahihu Muslim “, 16/97,knjiga “ Fedailus-sahabeti “, poglavlje “ Vesijjetun-nebijji bi ehli Misr “.
[24] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/29, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi “.
[25] Eš-Šu`ara` 214.
[26] “ Sahihu Muslim “, 3/79, knjiga “ El-imanu “, poglavlje “ Men mate `alel-kufri la telhakuhuš-šefa`atu".
[27] “ El-Isti`abu “, 4/1872, “ El-Isabetu “, 8/127.
[28] “ Fethul-bari “,10/414, knjiga “ El-edebu “, poglavlje “ Siletul-ehil-mušrik “.
[29] El-Enbija` 107.
[30] Bilježi ga El-Bezzar od Ibnu `Abbasa, onako kako se navodi u djelu “ Kešful-estar “ od El-Hejsemija 2/373. Njegovi putevi predaje jačaju jedni druge, kao što se to navodi u djelu “ El-mekasidul-haseneti “ od Es-Sehavija, str. 146.
[31] “ Fethul-bari “, 10/414, knjiga “ El-edebu “, poglavlje “ Lejsel-vasilu bil-mukafi`i “.
[32] “ Sahihu Muslim “, 16/115, knjiga “ El-birru ves-siletu vel-adabu “, poglavlje “ Tahrimut-tehasudi vet-tebagudi “.
[33] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 191, poglavlje “ Birrul-validejni ve siletul-erhami".
Žena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere ne zaboravlja da njena bliža rodbina ima pravo na nju, da se od nje traži da s njima održava rodbinske veze, da ih poštuje i da im čini dobročinstvo. U bližu rodbinu se ubrajaju oni rođaci koji su s čovjekom povezani po srodstvu (krvnoj vezi), bilo da se radi o nasljednicima ili onim koji to nisu.
Predusretljivost islama prema održavanju rodbinskih veza
Islam je ukazao veliku pažnju održavanju rodbinskih veza, pažnju za koju nikad nisu znale ni jedna od vjera, ili zakonika, uređenja, niti bilo koja filozofija. Islam preporučuje održavanje rodbinskh veza, podstiče na njih i strogo osuđuje one koji to negiraju i koji prekidaju rodbinske veze.
Islam s velikom pažnjom gleda na održavanje rodbinskih veza, što predstavlja veličanstvenu sliku koju je Allahov poslaniik sallallahu `alejhi we sellem zacrtao, vezano za održavanje rodbinskih veza. To je briga koja dolazi od Allaha, dželle we `ala, koji je stvorio stvorenja koja traže od Njega da ih sačuva od prekidanja rodbinskih veza, te Gospodar prima molbu onoga ko traži od Njega, a čovjek obilazi onoga ko i njega obilazi a prekida rodbinske veze s onim ko s njim prekida rodbinske veze. Ovo se nalazi u vjerodostojnom hadisu koji bilježe El-Buhari i Muslim od Ebu Hurejre koji je rekao: “ Rekao je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem:
“ Allah, dželle we `ala, je stvorio stvorenja, pa kad je završio s njihovim stvaranjem, rodbinska krvna veza je ustala i rekla: ”Ovo je mjesto onoga ko traži kod Tebe utočište od kidanja rodbinskih veza.” Rekao je:” Da, jeste. Zar nisi zadovoljna da oblazim onoga ko tebe obilazi, a da ne posjećujem onoga ko tebe ne posjećuje?” Odgovorila je:” Da, jesam.” Rekao je:” Tako će ti i biti.” Zatim je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rekao:” Učite ako želite: “ Zar vi ne biste, kad biste se vlasti dočepali, nered na Zemlji činili i rodbinske veze kidali! To su oni koje je Allah prokleo i gluhim i slijepim učinio.”” [1]
Jedan za drugim redaju se ajeti časnog Kur`ana, potvrđujući ulogu održavanja rodbinskh veza u islamu. Oni podstiču na činjenje dobročistva prema rodbini i upozoravaju na to da se s njima loše ne postupa niti da im se nanosi nepravda, kao što podstiču i na razvijanje osjećaja rodbinske povezanosti i na ispunjavanje tog prava održavanja rodbinskih veza. Jedan od tih ajeta je i ajet u kojem Allah dželle we `ala kaže:
“... I Allaha se bojte - s imenom čijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte,...” [2]
Naređeno je da se samo Allaha treba bojati i odmah pored toga da treba rodbinske veze održavati. To je tako naređeno iz počasti prema rodbinskim vezama, što potvrđuje njihovo mjesto i važnost u islamu. Ovaj ajet podstiče i na njihovo održavanje i na činjenje dobročinstva prema rodbini.
Kako bi spominjanje održavanja rodbinskih veza bilo živo u osjećajima muslimana, Allah, dželle we `ala, u mnogim ajetima odmah nakon vjerovanja u Allaha i činjenja dobročinstva prema roditeljma, naređuje da se održavaju rodbinske veze i da se rodbini čini dobročinstvo:
“ Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. ...” [3]
A ubrzo nakon toga Allah, dželle we `ala, kaže:
“ Daj bližnjemu svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku-namjerniku, ali ne rasipaj mnogo.”[4]
“ I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, ...”[5]
U činjenju dobročinstva, stupanj rođaka dolazi odmah nakon roditelja, jer je usmjerenje časnog Kur`ana došlo od najvišeg do najnižeg stupnja. Kur`an časni obznanjuje ljestvicu ljudskih veza i određuje njihove stupnjeve, počinjući od roditelja, preko rođaka, siročadi, siromaha, putnika-namjernika i komšija, jer dobročinstvo doseže i širi se sve dalje i dalje na rođake i rodbinu, sve dok ne dođe do svih onih kojima je potrebna pomoć u velikoj ljudskoj porodici - čovječanstvu. Ovo je poredak koji je uzet na osnovu onoga čemu teži ljudska duša, a to je da se započne od onoga ko joj je najbliži, čineći to po islamskom programu uređenja islamskog društva. Islam je učinio da društvena solidarnost počinje iz okrilja porodice, zatim se produžava na krug rodbine, a zatim se širi u društvenoj zajednci, ostvarujući povezanost, međusobnu naklonost, razumijevanje i održavanje veza među ljudima, a time se ostvaruje sreća, radost i veselje u životu.
Briga islama o održavanju rodbinskih veza učinila je da te veze postanu temeljem islama i velikom osnovom s kojom je upućena ova vjera ljudskom čovječanstvu od prvog dana u kojem je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem javno istupio s naredbom njegovog Gospodara, ukazujući na temelje ove nove vjere i pojašnjavajući njena značenja. Islam je održavanje rodbinskih veza učinio jednim od najveličanstvenijih i najjasnijih značenja u svom šeri`atu. To nalazimo u dugom razgovoru između Ebu Sufjana i Heraklea koji je upitao Ebu Sufjana:
“ A šta vam naređuje vaš Poslanik?” Odgovorio mu je:” On kaže:” Jedino se Allahu klanjajte, nemojte Mu druga pripisivati i ostavite ono što vaši očevi govore. Naređuje nam da obavljamo molitvu, da budemo iskreni, pošteni i da održavamo rodbinske veze.”[6]
Održavanje rodbinskh veza nalazi se u skupini velikih obilježja ove čiste vjere, u koja spadaju i Allahova jednoća (tevhid), obavljanje namaza, pridržavanje iskrenosti i poštenja. Tako je održavanje rodbinskih veza jedna od najizrazitijih značajki ove vjere koju je Ebu Sufjan prezentovao Herakleu, kada ga je po prvi put pitao o islamu, tražeći da mu objasni ono što je najvažnje s čime je islam došao.
U dugom hadisu koji se prenosi od Amra bin `Abeseh navode se svi temelji islama i njegovi adabi. On u njemu kaže:
”U Mekki sam ušao kod Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem, to jest u prvo vrijeme njegovog poslanstva, pa sam mu rekao:” Šta si ti?” Odgovorio je: ”Vjerovjesnik.” Pa sam ga upitao:” A šta je vjerovjesnik?” Rekao je: ”Allah me je poslao.” Upitao sam ga:” A s čime te je poslao?” Odgovorio je:” Poslao me je s održavanjem rodbinskih veza, rušenjem kipova i da se Allah jedino veliča i da Mu se niko ravnim ne smatra ...”[7]
Očito je da je u ovom hadisu plemeniti Poslanik sallallahu `alejhi we sellem, u pojašnjenju najvažnijih temelja islama i njegovih propisa, najprije spomenuo održavanje rodbinskh veza, te je tako njihovim spominjanjem u kontekstu islamskih temelja i načela ukazao na njihovu veliku ulogu i visoko mjesto u programu ove vjere koju je Allah, dželle we `ala, objavio iz milosti prema svim svjetovima.
Stoga i imamo sukcesivno iscrpne tekstove koji podstiču na održavanje rodbinskih veza, koji ih preporučuju, pobuđuju želju za njima, a koji upozoravaju i na prekidanje rodbinskih veza i obećavaju kaznu za onoga ko je grub u njihovom održavanju.
Od Ebu Ejjuba El-Ensari prenosi se da je neki čovjek rekao:
“Allahov poslaniče, obavijesti me o djelu koje će me uvesti u Džennet, “ pa mu je Vjerovjesnik sallallahu `alejhi we sellem rekao:” Robuj Allahu i nikog Mu ne smatraj ravnim, obavljaj namaz, daji zekat i obilazi rodbinu.”[8]
Šta ima veličanstvenije od održavanja rodbinskih veza!! Na vagi ljudskih djela šta ima teže od toga!! Ono dolazi u jednom kontekstu zajedno s robovanjem Allahu, Njegovom jednoćom (tevhid), obavljanjem namaza i davanjem zekata. Onda je održavanje rodbinskih veza jedno od najuzvišenijih dobrih djela koja uvode u Džennet, a čuvaju od Džehennema.
Od Enesa radijellahu anhu prenosi se da je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rekao:
”Ko želi da svega ima u izobilju i da mu se život produži, neka obilazi svoju rodbinu.”[9]
Održavanje rodbinskih veza je blagodat i izobilje za onoga ko održava rodbinske veze, kao što je blagodat i za njegov život. Obilaženje rodbine predstavlja povećanje imetka i njegovo unapređenje, kao i produženje njegovog života i njegov blagoslov.
Ibnu Omer bi govorio:” Onaj ko se boji svoga Gospodara, ko obilazi svoju rodbinu, njegov život će biti produžen, imetak će mu se povećati i njegova porodica će ga voljeti.”[10]
Žena muslimanka ne zaboravlja da se od nje traži održavanje rodbinskih veza, kao što se to , isto tako, traži i od čovjeka. Ona zna da je ova naredba upućena muslimanu, bilo da se radi o ženi ili muškarcu i da je to obligatno pitanje za sve ljude. Bogobojazna žena muslimanka će pristupiti održavanju rodbinskih veza sa svom svojom iskrenošću, marljivošću i toplinom i od toga je neće odvratiti razne obaveze, zauzetost niti odgovornosti bez obzira kolike one bile.
Žena muslimanka, koja je svjesna upute svoje vjere, zna da ženino održavanje rodbinskih veza predstavlja blagodat u njenoj opskrbi i njenom životu, da predstavlja Allahovu milost koja će je zadesiti i na ovom i na budućem svijetu, da predstavlja povod za to da je ljudi vole i da je uzdižu. Nasuprot tome, prekidanje rodbinskih veza predstavlja nesreću, belaj i mržnju od strane Allaha, dželle we `ala, i ljudi, kao što predstavlja i njenu udaljenost od Dženneta u kući vječnosti (na onom svijetu). Dovoljno joj je da čuje Poslanikove sallallahu `alejhi we sellem riječi:
“ U Džennet neće ući onaj ko prekida rodbinske veze.”[11]
Dovoljno joj je da zna da je Allahova milost izolovana od onoga ko prekida rodbinske veze, pa se ne spušta na njega a ne spušta se ni na narod u kojem se nalazi taj ko prekida rodbinske veze, kao što se to navodi u hadisu koji bilježi El-Buhari u djelu “ El-edebul-mufred “ [12]:
“ Doista se milost ne spušta na onoga ko prekida rodbinske veze.”
Zato veličanstveni ashab Ebu Hurejre radijellahu anhu nije bio zadovoljan da čini dovu Allahu u toku medžlisa u kojem se nalazio neko ko ne obilazi rodbinu, jer taj medžlis prođe bez spuštanja Allahove milosti i bez primanja dove. Na jednom od takvih medžlisa u noći uoči petka, rekao je:” Insistiram da između nas ustane svako ko ne obilazi svoju rodbinu,” pa niko nije ustao, sve dok to nije ponovio tri puta. Tako je mladić otišao svojoj tetki po ocu koju je napustio prije dvije godine. Otišao je kod nje, a ona mu je rekla:” Bratiću moj, šta je to pa si došao?” Rekao je:” Čuo sam Ebu Hurejru da kaže:” Ovako i ovako.” Rekla je:” Vrati se njemu i upitaj ga:” Zašto je to rekao?” Odgovorio je:” Čuo sam Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem da kaže:
“ Doista se djela sinova Ademovih izlažu pred Uzvišenim Allahom u noći uoči svakog petka, pa se ne primaju djela onoga ko ne obilazi rodbinu.”[13]
Unutrašnjost žene muslimanke, čija osjetila su islamska naučavanja izoštrila i koja su je navela da čini dobra djela, svaki put uzdrmaju ovi tekstovi koji joj ukazuju na odurnost prekidanja rodbinskih veza, jer ona žena koja prekida rodbinske veze biva izolovanom od milosti, ne prima joj se dova, niti djelo. To je, doista velika nesreća koja će zadesiti onu ženu koja prekida rodbinske veze. Ona čini dovu, a ona joj se ne prima, čini djela a ona joj se ne primaju, traži utočište u okrilju milosti svoga Gospodara, ali se udaljava od nje. Iz ovoga zaključujemo da žena muslimanka čije srce je uspunila radost islama nikako ne može prekidati rodbinske veze.
Prekidanje rodbinskih veza je grijeh koji ne odgovara ženi koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, čija duša je otvorena pred božanskom uputom, čija duša je učinila da zaboravi slast pokornosti prema Allahu, dželle we `ala. Naprotiv, ona izbjegava da zapadne u takvo stanje a posebno kad zna da je prekidanje rodbinskih veza jedan od grijeha čiju kaznu Allah, dželle we `ala, ubrzava na ovome svijetu, prije Ahireta, kao što na to ukazuje hadis:
“ Nema goreg grijeha, čiju kaznu će Allah ubrzati na ovome svijetu - pored onoga što mu se nakupi za Ahiret - od nepravde i prekidanja rodbinskih veza.”[14]
Prekidanje rodbinskih veza i činjenje nasilja predstavljaju dvije ekvivalentne stvari, te je, stoga, Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem te dvije stvari u svome hadisu zajedno spomenuo, potvrđujući vezu između prekidanja rodbinskih veza i nasilja. I doista, prekidanje rodbinskih veza je veliko nasilje. Ima li koje nasilje koje je veće od prekidanja rodbinskih veza i raskidanja veza rodbinske ljubavi i naklonosti?!!
Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rodbinske veze oslikava na taj način kao da se one žale Allahu, dželle we `ala, zbog nasilja prekidanja koja im se dešavaju, te im Allah, dželle we `ala, odgovara da će obilaziti onoga ko je obilazi, a da će prekinuti vezu s onim ko je prekine s njome:
“ Rodbinska veza je dio Rahmana. Ona kaže:” Gospodaru, nada mnom je nasilje učinjeno. Gospodaru, prekinuta je veza sa mnom. Gospodaru, ... Pa joj On odgovara:” Zar nisi zadovoljna da Ja prekinem vezu s onim ko je s tobom prekinuo vezu i da obilazim onoga ko tebe obilazi?”[15]
U hadisi kudsijji Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem veliča rodbinu, jer obavještava da je Allah, dželle we `ala, njeno ime izveo iz svoga imena, a u ovoj izvedbi imena nalazi se počast i veličanje koje joj Allah, dželle we `ala, ukazuje:
“ Ja sam Rahman i Ja sam stvorio matericu (rahim) i njeno ime sam izveo od Svoga imena. Ko bude obilazio svoju rodbinu i Ja ću njega obilaziti, a ko s njom prekine vezu i Ja ću prekinuti vezu s njime.”[16]
U ovim tekstovima se nalaze nepobitni dokazi da je onaj ko obilazi rodbinu sretan, voljen i poštovan, da je blagoslovljen zadovoljstvom svoga Gospodara i Njegovom milošću, kao što se u njima nalaze dokazi da je onaj ko prekida rodbinsku vezu bijedan, nesretan, prezren i izolovan od milosti njegovog Gospodara, a Njegov oprost i zadovoljstvo su mu zabranjeni.
Žena muslimanka obilazi rodbinu shodno uputi islama
Ženi muslimanki, koja je svjesna upute svoje vjere, održavanje rodbinskih veza nije nepoznanica. Naprotiv, ona neprestano održava s rodbinom veze i od toga je ne odvraćaju majčinski poslovi, niti odgovornosti za kuću i muža. Ona svoje vrijeme raspoređuje tako da može posjetiti svoju rodbinu, slijedeći islamsku uputu u davanju prednosti rodbini. Ona u obilaženju rodbine počinje s posjećivanjem majke, zatim oca, zatim bliže i dalje rodbine, kao što na to upućuje Vjerovjesnikova sallallahu `alejhi we sellem praksa. Jednom prilikom je neki čovjek došao kod Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem rekao:
“ O Allahov poslaniče! Ko je najpreči da se s njim družim i prema njemu lijepo ophodim?” Odgovorio je:” Tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoja majka, zatim tvoj otac, a zatim tvoja bliža i dalja rodbina.” [17]
Žena muslimanka za svoje dobročinstvo prema rodbini i za održavanje veza s njima ima dvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu i nagradu za sadaku (potpomaganje), ako je bogata i ako je u mogućnosti da im materijalno pomogne, ako su tome potrebni. Na taj način će se ona obogatiti za dvije nagrade kod Uzvišenog Allaha, a srca njene rodbine bit će ispunjena ljubavlju i dovom za nju. Islam voli ovakav način ophođenja, a i Poslanik sallallahu `alejhi we sellem tome poziva u hadisu koji prenosi Zejneb Es-Sekafijje, žena `Abdullaha bin Mes`ud radijellahu anhu. Ona je pričala:” Rekao je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem:
" O žene udijelite, pa makar i od svog nakita.” Pričala je:” Vratila sam se `Abdullahu bin Mes`ud, te sam mu rekla:” Ti si slabog imovnog stanja, a Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem nam je naredio da udijelimo sadaku. Idi i pitaj ga da li ću ja za to imati nagradu (tj. ako sadaku dam tebi), a ako nemam za to nagrade udijelit ću je nekom drugom.” Na to je `Abdullah rekao:” Ne, nego mu ti idi.” Tako sam mu se zaputila, kad pred vratima Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem stoji žena Ensarijka koja je imala istu potrebu kao i ja. Allahovom poslaniku je dato poštovanje, pa je pred nas izašao Bilal. Mi smo mu rekle:” Idi Allahovom poslaniku sallallahu `alejhi we sellem i obavijesti ga da se pred njegovim vratima nalaze dvije žene koje ga pitaju da li će imati nagradu ako sadaku udijele svojojim muževima i jetimima o kojim se staraju? A nemoj ga obavijestiti ko smo mi.” Ušao je Bilal kod Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem i pitao ga. Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem ga je upitao:” Ko su njih dvije?” Odgovorio je:” Žena Ensarijka i Zejneb.” Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem je upitao:” Koja Zejneb je ona?” Rekao je: ”`Abdullahova žena.” Zatim je (Bilal) rekao:” One imaju dvije nagrade: nagradu za rodbinsku vezu i nagradu za sadaku.”[18]
A Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem kaže:” Sadaka koja se udijeli siromahu je sadaka, a sadaka koja se udijeli bližnjemu je dvostruka: sadaka i rodbinska veza.”[19]
U djelu “ Sahihul-Buhari “navodi se da je Mejmuna bintu Ummul-Haris, majka vjernika, radijellahu anha, obavijestila Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem da je oslobodila robinju, a da prethodno nije tražila dopuštenje od njega. Kada je nastupio njen dan i kada je došao kod nje, rekla mu je: ”Allahov poslaniče, da li znaš da sam oslobodila svoju robinju?” Odgovorio je:” A zar si to uradila?” Rekla je :” Jesam.” Rekao je: ”Kamo sreće da si je poklonila svojim tetkama po majci, tvoja nagrada bi bila veća.”[20]
Poslanik sallallahu `alejhi we sellem je potvrđivao vrijednost činjenja dobročinstva prema bližnjima u svakoj prilici koja bi mu se ukazala. Pošto je objavljen ajet:“ Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; ...”[21], ustao je Ebu Talha do Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem i rekao mu:” Allahov poslaniče, Uzvišeni Allah kaže: :“ Nećete zaslužiti nagradu sve dok ne udijelite dio od onoga što vam je najdraže; ...” a ono što je meni najdraže je palmovik i on je sadaka u ime Allaha, a ja molim da on bude dobročinstvo i blago kod Allaha, dželle we `ala. Allahov poslaniče, daj ga tamo gdje ti misliš da je najpotrebnije.” Na to je Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem rekao:” Oh, to je veliki metak, to je veliki imetak! Čuo sam šta si rekao, a ja smatram da ga trebaš dati rodbini.” Tada je Ebu Talha rekao:” Učinit ću tako, Allahov poslaniče”, pa ga je Ebu Talha podijelio svojim bližnjim i svojim amidžićima.”[22]
Allahov poslanik je svo vrijeme oporučivao održavanje rodbinskih veza, kroz vjekove i sva vremena, nakon što je ostavio oporuku egipatskom narodu u hadisu koji bilježi Muslim, a u kojem se kaže:
“ Vi ćete osvojiti Egipat, a to je zemlja u kojoj se izgovara ime El-Kirat, pa kada je osvojite lijepo se ophodite prema njenim stanovnicima, jer oni imaju čast i rodbinu”, ili je rečeno:” čast i tazbinstvo.”[23]
A učenjaci u tumačenju ovog hadisa kažu da je rodbina koju oni imaju- Hadžer majka Isma`ilova koja je njima pripadala, a tazbinstvo je po Mariji majci Ibrahima, sina Allahovog poslanika koja je, takođe, njima pripadala.
Kako li je to samo velika Vjerovjesnička čestitost! Kako je to širokogrudno dobročinstvo! Kakav li je to samo ljudski poziv koji se produžava i širi, tako da obuhvata i potomstvo od te dvije plemenite rodbinske veze kroz dugi niz godina!
Žena muslimanka kada čuje ovu vjerovjesničku uputu, požurit će da se sretne sa svojom rodbinom, ukazujući im svu svoju iskrenu ljubav, neprestanu vezanost za njih, kao i svoje dobročinstvo prema njima.
Održava rodbinske veze sa svojim bližnjim, makar bili i nemuslimani
Žena muslimanka promatrat će uputu svoje vjere, pa će uočiti da ona teži praštanju i ljudskosti, pa tako preporučuje održavanje rodbinske veze, makar njeni bližnji bili i nemuslimani. U hadisu koji se prenosi od Abdullaha bin `Amr bin El-`As radijellahu anhu stoji da je rekao: ”Čuo sam Vjerovjesnika sallallahu `alejhi we sellem da glasno kaže:
“ Potomci tog i tog čovjeka nisu moji prijatelji. Moj prijatelj je Allah i dobri vjernici, ali oni imaju rodbinsku vezu i ja ih obilazim kao i vodu.”[24]
Nakon što su objavljene riječi Uzvišenog Allaha:” I opominji rodbinu svoju najbližu.”[25] Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem je pozvao Kurejšije, te su se oni sakupili i on im je rekao:” O sinovi Ka`b bin Luejj, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Murreta bin Ka`b spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Abduššemsa, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Abdu Menafa spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Hašimovi, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O sinovi Abdul Muttalibovi, spasite svoje duše od vatre Džehennemske. O Fatima, spasi svoju dušu od vatre Džehennemske. Ja vam ništa ne mogu dati od Allaha osim rodbinske veze koju ću održavati i obilaziti kao što vodu obilazim.”[26]
Ova uzvišena vjerovjesnička uputa odmah u početku islama uvukla se u čula muslimana i muslimanki i učinila je ono što je učinila u njihovim dušama, pa su činili dobročinstvo svojim bližnjim i svojoj rodbini koji nisu bili muslimani. Svjedočanstvo o tome se nalazi u hadisu kojeg bilježe Ibnu `Abdul-birr u djelu “El-Isti`abu” i Ibnu Hadžer u djelu “ El-Isabetu “ u kojem se kaže da je robinja Safijje, majke vjernika, došla kod vladara pravovjernih, Omera bin El-Hattab radijellahu anhu i rekla: ” Vladaru pravovjernih, Safijja voli subotu i održava rodbinske veze sa židovima.” Omer se zaputio Safijji da je pita o tome, pa mu je ona odgovorila:” Što se tiče subote, ja je ne volim otkako mi ju je Allah, dželle we `ala, zamijenio petkom, a što se tiče židova, pa ja među njima imam bližnje i ja ih obilazim.” Potom se okrenula prema robinji i upitala je šta ju je navelo da je tako potvori, te joj je ona odgovorila: ”Šejtan!” Safijjin odgovor na to je bio:” Idi, ti si slobodna.”[27]
Omer radijellahu anhu nije vidio drugog izlaza do da joj pokloni narukvicu koju je Poslanik sallallahu `alejhi we sellem poslao njemu, svome bratu od majke mušrikinje.[28]
Iz svega ovoga žena muslimanka može vidjeti da se ljudska dobrota ne odvaja od srca čovjeka koji izgovori šehadet, nego se iz njega prelijeva na bližnje, održavanjem rodbinskih veza putem potpomaganja, obilaženja i dobročinstva, makar oni bili pripadnici druge vjere pored islama. Stoga se Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem i izjasnio o tome na najljepši mogući način, riječima:”... osim rodbinske veze koju ću održavati i obilaziti kao što vodu obilazim”, jer je rodbinsku vezu uporedio sa zemljom, potičući na obilaženje i činjenje dobročistva, čiji plod je ljubav i međusobna povezanost. Sve to presušuje ako dođe do prekida rodbinske veze i do razdvajanja, te tu raste mržnja i međusobno otuđenje. Čovjek musliman je istina i drag prijatelj koji je omiljen kod svih ljudi, jer oni u njemu vide otjelovljenje plemenitih moralnih vrijednosti i uzvišenih svojstava.
Islam podstiče na činjenje dobročinstva prema roditeljima, makar oni bili i mušrici, a evo sada podstiče i na činjenje doboročinstva prema bližoj rodbini, makar oni bili i nemuslimani, polazeći od praštanja, ljudskosti i milosti s kojom je došla ova vjera, upućena svim ljudima:
“ A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.”[29]
Održavanje rodbinskh veza ona razumije na najpotpuniji način
Kod žene muslimanke mnogobrojne su strane održavanja rodbinskih veza i njihovo područje se širi, njeni načini i oblici su raznovrsni. Ponekad je to imetak koji otklanja oskudicu, koji prekida bijedu i koji umanjuje brigu. Ponekad je to draga posjeta koja učvršćuje povezanost bliže rodbine, koja potspješuje međusobnu ljubav i pažnju. Ponekad je to savjet, nježnost i nesebičnost, kao i druga djela pored dobročinstva i međusobne povezanosti koja pročišćavaju ljudsku osjećajnost, koja razvijaju osjećaj privrženosti, međusobne milosti, osjećajnosti, solidarnosti i ljubavi među bližnjom rodbinom.
Stoga je i došla vjerovjesnička uzvišena preporuka da se nastavi s održavanjem rodbinskh veza, makar i u najnižim oblicima i najminimalnijim oblicima privrženosti i opskrbe:
“ Održavajte veze sa svojim bližnjim, makar sa selamom. “[30]
Obilazi svoje bližnje i onda kada je oni ne obilaze
Žena muslimanka koja je napojila svoju dušu uputom svoje istinite vjere, održava svoje rodbinske veze, makar ih oni prekinuli s njome. Ona neće prema njima postupati po pravilu “obilazi ih ako je obilaze, a prekida s njima veze ako oni s njom prekinu veze”. Žena muslimanka je ta koja održava rodbinske veze i to čini u ime Allaha i radi Njegove nagrade. Ona, zbog održavanja svojih rodbinskih veza, ne želi nagradu prema pravilu, niti želi razmjenu rodbinskih veza. Ona svojim djelom i svojim ponašanjem predstavlja najuzvišeniji primjer ljudskog ponašinja o kojem islam neprestano vodi brigu kako bi takvo ponašanje prodrlo do duša muslimana i muslimanki. To je, doista, veliki uspon koji je težak, osim za one koje Allah uputi i čije duše su prepuštene Njegovom zadovoljstvu. Žena muslimanka, koja je obasjana uputom svoje vjere, koja je jedna od veličanstvenih žena ove ugledne vrste, koje vode brigu o lijepom ophođenju prema rodbini i bližnjima, ona postupa prema riječima Poslanika sallallahu `alejhi we sellem koji kaže:
“ Nije dovoljno samo uzvratiti posjetu svojoj rodbini. Pravilno se ponaša prema rodbini onaj koji, kada ga ona zaboravi, ili odbaci, obnavlja s njome veze.”[31]
Ovo je uzvišeni ljudski moral koji islam traži i želi da muslimani i muslimanke teže njemu pri ophođenju prema rodbini i bližnjima. Stoga, vjerovjesnička uputa veliča kod njih moralne vrijednosti: zrelost, strpljivost, oprost i međusobno praštanje, a posebno u duši onoga ko održava veze sa svojom rodbinom od kojih nalazi samo prekidanje veza, odvratnost, odbacivanje, grubost i nepravdu. Vjerovjesnička uputa konstatuje da je Allah, dželle we `ala, na strani onih koji održavaju rodbinske veze i da ne nagrađuje prema pravilu. Ona predočava zastrašujuću sliku kazne koja će stići grube, odvratne, nezgrapne, one koji negiraju obaveznost održavanja rodbinskih veza i one koji ih prekidaju. Jednom prilikom je neki čovjek došao kod Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem i rekao:
“ Allahov poslaniče! Imam rodbinu koju pazim i obilazim, a oni mene ne obilaze niti me posjećuju. Činim im dobro, a oni meni uzvraćaju zlim. Ja sam prema njima blag, a oni prema meni grubi.” Na to mu je odgovorio:” Ako je tako kao što kažeš, onda će im (na Sudnjem danu) biti kao da im u oči sipaš vreo lug, a Allah će biti tvoj pomagač sve dok se oni tako ponašaju prema tebi.”[32]
Kakvo li je to samo održavanje rodbinskh veza!! Šta ima teže od rodbinskih veza na vagi roba-vjernika!! Ima li šta bijednije od od onih ljudi i žena koji ih negiraju, od onih ljudi i žena koji prekidaju uže njihove ljubavi! Koja nagrada je veličanstvenija od nagrade onoga ko obilazi svoju rodbnu, ko se strpi prilikom grubosti njegove rodbine i onih koji prekidaju rodbinske veze!! Pa čak i Allah, dželle we `ala, će joj pomoći da održava rodbinske veze, čuvajući je od njih i ispunjavajući njeno srce strpljenjem pri njihovom zlostavljanju i učvršćujući je u tome da nastavi u svom moralu i ljudskosti! Šta ima žešće od grijeha koji se pripisuje onim ljudima i ženama koji prekidaju rodbinske veze! A Allahov poslanik sallallahu `alejhi we sellem usporedio ih je s onim koji jede vreo pepeo, kao nagradu za prekidanje rodbinskih veza s vjernicima i vjernicama koji su ih održavali!
Tako, u svakom slučaju, iskrena žena muslimanka, koja obilazi svoju rodbinu, neće prekinuti veze s njima ni onda kad oni prekinu veze s njome, jer ona želi time zadobiti zadovoljstvo svoga Gospodara, uzdižući se iznad zabluda, gluposti i loših djela. Ona s vremena na vrijeme posjećuje svoju rodbinu izbjegavajući male grijehe koji zaokupljaju male ljude i rasplamsavaju srdžbu u njihovim prsima. Ona čvrsto vjeruje da je iznad toga da padne na nivo malih grijeha, beznađa, zabluda i gluposti koje upropaštavaju djela i ostavljaju traga na čistotu povezanosti rodbine i bližnjih. Ona nema potrebe da upire pogled prema ovom nadzoru, jer ona upravlja svoj pogled prema riječima Allahovog poslanika sallallahu `alejhi we sellem koji kaže:
“ Rodbinske veze su zakačene za Arš i govore:” Ko me obilazi, Allah će ga obilaziti, a ko prekine veze sa mnom, Allah će prekinuti veze s njime.”[33]
___________________________________________________________________________
[1] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/20, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi ve ismun men kata`aha “. Muhammed 22,23.
[2] En-Nisa` 1.
[3] El-Isra` 23.
[4] El-Isra` 26.
[5] En-Nisa` 36..
[6] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 51, poglavlje “ Es-sidku “.
[7] “ Sahihu Muslim “, 6/115, knjiga “ Salatul-musafirine “, poglavlje “ El-evkatul-leti nuhije `anis-salati fiha “.
[8] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 195, poglavlje “ Birrul-validejni ve siletul-erhami".
[9] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/19, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi “.
[10] “ El-edebul-mufred “, 1/140, poglavlje “ Men vesale rahimehu ehabbehullah “.
[11] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/19, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi ve ismun men kata`aha “.
[12] Isto,1/144, poglavlje “ La tenzilur-rahmetu `ala kavmin fihim kati`ur-rahimi “.
[13] “ El-edebul-mufred “, 1/142, poglavlje “ Birrul-akrebi fel-akreb “.
[14] Bilježe ga Ahmed, 5/38 i Ibnu Madže, 2/37, knjiga “ Ez-zuhdu “, poglavlje “ El-Bagju “. Sened je vjerodostojan.
[15] “ El-edebul-mufred “, 1/146, poglavlje “ Ismu kati`ir-rahimi “.
[16] Isto, 1/132, poglavlje “ Fadlu siletir-rahimi “.
[17] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 189, poglavlje “ Birrul-validejni ve siletul-erhami".
[18] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 6/187, knjiga “ Ez-zekatu “, poglavlje “ Fadlus-sadekati `alel-evladi vel-ekaribi “.
[19] Bilježi ga Et-Tirmizi, 2/84, poglavlja o “ Ez-zekatu “. On je rekao da je hadis hasenun.
[20] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 6/195, knjiga “ Ez-zekatu “, poglavlje “ Fadlus-sadekati `alel-evladi vel-ekaribi “.
[21] Ali `Imran 92.
[22] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 6/189, knjiga “ Ez-zekatu “, poglavlje “ Fadlus-sadekati `alel -ekaribi “.
[23] “ Sahihu Muslim “, 16/97,knjiga “ Fedailus-sahabeti “, poglavlje “ Vesijjetun-nebijji bi ehli Misr “.
[24] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Šerhus-sunneti “, 13/29, knjiga “ El-birru ves-siletu “, poglavlje “Sevabu siletir-rahimi “.
[25] Eš-Šu`ara` 214.
[26] “ Sahihu Muslim “, 3/79, knjiga “ El-imanu “, poglavlje “ Men mate `alel-kufri la telhakuhuš-šefa`atu".
[27] “ El-Isti`abu “, 4/1872, “ El-Isabetu “, 8/127.
[28] “ Fethul-bari “,10/414, knjiga “ El-edebu “, poglavlje “ Siletul-ehil-mušrik “.
[29] El-Enbija` 107.
[30] Bilježi ga El-Bezzar od Ibnu `Abbasa, onako kako se navodi u djelu “ Kešful-estar “ od El-Hejsemija 2/373. Njegovi putevi predaje jačaju jedni druge, kao što se to navodi u djelu “ El-mekasidul-haseneti “ od Es-Sehavija, str. 146.
[31] “ Fethul-bari “, 10/414, knjiga “ El-edebu “, poglavlje “ Lejsel-vasilu bil-mukafi`i “.
[32] “ Sahihu Muslim “, 16/115, knjiga “ El-birru ves-siletu vel-adabu “, poglavlje “ Tahrimut-tehasudi vet-tebagudi “.
[33] Muttefekun `alejhi. Pogledaj “ Rijadus-salihin “, str. 191, poglavlje “ Birrul-validejni ve siletul-erhami".
