četvrtak, 31. siječnja 2013.

Šeri'atska akademija Mus'ab ibn Umejr - FIKH

Prva skripta iz predmeta fikh

Bismillahir-rahmanir-rahim

Uvod – Šerijat

Allah dželleša'nuhu je poslao Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem sa kompletnim Šeri'atom kao što kaže Allah dželleša'nuhu: ''Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosiš i da opominješ, ali većina ljudi ne zna''. (Saba, 28. ajet)

1. U njemu (Šeri'atu) nema ništa što je teško za povjerovati ili što je teško za sprovesti u praksu, jer Allah dželleša'nuhu kaže: ''Allah ne opterećuje nikoga preko njegovih mogućnosti''. (El–Bekara, 286.ajet)

2. Postoje ibadeti i vjerovanja koja su došla razjašnjena i postoje pravila koja se razlikuju sa vremenom i sa mjestom, poput građanskih koristi, ta pravila su došla u globalu i koriste svim ljudima. Sve što je došlo u vjeri je korisno. Normalno je da su ove stvari u skladu sa prirodom i razumom. Cilj ove risale je čišćenje duša, kroz obožavanje Allaha dželleša'nuhu. Cilj Šeri'ata je čuvanje vjere, života, časti, imetka i porijekla.

Cilj risale

1. Čišćenje duša kroz obožavanje Allaha dželleša'nuhu.

2. Učvršćivanje ljudskog društva kroz jednakost, pravdu, ljubav, milost i ovo je uzrok uspjeha i sreće na dunjaluku i Ahiretu. Dokaz za ovo su riječi Uzvišenog Allaha: ''On je neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi.'' (El – Džumu'a, 2.)

Islamsko propisivanje 'FIKH'

On predstavlja akcijski dio islamske risale. Propisivanje ne može biti osim kroz vahj (objavu), a što se tiče propisivanja za dunjalučke stvari, Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem je bilo naređeno da se dogovara sa ljudima.

Opšta pravila koja je postavio Fikh da njime idu muslimani

1. Zabrana istraživanja događaja prije nego se dogode.

Kaže Allah dželleša'nuhu: ''O vjernici, ne zapitkujte o onome što će vam pričiniti neprijatnosti ako vam se objasni; a ako budete pitali za to dok se Kur'an objavljuje, objasniće vam se, ono ranije Allah vam je već oprostio. – A Allah prašta i blag je.'' (El – Ma'ida, 101.ajet)

2. Izbjegavanje pretjeranog zapitkivanja.

Bilježi Muslim od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Allah kod vas mrzi; rekla- kazala, mnoštvo zapitkivanja i rasipništvo.''

3. Izbjegavanje razlika i razmimoilaženja u vjeri.

Kaže Allah dželleša'nuhu: ''Ova vaša vjera – jedina je prava vjera, a Ja sam Gospodar vaš, pa Me se pričuvajte!'' A oni su se u pitanjima vjere svoje podijelili na skupine, svaka stranka zadovoljna onim što ispovijeda.'' (El – Mu'minun, 52,-53.ajeta)

4. Ona pitanja po kojima smo se razišli vraćaju se Kur'anu i Sunnetu.

Kaže Allah dželleša'nuhu: ''O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše.'' (En – Nisa, 59.ajet)

I na osnovu ovih pravila ashabi su hodili putem Islama i između njih nije bilo razlike, osim po sitnim pitanjima. A imami mezheba koji su došli poslije, oni su slijedili praksu onih prije njih, s tim da su neki od njih bili bliže sunnetu, kao među stanovnicima Hidžaza, a drugi su opet bili bliži mišljenjima poput stanovnika Iraka među kojima je bilo malo onih koji su poznavali hadis, zbog daljine od mjesta gdje je sišla Objava (vahj).

Ovi imami su žrtvovali ono najvrednije da bi ljude upoznali sa ovom vjerom. Ljudima su zabranjivali da ih slijede i govorili su da nije dozvoljeno nikome da navede neki naš stav ako nema dokaz, ali ljudima nakon njih je oslabio entuzijazam, te su ušli u slijepo slijeđenje (taklid). Svaka grupa se prihvatila jednog mezheba i fanatično ga se držala i svim silama težila ka pomaganju tog mezheba. I tako ovim ulaskom u slijepo slijeđenje i fanatično držanje određenih likova, ljudi, određenih stavova, ummet je izgubio uputu Kur'ana i Sunneta, zatvorena su vrata idžtihada, te je ummet upao u velika iskušenja.

'Razlozi razmimoilaženja među ulemom'

Prije svega mora da znamo da nijedan od imama koji je prihvaćen od ehli sunneta, nije namjerno uradio nešto suprotno riječima Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, i svi se oni slažu da je obavezno slijeđenje Sunneta i složni su da mišljenja i stavovi svakog od njih mogu da se prihvate ili odbiju.

'Povodi razmimoilaženja'

1. Da hadis nije došao do njega, a do koga nije došao neki hadis taj nije dužan da radi ono što hadis propisuje.

Ovo je najčešći povod, jer poznavanje svih hadisa nema niko. Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je govorio, izdavao fetve, presuđivao ili radio nešto, te su ga ljudi koji su bili u njegovoj sallallahu alejhi ve sellem blizini slušali. Među njima ima onih koji su čuli i onih koji nisu čuli i onda su se jedan od drugih razlikovali: npr. Ebu Bekr radijallahu anhu koji se nije odvajao od Poslanika sallallahu alejhi ve sellem ni na putu ni kod kuće, pa kad je Ebu Bekr radijallahu anhu upitan o nasljedstvu nene rekao je: ''Ti nemaš nikakvog dijela ni po Kur'anu ni po Sunnetu, ali ipak sačekaj da upitam ljude, pa su ustali ljudi koji su posvjedočili da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem neni dao šestinu ostavštine.'' (Ebu Davud) Što se tiče onih koji su posvjedočili nijedan od njih nije dostigao Ebu Bekra, a uprkos tome su znali nešto što on nije.

Ili npr.: Umer radijallahu anhu nije znao za propis ulaska u kuću sve dok ga nije obavjestio Musa el Eš'ari radijallahu anhu o tome. Ebu Se'id radijallahu anhu prenosi, pa kaže: ''Sjedio sam u sijelu ensarija,'' pa dođe Ebu Musa i reče: ''Tražio sam od Umera dozvolu tri puta, ali me je on odbio,'' a čuo sam Poslanika sallallahu alejhi ve sellem kako kaže: ''Kada neko od vas traži dozvolu za ulazak tri puta, pa mu se ne dozvoli, neka se vrati,'' pa je Umer radijallahu anhu čuvši to rekao: ''Donijet ćeš mi dokaz za ovo ili će te boliti i leđa i stomak od udaraca'' te je rekao: ''Ima li neko među vama da je čuo ovo?'' – pa je Ubejj ibn Ka'b radijallahu anhu rekao: ''Uz tebe neće biti osim najmlađi u grupi, a ja sam bio najmlađi.'' Kaže Ebu Se'id: Pa sam otišao sa njim i obavjestio Umera da je Resul to rekao, a Umer je kazao: ''Ja tebe ne optužujem, nego ne želim da ljudi olahko prihvataju prenošenje hadisa.''

2. Da je do određenog čovjeka (alima) dospio hadis, međutim, on ga nije smatrao ispravnim, bilo da mu je sened prekinut ili da je jedan od prenosioca nepoznat ili je optužen da ima mahana ili da ima loše pamćenje.

3. Da je hadis došao do njega, međutim on ga je zaboravio.

Bilježi Muslim da je Umer radijallahu anhu upitan o čovjeku koji se odžunupi na putovanju, pa je Umer rekao: ''Neka ne klanja dok ne nađe vode, pa je Ammar ibn Jasir rekao: ''Vladaru pravovjernih, zar se ne sjećaš da smo bili kod deva, pa smo se odžunupili, pa sam se ja uvaljao u pjesak, a ti nisi klanjao, pa smo to spomenuli Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, pa je tada rekao: ''Dovoljno je bilo ovo (uzeo je tejemum, udarajući rukama pjesak),'' pa je Umer rekao: ''Boj se Allaha o Ammare,'' pa Ammar reče: ''Neću govoriti ako ne želiš,'' pa reče Umer: ''Ti ćeš snositi odgovornost za ovo.''

4. Nepoznavanje pojedinih izraza, termina koji se nalaze u hadisu, pa ih učenjaci različito prihvataju zbog toga.

5. Kontradikcija u vanjskom viđenju sa nekim drugim dokazom, što ukazuje na slabost tog hadisa, derogaciju ili tumačenje na jedan drugi način.

Vode i njene vrste

1. Čista voda

To je voda koja je čista u svojoj osnovi i čisteća je, a pod nju potpadaju sljedeće vrste:

a) Kišnica ili snijeg.

Bilježe Buhari i Muslim od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kada bi počinjao namaz, donio početni tekbir i učio dovu početka namaza… ''Gospodaru moj, očisti me od grijeha snijegom, vodom i susnježicom.''

b) Morska voda.

Bilježe pisci ''Sunena'' od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je došao čovjek kod Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i pitao ga: ''Allahov Poslaniče, mi plovimo morem, pa sa sobom nosimao malo vode, pa ako budemo abdestili njome, ožednit ćemo, pa možemo li abdestiti morskom vodom?'' – pa reče Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ''Njegova voda je čista, a umrlo iz njega je halal.''

c) Voda zem-zem.

Od Alije radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem tražio posudu sa zem-zemom, napio se iz nje i abdestio. Bilježi Ahmed

d) Voda koja se promijenila zbog dugotrajnog stajanja, pa čak i ako je bila pomiješana sa lišćem i mahovinom.

2. Korištena voda – voda koja je upotrebljavana za abdest i gusul.

Bilježe Ahmed i Ebu Davud hadis kojeg prenosi Rubejja bint Mu'avviz da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem potrao svoju glavu vodom koja mu je ostala na rukama nakon abdesta.

Bilježe Buhari, Muslim i ashabu sunen da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem sreo Ebu Hurejru radijallahu anhu na ulicama Medine, koji je bio džunub, pa se Ebu Hurejre sakrio da se okupa, a nakon toga se vratio Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, pa ga je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem upitao: ''Gdje si bio?'' – pa reče: ''Bio sam džunub, pa nisam htio da budem sa tobom kad sam nečist, pa reče Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ''Subhanallah, vjernik ne može biti nečist.''

Dakle ako je vjernik čist, onda voda koju on koristi ne prlja se njime (čovjekom).

Bilježi se u ''Sahihajnu'' (Buhari i Muslim) od Aiše radijallahu anha da su ona i Poslanik sallallahu alejhi ve sellem uzimali gusul iz jedne posude, u isto vrijeme, a u drugom rivajetu, da je rekla: ''Ostavi mi malo vode (zbog male količine),'' a u drugom hadisu (sahihu) se navodi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem ovo isto radio i sa drugim ženama, sa Mejmunom bintu Haris i Ummu Seleme. Bilježi se u '''Sahihu'' od Ibn Umera radijallahu anhu da je rekao: ''Muškarci i žene su u doba Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem abdestili iz jedne posude.''

Mes'ela: Među ulemom postoji razilaženje po pitanju ostatka vode kada se samo jedna žena njome očisti, kao što bilježe ashabu sunnen, Ahmed, Bejheki sa sahih senedom od Hakema ibn Amra da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem zabranio da se čovjek abdesti ostatkom vode iza jedne žene. Odgovor na ovo pitanje je da je zabrana ovdje tenzihom, a ne haramom, jer bilježe ashabu sunen, Darekutni i Ibni Madže da je Ibni Abbas radijallahu anhu rekao: ''Neke od žena Poslanika sallallahu alejhi ve sellem su se okupale iz posude,'' pa je došao Poslanik sallallahu alejhi ve sellem da se abdesti ili okupa iz te posude, pa mu je jedna od žena rekla: ''Allahov Poslaniče bila sam džunub, pa reče Poslanik sallallahu alejhi ve sellem voda nije džunub.'' Hadis je sahih, kažu Tirmizi, Hakim i Zehebi.

3. Voda pomiješana sa nečim što je čisto.

Ta voda je čista sve dok zadržava svoja svojstva (boju, okus i miris), a ako promijeni jedno od ova tri svojstva ona više nije čista voda. Hadis kojeg bilježe Buhari i Muslim od Ummu Atijje radijallahu anha: ''Ušao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kod nas kad mu je preselila kći Zejneb,'' pa reče: ''Operite je tri ili pet puta, a u zadnjem pranju stavite kamfor.'' Bilježe Ahmed i Nesa'i da su Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i Mejmuna radijallahu anha uzeli gusul iz jedne posude u kojoj je bilo tragova tijesta.''

4. Voda pomiješana sa nečistoćom.

Postoje dvije situacije ove vode:

a) Idžmaom uleme je kazano da ona voda koja promijeni jedno od tri svojstva biva nečistom. (boja, miris i okus)

b) Voda ostaje čista ako nije promijenila nijedno od ova tri svojstva.

Bilježe ashabu sunen od Ebu Se'ida radijallahu anhu da je rečeno Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem: ''Ti uzimaš abdest iz bunara ''Buda'a,'' a u taj bunar bacaju se krpe žena sa hajzom, psi i ostalo smeće,'' pa reče: ''Čistu vodu ništa ne prlja.'' Kaže Ahmed da je hadis sahih (bunar Buda'a nije tekao, nego je bio stajaća voda).

SUR

Sur je ono što je ostalo u posudi nakon pijenja.

Vrste sura

1. Čovječiji sur.

Čist je bilo da se radi o muslimanu, kafiru, džunubu ili ženi sa hajzom. Što se tiče 28. ajeta iz sure Et-Tevbe: ''O vjernici, mnogobošci su sama nečist (pogan),'' - podrazumijeva apstraktnu nečist sa aspekta njihove prljave akide. Oni (mušrici) su živjeli sa muslimanima, a njihove delegacije su dolazile Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem i ulazile u njegov mesdžid, a on sallallahu alejhi ve sellem nije naredio da se opere išta od onoga što su dodirivali. Bilježi Muslim od Aiše radijallahu anha da je rekla: ''Pila sam iz posude dok sam imala hajz, pa sam je dala Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, te je on sallallahu alejhi ve sellem stavio svoje usne na mjesto gdje su bile moje.''

2. Sur životinje čije se meso jede.

On je čist po većini uleme i dozvoljeno je da se pije i da se uzima abdest iz te posude.

3. Sur mazge,magarca, zvijeri i ptica grabljivica.

Čist je, jer u hadisu od Džabira radijallahu anhu se navodi: ''Upitan je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ''Hoćemo li abdestiti sa ostatkom vode iza magarca?'' – pa reče sallallahu alejhi ve sellem: ''Da i sa ostatkom iza svih zvijeri.'' Bilježe Darekutni, Bejheki i Šafi'i sa senedima koji jedan drugog učvršćuju.

4. Sur mačke

Čist je, jer u hadisu od Kebše bintu Ka'b radijallahu anha se navodi da je svome mužu Katadi stavila posudu da se napije iz nje, pa je on vidjevši mačku nageo posudu te je napojio zbog čega se njegova žena začudila, na što joj on reče.'' Da li se to čudiš, o rodice?'' – ona reče: ''Da!'' - pa on reče: ''Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem da ona (mačka) nije nečista.'' (Ashabu sunen)

5. Sur psa i svinje

Nečist je i treba ga izbjegavati. Bilježe Buhari i Muslim od Ebu Hurejre radijallahu anhu, da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ako pas pije iz posude nekog od vas, neka je opere sedam puta, a u drugom rivajetu: ''Prvo pranje neka bude zemljom.'' Drugi rivajet bilježe Ahmed i Muslim.

Nečistoće


Definicija nečistoća - to su prljave stvari koje musliman treba izbjegavati, a u slučaju da ga nešto od njih zakači, svoje tijelo treba da opere. Kaže Allah dželleša'nuhu u 4.ajetu sure El-Muddessir: ''I odijelo svoje očisti.''

Kaže Allah dželleša'nuhu u 222. ajetu sure El-Bekara: ''Allah zaista voli one koji se često kaju i voli one koji se mnogo čiste.''

Vrste nečistoća

1. Mrljina

To je životinja koja je umrla bez šerijatskog klanja. Životinja čije je meso u osnovi halal (dozvoljeno) jesti, može biti mrljina, ukoliko ista umre bez šerijatskog klanja. Uz ovo se dodaje i sve što je otkinuto dok je bila živa. Iz ovog se izuzima mrljina riba i skakavaca koji su čisti. Od Ibn Umera radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Dozvoljene su vam dvije mrljine i dvije krvi; mrljine su ribe i skakavci, a krvi su jetra i slezena.'' Bilježe Ahmed, Šafi'i, ibn Madže, Bejheki i Darekutni. U ovome hadisu ima slabost, ali ga je imam Ahmed proglasio sahihom, mevkuf, i uzima propis merfu' hadisa.

Također se izuzima: mrljina životinja koje nemaju krvi, poput mrava, pčela i slično i ako ove životinje padnu u hranu ili bilo šta drugo, ne prljaju to.

Stvari od kojih se možemo okoristiti od mrljine

To su: kosti, rogovi, papci, dlake, nokti, perje i koža. Ibn Abbas radijallahu anhu je rekao: ''Mejmuna je imala robinju kojoj je data ovca kao sadaka, pa je zatim krepala,'' pa je prošao Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i rekao:'' Zar niste uzeli njenu kožu, uštavili je i okoristili se njome,'' pa rekoše: ''Ona je krepala,'' pa reče: ''Zabranjeno je da se jede.'' (El-Džema'a)

Napomena: sirište i mlijeko mrljine su čisti, jer su ashabi kad su oslobodili Irak jeli sir medžusija (vatropoklonika), a on se pravi uz pomoć maje (sirište iz utrobe), uprkos tome što meso koje zakolju vatropoklonici, pa makar bilo i na halal način, nije dozvoljeno muslimanu da jede. Kada je Selman el Farisi upitan o siru i maslu, kazao je: ''Halal je ono što je Allah dželleša'nuhu ohalalio u Svojoj Knjizi, a haram je ono što je oharamio, a ono što je prešutio je oprošteno.''

2. Krv

Bilo da se radi o menstruaciji ili velikoj količini prilikom klanja, a mala količina (sitne kapi koje se rasprše) se zanemaruje.

Kaže Allah dželleša'nuhu: ''Reci; ja ne vidim u ovome što mi se objavljuje da je ikome zabranjeno jesti ma šta drugo osim strvi ili krvi koja ističe, ili svinjskog mesa, - to je doista pogano - ili što je kao grijeh zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, samo toliko da glad utoli, Gospodar tvoj će doista oprostiti i milostiv biti.'' (El-An'am, 145.)

Zabilježeno je da su ashabi klanjali sa ranama. Bilježi Buhari od Hassana da je rekao: ''Muslimani su klanjali sa ranama.'' Krv prouzrokovana krpeljom ne smeta.

3. Svinjsko meso

Ono je kompletno nečisto. Mes'ela po pitanju uštavljene kože ima osam stavova, ali je najbolje da to izbjegavamo.

4. Povraćanje, mokraća i izmet čovjeka

Nečisti su izuzev ako se radi o jako maloj količini onoga što je povraćeno, te mokraće muškog djeteta koje osim dojenja ne jede drugu hranu i dovoljno je da se mjesto na koje ona padne poprska vodom.

U hadisu kojeg bilježe Buhari i Muslim se kaže: ''Da je Ummu Kajs došla Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem noseći dijete koje nije jelo drugu hranu osim dojenja, pa se dijete pomokrilo u krilo Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, pa je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem tražio da mu se donese voda, zatim je poprskao mjesto gdje je bila mokraća i nije oprao odjeću.''

Od Alije radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Mokraća muškog djeteta se poprska vodom, a ženskog se pere.'' Kaže Katade da je ovo ako ne jede ništa osim dojenja. Bilježe Ahmed i ashabu sunen osim Nesa'ie.

5. El-Vedijj

To je bijela, gusta tekućina koja izlazi nakon mokrenja i nečista je. Kaže Aiša radijallahu anha: ''Vedijj je tekućina koja izađe nakon mokrenja, i treba da se opere spolni organ, abdesti i nema potrebe da se kupa.'' Bilježi Ibn Munzir

6. El-Mezijj

To je rijetka bijela tekućina koja izlazi pri razmišljanju o polnom aktu ili igranju supružnika pri čemu čovjek možda i ne osjeća njegov izlazak. Iz žene izlazi više nego iz muškarca. Oko njegove nečistoće sva se ulema slaže, a ako dospije na odjeću, dovoljno je da se poprska vodom. Alija radijallahu anhu kaže: ''Bio sam čovjek kojem je puno izlazio mezij,'' te sam naredio jednom čovjeku da pita Poslanika sallallahu alejhi ve sellem o tome, jer je njegova kći bila moja žena, pa mu je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem odgovorio: ''Abdesti se i operi spolni organ.'' Bilježi Buhari

Od Sehla ibn Hunejfa se prenosi da je rekao: ''Mezijj mi je zadavao mnoge muke, te sam se često zbog toga kupao,'' zatim sam to spomenuo Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem pa mi je rekao:''Dovoljno je da abdestiš,'' pa sam opet upitao: ''A šta ako padne na odjeću?'' – pa reče sallallahu alejhi ve sellem: ''Dovoljno je da uzmeš vode u šaku i da pospeš po tom mjestu.'' Ebu Davud, Ibn Madže i Tirmizi koji kaže da je hasenun sahih.

7. El-Menijj

Pojedini učenjaci kažu da je nečist iako je ispravnije da je čist. Kaže Aiša radijallahu anha: ''Ako bi na odjeći Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem bilo menijja koji je suh, istrljala bi ga, a ako bi bio vlažan, oprala bih ga.'' Bilježe Darekutni, Ebu Avvane i El-Bezzar.

Menijj je sperma koja izlazi prilikom polnog općenja. Međutim, ono što izađe iz žene se zove ženska voda i dužna se okupati poslije sna kao i muškarac, također i samozadovoljavanje (mastrubacija) koje je haram.

8. Mokraća i izmet životinja čije se meso ne jede su nečisti.

Prenosi Abdullah ibn Mes'ud da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem otišao da obavi nuždu, pa mi je rekao: ''Daj mi tri kamena,'' pa sam našao dva kamena, a treće je bilo osušeni izmet neke životinje, pa je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: 'Ovo je nečisto, pa je to bacio.'' Bilježe Buhari, Ibn Madže i Ibn Huzejme.

9. El-Džellala

To je životinja čije je meso dozvoljeno jesti, međutim, kada ona počne jesti nečistu hranu (tj. ako većina njene hrane bude nečista) time biva zabranjeno jedenje njena mesa, i pijenje njena mlijeka. Ibn Abbas radijallahu anhu prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem zabranio da se pije mlijeko džellale. Bilježe ashabu sunen. U drugom rivajetu od Ebu Davuda stoji da je zabranio da se koristi kao jahalica, a u rivajetu od imama Ahmeda stoji da je zabranio da se jede njeno meso.

Džellala može biti krava, kokoš, ovca, koza, patka i slično, a to se ispoljava u boji njenog mesa i u mirisu. Ako tu životinju izolujemo od mjesta gdje je jela tu nečistu hranu i ostavimo je izvjesno vrijeme hraneći je čistom hranom, ona tada postaje čista. Što se tiče kokoške i patke ovaj period je tri dana, a za kravu, devu i slično je 40 dana, a za ovce i koze je period nešto duži od kokoške.

10. Alkohol

On je nečist kod džumhura (većine) uleme, međutim, da li je njegova nečistoća apstraktna ili konkretna, tu se razilaze učenjaci.

11. Pas

Nečist je i ono što dotakne njegova pljuvačka treba oprati sedam puta, a prvi put zemljom.

Čišćenje nečistoća

Odjeća ili tijelo na koje padne nečistoća pere se vodom i nije potrebno da se pere kompletno tijelo ili kompletna odjeća. Mjesto koje je nečisto pere se dok se ne ukloni trag, a ako nakon pranja ostane trag preko njega se prelazi. A što se tiče odjeće na koju je pala nečistoća, a ne zna se mjesto,onda se odjeća kompletna pere.

Čišćenje zemlje od nečistoće

Ukoliko je na zemlju pala nečistoća čisti se posipanjem vode na nju. Bilježi džema'at osim Muslima od Ebu Hurejre radijallahu anhu da kaže: ''Jedan beduin je izvršio malu nuždu u mesdžidu, pa su ljudi ustali da ga udaraju,'' pa je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ostavite ga, a na to mjesto pospite lonac vode, poslani ste da olakšate, a ne da otežate.''

Čišćenje masla i onog što mu sliči

Bilježi Muslim od Mejmune da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem upitan za miša koji padne u maslo, pa je rekao: ''Bacite ga (miša) i dio oko njega, i jedite vaše maslo.''

Čišćenje kože mrljine štavljenjem

Bilježe Buhari i Muslim od Ibn Abbasa radijallahu anhu, da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ako se koža uštavi, čista je.''

Čišćenje tvrdih stvari

Poput noža, sablje, stakla i slično. Ove stvari se čiste brisanjem.

Čišćenje obuće

Obuća se čisti brisanjem od zemlju. Bilježi Ebu Davud od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ako neko od vas nagazi obućom na nečistoću, zemlja mu je čista.''

Vino

Vino postaje čisto kada prirodno, Allahovom voljom, pređe u sirće. A ako je to urađeno na vještački način ulema se razišla, a najbolje je da se izbjegava.

Korisne napomene

- Štrik, ako se na njega objesi nečista odjeća, te nakon što se skine on ostane izložen suncu i vjetrovima, nema smetnje da se na njega okači čista odjeća.

- Ako na tebe padne neka tekućina, a ne znaš da li je voda ili nešto drugo, nećeš istraživati.

- Zemlja na ulicama u osnovi je čista.

- Ako čovjek završi namaz, a zatim otkrije da mu je na odjeći bilo nečistoće, nije dužan obnoviti namaz za razliku od situacije kada se sjeti da nije abdestio ili da je bio džunub, tada treba obnoviti namaz.

- Ako ne zna na kojem je djelu odjeće nečistoća, treba da opere kompletnu odjeću.

- U situaciji da se njegova odjeća koja je nečista pomiješa sa drugom odjećom u ormaru, u tom slučaju on će probrati onu majicu za koju preovladava mišljenje da je čista, te će u njoj klanjati.

Adabi obavljanja nužde

Napomena: Nalaze se u knjizi "Minhadžul Muslim" (Put pravog muslimana I dio na strani 261)

Dodatak

O pravilima pristojnosti pri obavljanju nužde

1. Da se ne obavlja mala nužda stojeći, jer je to suprotno poniznosti i zato što postoji mogućnost da budemo isprskani nečistoćom. Kaže Aiša radijallahu anha: ''Ko vam kaže da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem vršio malu nuždu stojeći, ne vjerujte mu.'' Bilježe petorica osim Ebu Davuda (hadis sahih)

Prenosi Huzejfe: Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je otišao na mjesto gdje se baca smeće, pa je obavio malu nuždu stojeći, pa sam se ja okrenuo. Poslije me je zovnuo da mu pomognem pri uzimanju abdesta, pa je potrao po mestvama.'' Bilježi džema'at (hadis sahih)

Ovo nije kontradikcija, jer ima mišljenje da Aiša radijallahu anha nije vidjela Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da to radi, i to je mišljenje jednog učenjaka.

Međutim pravilo koje je od pravila usuli fikha glasi: ''Onaj ko nešto potvrđuje ima prednost nad onim koji negira.''

Dodatak: Bolje da čovjek obavlja malu nuždu sjedeći.

Na što treba paziti prilikom potiranja i pranja nakon obavljene nužde?

1. Nakon obavljene nužde odjeću treba poprskati vodom da bi se odagnala vesvesa, pa kada osjeti da je mokro, da zna da je to zbog ovog prskanja. Sufjan ibn Hakem kaže: ''Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je kad bi mokrio, abdestio, poprskao veš vodom.'' (Dodatak)

O odnosu prema lijepim urođenim osobinama (str. 196)

Dodatak

1. Ostavljanje sijedih dlaka, bilo da se nalaze u bradi ili u kosi, isto važi za žene i za muškarce. Prenosi Amr ibn Šu'ajb od svog oca, a on od svog oca da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ne čupajte sijede, jer su one svijetlost muslimana. Nema nijednog muslimana kojem će osijediti jedna dlaka u Islamu, a da mu Allah za nju na Sudnjem danu neće upisati jedno dobro djelo, podići ga za jedan stepen i oprostiti mu jednu grešku.'' Bilježe petorica.

Abdest

O propisanosti i vrijednosti abdesta

Propisi abdesta

Napomena: Muslimani su se složili da je abdest obavezan od vremena Poslanika sallallahu alejhi ve sellem do danas. Propisan je i idžmaom.

- vrijednosti abdesta - farzovima, sunnetima, mekruhima, kako se uzima abdest, šta kvari abdest, mustehabima abdesta, možete pogledati u novom izdanju knjige Ebu Bekra Džabira el-Džezaira 'Minhadžul Muslim' (Put pravog muslimana br. I dio), na strani 264 – 270.

Sunneti abdesta (Nalaze se na strani 266)

Napomene:

Tačka 1. Zaborav bismille ne utiče na valjanost abdesta.

Tačka 11. Vezano za sunnete abdesta – riječ Resula: ''Rukama i nogama,'' su kraj hadisa, a ostalo je govor Ebu Hurejre radijallahu anhu.

Tački 13. Dova poslije uzetog abdesta (Allahummedža'lni minet-tevvabine ve dža'lni mine-l-mutetahhirin!) – njena predaja je daif.

Dodatak koji nema u knjizi:

Tačka 14. Štednja na vodi, pa makar abdestio iz mora. Od Abdullaha ibn Mugafela se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''U mom ummetu (narodu) će biti ljudi koji pretjeruju u čišćenju i u dovi.'' Bilježe Ahmed, Ibn Madže i Ebu Davud.

Tačka 15. Što se tiče učenja dove prilikom uzimanja abdesta ne prenosi se da je Poslanik to činio, osim u jednom hadisu. Prenosi se od Ebu Muse el Eš'aria radijallahu anhu da je rekao: ''Došao sam Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem i donio mu posudu sa vodom, pa je abdestio, a ja sam ga čuo kako govori: ''Allahumme gfirli zenbi ve vesi' li fi dari ve barik li fi rizki,'' pa sam rekao: ''Allahov Poslaniče, čuo sam te kako doviš tu i tu dovu!'' – pa reče: ''A jesam li šta izostavio.'' Bilježe Nesa'i i Ibn Sunni, hadis sahih. U Nesaijevoj predaji se navodi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem ovu dovu učio nakon abdesta.

Tačka 16. Klanjanje dva rekata nakon abdesta. Prenosi se od Ebu Hurejre radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao Bilalu: ''Bilale, kaži mi najvrednije djelo koje radiš u Islamu, jer sam ja uistinu čuo zvuk tvojih papuča u Džennetu,'' pa Bilal reče: ''Nisam učinio djelo koje smatram vrednijim od toga, osim da kad god abdestim, klanjam ono što mi je propisano.'' Od Ukbeta ibn Amira radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Niko ne abdesti, te upotpuni abdest, klanja dva rekata, te se srcem i licem okrene prema njima, a da mu Džennet ne postane obaveza.'' Bilježi Muslim.

Šta kvari abdest?

Tačka 2. (str. 269.) Minhadžul Muslim:

Komentar: Duboki san u sjedećem položaju ne kvari abdest, jer nema mogućnosti da izađe vjetar. Bilježi Muslim od Ibn Abbasa radijallahu anhu da kaže: ''Klanjao sam sa Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem jedne noći, pa kada bi mi glava klonula, uhvatio bi me za mehki dio uha.''

Bilježi ibn Munzir od Ibn Abbasa radijallahu anhu da kaže: ''Obavezan je abdest svakome ko zaspi, izuzev ako mu glave klone jedan ili dva puta.''

Buhari navodi poglavlje koje naziva ''Poglavlje abdesta nakon sna, i oni koji ne smatraju da je potrebno abdestiti nakon jednog ili dva klonuća glave.''

Tačka 4. (str. 269.)

Komentar:

I) Od Jusre bint Safvan se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ko dodirne polni organ, neka ne klanja dok ne abdesti.'' Bilježe petorica (ashabu sunen i Ahmed) i drugi. Ovaj dokaz uzimaju za obaveznost abdesta, nakon što čovjek dodirne spolni organ.

II) Ostali uzimaju kao dokaz hadis od Talka ibn Alijja radijallahu anhu da je upitao Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: ''Čovjek dotakne svoj spolni organ, da li će abdestiti?' pa reče Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ''On je dio tebe (tj. nije potrebno da se abdesti).'' Bilježe petorica i Darekutni - hadis je sahih. Po ovome dokazu rade Hanefije i drugi.

Učenjaci fikha preferiraju prvi hadis nad drugim i to iz sljedeći razloga:

a) Kaže Bejheki: ''Što se tiče predaje od Talka, dovoljno nam je to što Buhari i Muslim iz njegovog seneda nisu uzeli ni jednog čovjeka kao prenosioca hadisa.''

b) Mišljenje da je Jusrin hadis derogirao Talkov hadis s obzirom da je Jusra primila Islam kasnije (učenjaci usulu fikha ne uzimaju ovo kao relevantnu činjenicu).

c) Postoji pravilo koje glasi: ''Ono što mijenja osnovu ima prednost.''

d) Jusrin hadis ima više puteva predaje i više ga učenjaka proglašava sahihom, ali zato što je Jusra govorila ovaj hadis u prisustvu muhadžira i ensarija, a bio ih je veliki broj.

e) Sam Talk prenosi hadis kojeg bilježi Taberani, za kojeg kaže da je sahih, da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ko dotakne svoj spolni organ neka abdesti.'' Kao da je čuo prvi hadis prije, a potom čuo ovaj koji se slaže sa Jusrinim hadisom.

f) U senedu Talkovog hadisa nalazi se čovjek po imenu Kajs, za kojeg Šafija kaže: ''Nemamo nikoga ko ga poznaje.''

Tačka 7 (str. 270)

Komentar:

Da li dodirivanje žene kvari abdest je mes'ela koja ima tri mišljenja:

a) Da ne kvari abdest ni u kom slučaju, to je stav Ebu Hanife i drugih.

b) Kvari se kada se dodirne sa strašću, a bez strasti ne kvari, ovo je stav Malika i stanovnika Medine.

c) Da se u svakoj situaciji kvari, to je stav Šafije i drugih, tj. što se tiče dodira žene bez zastora (direktan dodir tijela).

Prenosi se od Aiše radijallahu anha da ju je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem poljubio dok je postio i rekao: ''Poljubac ne kvari abdest, a niti post.'' Bilježe Ishak ibn Rahavi i Bezzar sa sahih senedom. Također se od Aiše radijallahu anha prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem poljubio neke svoje žene, pa je izašao na namaz i nije abdestio. Bilježe petorica.

Zaključak: Da je drugo mišljenje (mišljenje imama Malika i stanovnika Medine) najispravnije.

Kratka napomena: Izlazak krvi iz rana, usta, kao i povraćanje ne kvari abdest.

Sumnja čovjeka koji je pod abdestom da li je izgubio abdest, ne kvari abdest

Osnova je da čovjek ima abdest, a pravilo kaže: Sumnja ne potiskuje ubjeđenje. Od Abbada ibn Temima, a on od svog amidže, se prenosi, da se neki čovjek požalio Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem ovim riječima: ''Čovjek posumnja da mu nešto izađe u namazu (vjetar),'' pa reče Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ''Neka ne napušta namaz dok ne čuje zvuk i ne osjeti miris.'' Bilježi džema'at, osim Tirmizije.

Mustehab je promijeniti abdest

Dodatak na tačku 1 (str. 270.)

Mustehab je samo kod imama Malika.

Dodatak na tačku 2 (str.270.)

Ovo je stav imama Malika, a jači je stav džumhura uleme da je vadžib ponoviti abdest za svaki namaz.

Tačka 4.- Pri spavanju – Bilježe Buhari, Ahmed i Tirmizi od Bera'a ibn Aziba da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Kada htjedneš u postelju, abdesti kao za namaz, zatim lezi na desni bok i reci:'' Gospodaru moj, predajem ti svoju dušu i okrećem svoje lice Tebi, prepuštam svoje stanje Tebi, i oslanjam se na Tebe, iz želje i iz čežnje prema Tebi, nema spasa niti izlaza od Tebe osim kod Tebe! Gospodaru moj, vjerujem u Knjigu koju Si objavio i u Vjerovjesnika kojeg Si poslao,'' pa ako umreš u toj noći – umrijećeš u fitri, i nek ti ove riječi budu zadnje što ćeš reći, pa sam ponavljao ove riječi Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, pa dok sam ponavljao umjesto riječi 'Vjerovjesnika kojeg Si poslao', rekao sam' i Poslanika kojeg Si poslao', pa mi je rekao:'' Ne, nego Vjerovjesnika kojeg Si poslao.'' (dodatak)

Tačka 5. Džunub – ako želi da jede, pije ili da ponovo ima spolni odnos ili da spava, mustehab mu je da abdesti. Bilježe Ahmed i Tirmizi od Ammara ibn Jasira da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, dao olakšicu džunubu, ako želi da pije, jede, spava, da samo abdesti.

Od Ebu Se'ida se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Ako neko od vas bude sa svojom ženom, pa htjedne ponovo općiti, neka abdesti.'' Bilježi džema'at osim Buharije, a jedan rivajet kaže: ''Bit će aktivniji''. (dodatak)

Napomene za onoga koji ima abdest

a) Dozvoljeni govor je i pod abdestom dozvoljen i u Sunnetu nema ništa što ga zabranjuje.

b) Ako posumnja koliko je puta oprao neki dio, uzimat će ono u što je ubijeđen.

c) Postojanje neke zapreke, poput laka za nokte, voska i slično na dijelovima tijela, sprječava uzimanje abdesta, dok boja poput kane ne smeta.

d) Dozvoljeno je da nam neko pomaže pri uzimanju abdesta.

e) Dozvoljeno je da se posušimo nakon abdesta, zimi ili ljeti.

f) Dozvoljeno je ugrijati vodu za abdest.

Napomene za gusul

1. Ako sperma izađe bez strasti (npr. na zimi) ne treba se kupati.

2. Jedan gusul je dovoljan i za pranje od džunupluka i za džumu.

3. Ako se okupa od džunupluka, ali se ne abdesti, kupanje biva zamjena za abdest. Ovo je stav 4 imama, a kod Ahmeda i Ebu Hanife dodaje se da treba da izapere usta i nos, a bolje je da se abdesti prije gusula.

4. Džunupu i ženi koja ima menstraciju dozvoljeno je brijanje i odsijecanje noktiju, izlazak na pijacu i hidžama (puštanje krvi).

Napomene za tejemum

Tačka 3. (str. 277.) Dovoljno je samo jedanput udariti o zemlju i potrati ruke samo do iza šaka.Hadis je sahih, a hadis koji govori o udaranju o zemlju dva puta je daif.

I. Propis mesha po obući i zavoju

Nalazi se na 280. strani

Hadis: ''Bilo mu je dovoljno da uzme tejemum, ranu zamota zavojem i preko zavoja učini mesh.''

Mes'ela: Ako čovjek ima dio tijela koji ne smije oprati, npr. čovjek ima bolest očiju zbog koje ne smije oprati oči, ni hladnom ni toplom vodom, a džunub je, onda će vodom oprati ono što smije od svoga tijela. Po Šafiji i Ahmedu obavezno je da uzme tejemum zbog ovog dijela tijela (bolesnog), a po Ebu Hanifi ne treba.

Napomene za uvjete mesha

Tačka br. 3. (str. 281.), nema nijedan dokaz koji ovo potvrđuje.

Komentar: Dozvoljeno je uzeti mesh u poderanim čarapama.

Mes'ela: Kad čovjek ima gips ili zavoj i uzme abdest, te potare mesh, pa skine gips ili zavoj, da li je izgubio abdest? Ulema se po ovom pitanju razišla, a ispravnije je da se abdest ne gubi, kao što ne treba obnoviti ni gusul, jer je gips ili zavoj kao dio tijela, ali može ako želi oprati i taj dio tijela.

Napomene za hajz i nifas

Oni koji kažu da je najduži period hajza 15 dana, a najkraći 1 dan, su Šafija i Ahmed. Međutim, niti od Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, niti od ashaba ne postoji nikakva predaja i ova stvar se u osnovi računa po običaju, kao što kaže imam Malik: ''Ne postoji određena granica''.

Bilježe Ahmed, Darekutni, Ibn Hibban i Hakim da je Amr ibn el As radijallahu anhu u bici ''Zatu-s-selasil'' rekao: ''Odžunupio sam se u snu u veoma hladnoj noći, pa sam se pobojao da ću se razboliti ako se okupam, pa sam uzeo tejemum i klanjao sa prijateljima kao imam sabah namaz. Kad smo došli kod Poslanika sallallahu alejhi ve sellem spomenuli smo mu to, pa mi je rekao: ''Amre, klanjao si sa svojim prijateljima, a bio si džunup,'' pa sam se sjetio 29. ajeta iz sure En-Nisa u kojem Allah dželleša'nuhu kaže: ''I ne ubijajte sami sebe, Allah je prema vama milostiv.'' - pa sam uzeo tejemum i klanjao. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem se nasmijao i nije mi ništa rekao.'' Ovo je prećutno odobravanje.

Namaz

Vrijednost namaza

Tačka 7. (str 290.)

Bilježi Taberani od Abdullaha ibn Kirta da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Prvo zašto će čovjek biti pitan na Sudnjem danu je namaz, pa ako on bude ispravan, ispravna će biti i ostala djela, a ako namaz ne bude ispravan neće biti ispravna ni ostala djela.''

Namaz je posljednje što će se izgubiti od vjere i ako se on izgubi, izgubljena je sva vjera.

Bilježi Ibn Hibban od Ebu Umame da je Poslanik s.a.v.s. rekao: ''Spone Islama će se gubiti jedna po jedna, pa svaki put kad se izgubi jedna, ljudi će se uhvatiti za drugu. Prva koja će se izgubiti je vladanje po Šerijatu, a posljednja namaz.''

Dodatak: Islam se dobro pozabavio namazom, i naredio da se on praktikuje u svim situacijama: kod kuće, na putu, u sigurnosti, u strahu, te bolesti i niko nema opravdanja da ga ispusti.

Napomene za propis ostavljanja namaza

Ostavljanje namaza negirajući njegovu obavezu je kufr koji izvodi iz Islama po idžmau učenjaka. Ko priznaje i vjeruje obaveznost namaza, međutim, ispušta ga iz lijenosti, nemara ili zauzetosti, hadisi jasno ukazuju da je počinio kufr i da se ubija.

Hadis br. 2. (str. 290.). Muslim i ashabu sunnen osim Nesa'ie.

Prenosi se od Burejde radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Granica koja je između nas i njih (kafira) je namaz, pa ko ga ostavi učinio je kufr.'' Bilježi Ahmed, ashabu sunen. Od Abdullaha ibn Amra ibn el Asa radijallahu anhu se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem spomenuo jedan dan namaz i rekao: ''Ko ga bude čuvao (misli se na namaz), bit će mu svjetlost, dokaz i spas na Sudnjem danu, a ko ga ne bude čuvao neće mu biti ni svjetlost, ni dokaz, ni spas. Na Sudnjem danu bit će sa Karunom, sa faraonom, Hamanom i Ubejj ibn Halefom.'' Bilježe Ahmed, Taberani i ibn Hibban

Kaže ibn Kajjim komentarišući ovaj hadis: ''Onaj ko ostavlja namaz zato što ga je zaposlio njegov imetak, vlast, vođstvo i trgovina; pa koga imetak zaposli od namaza on će bit sa Karunom, koga zaposli vlast on će biti sa Faraonom, koga zaposli vođstvo biti će sa Hamanom, a koga zaposli trgovina bit će sa Ubejj ibn Halefom.''

Od Abdullaha ibn Šekikija el-Akilija se prenosi da je rekao: ''Ashabi Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem ostavljanje ičeg nisu smatrali kufrom, osim namaza.'' Bilježe Tirmizi i Hakim, hadis je sahih po šartovima Šejhana.

Ashabi koji su smatrali da je onaj ko ostavi namaz kafir su: Omer, Abdullah ibn Mes'ud, Mu'az ibn Džebel i drugi radijallahu anhum.

Od učenjaka koji su tog stava su: Ahmed ibn Hambel, Ishak ibn Rahawi, Abdullah ibn Mubarek i drugi.

Trojica imama: Malik, Šafija i Ebu Hanife ne smatraju ovakvu osobu kafirom.

Hadise koji govore o kufru onoga koji ostavi namaz su shvatili kao kufr koji ne izvodi iz Islama, jer postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju da se riječ kufr koristi i u situacijama kad ne znači izlazak iz Islama.

Srednje mišljenje

Ko ostavi namaz u potpunosti, uz znanje da je on obavezan je kafir, i njegov kufr je očit, a onaj ko neredovno klanja namaz na njega odnose propisi muslimana.

Muslimani su u historiji takvima klanjali džennazu, što je dokaz da su ih smatrali muslimanima.

Kome je namaz obaveza

Namaz je obavezan pametnom i punoljetnom muslimanu. Hadis od Aiše radijallahu anha se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Pera su dignuta sa trojice: od spavača dok se ne probudi, od djeteta dok ne bude punoljetno i od luđaka dok ne ozdravi.'' Bilježi Ahmed i ashabu sunnen, a Tirmizi kaže da je sahih. Normalno, to što dijete nije zaduženo namazom ne znači da ga nećemo tjerati na namaz.

Prenosi Amr ibn Šu'ajb od oca, a on od oca da Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kaže: ''Naređujte djeci da klanjaju namaz kada napune sedam (godina), a istucite ih zbog njega kada napune deset i razdvojite ih u postelji (tj. muško od ženska).'' Bilježe Ahmed, Ebu Davud i Hakim.

Uvjeti za namaz

Tačka 4. (str.292.)

Dodatak na tačku 4.

Mustehab je što ranije klanjati sabah namaz

Od Ebu Mes'uda el-Ensaria se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem klanjao sabah-namaz u galesu (prvi početak zore), pa je potom klanjao drugi put kad je nastupio sefer (tj. kad se pojavi dnevna svjetlost, međutim, sunce još nije izašlo), a potom je namaz klanjao u galesu sve dok nije preselio na Ahiret i nije više nikako u seferu. Bilježe Ebu Davud i Bejheki sa sahih senedom.

Bilježi džema'at od Aiše radijallahu anha da je rekla: ''Žene vjernika su prisustvovale sabah namazu sa Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem zamotane u svoja platna, vraćale bi se svojim kućama i niko ih ne bi prepoznavao zbog galesa.''

Hanefije kao dokaz koriste hadis kojeg bilježe petorica od Rafia ibn Hudejdža da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Klanjajte sabah namaz u seferu, jer je u tome veća nagrada.'' Tirmizi ga ocjenjuje kao sahih.

- Kad se kaže, klanjajte namaz u seferu, misli se na dužinu namaza, tj. da se stupi u namaz u galesu, a završi u seferu, jer se prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem klanjao sabah sa 60–100. ajeta, dakle njegova sallallahu alejhi ve sellem praksa je bila da dugo klanja sabah namaz.

- Što se tiče situacije u Bosni s obzirom da ezan uči u seferu na čovjeku je da se pridržava džemata da ga ne bi prošao sevab, jer je to bolje nego da klanja sam na početku namaskog vremena.

- Što se tiče hadisa od Ibn Mes'uda radijallahu anhu da će doći vrijeme kada će namjesnici odgađati namaz i da onda trebamo klanjati namaz u njegovo vrijeme, a zatim ponovo klanjati sa njima, odnosi se na ikindiju namaz.

Napomena: Tačka 2. (str. 293.)

Namaz nije ispravan ako se klanja u potkošulji i neophodno je da se pokriju ramena.

Mustehab je jaciju namaz malo odgoditi od njenog vremena

Ovaj mustehab se veže za kompletan džemat ili za pojedinca koji ne klanja u džematu, a ne za onog koji ostavi džemat i klanja sam, pod izgovorom da on želi nagradu.

Prenosi se od Aiše radijallahu anha da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem odgodio jaciju do prolaska polovine noći. Ljudi u mesdžidu su zaspali, zatim je izašao, klanjao i rekao: ''To je njeno vrijeme, ali se bojim da ću otežati ummetu.” Bilježe Muslim i Nesai.

Dakle braćo, ne može se sad ovo uzeti za dokaz da npr. sjediš sa braćom na sijelu i kažeš im da ćete odgoditi jaciju zbog sijela a i sunnet je, a džemat tamo klanja u mesdžidu nedaleko od tebe. Dakle, ovo se veže za kompletan džemat ili za pojedinca koji iz opravdanih razloga ne prisustvuje džematu, recimo u blizini nema nigdje džemata i druge stvari koje opravdavaju da ne prisustvuje džematu.

Mekruh je spavati prije jacije i sijeliti poslije nje

Bilježi džema'at od Ebu Berze el-Eslemija radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem volio da odgodi jaciju, mrzio je spavanje prije nje i priču nakon nje. Pod ovim da se ne priča nakon jacije se podrazumijeva beskorisna priča i gubljenje vremena, pa da onda ne možemo ustati na sabah namaz, a ako imamo nekog ko će nas probuditi ili je, pak, naša priča hairli onda nema mekruha.

Ahmed i Tirmizi koji kažu da je hasen, od Abdullaha ibn Umera radijallahu anhuma bilježe da je rekao: ''Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je sjelio u Ebu Bekrovoj kući i govorio o muslimanskim važnim pitanjima, ja sam sjedio sa njim.''

Od Abdullaha ibn Abbasa radijallahu anhu se prenosi da je rekao: ''Prenoćio sam jednu noć kod Mejmune radijallahu anha, a Resul sallallahu alejhi ve sellem je bio kod nje, da bi vidio kakav je noćni namaz Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem u jednoj noći, pa je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem razgovarao sa svojom ženom jedan sahat, zatim je legao da spava.''

Dakle čovjek može razgovarati sa svojom ženom, djecom itd. Međutim, sijela sa praznim govorom, šupljim pričama, ne treba se to prakticirati.

Klanjanje jednog rekata prije isteka vremena

Ko klanja jedan rekat u određenom namaskom vremenu stigao je da klanja taj namaz. Potvrdu za ovo bilježi džema'at od Ebu Hurejre radijallahu anhu. Dakle, kada kažemo ko stigne klanjati rekat znači da stigne na ruk’u, dakle da uspije obaviti ruk'u i ako uđe u novo namasko vrijeme uspio je klanjati taj namaz.

Zaboravljanje ili prespavanje namaza

Od Ebu Katade radijallahu anhu se prenosi: ''Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem spomenuto je da neki ljudi prespavaju namaz, pa je rekao: ''U spavanju nema pretjerivanja, nego je pretjerivanje u nespavanju, pa ako neko od vas zaboravi ili prespava namaz neka ga klanja čim se sjeti.''

Mes’ela: Čovjek propusti ikindiju namaz, bilo da zaboravi ili prespava, i dođe u mesdžid, a za akšam već proučen ikamet, šta će uraditi? Klanjat će akšam za imamom, a zatim klanjati ikindiju, što je stav četvorice imama.

Da li će ponoviti akšam? Imaju dva stava:

Jedan stav je da ponovi akšam namaz, to je stav Ibn Umera, Malika, Ebu Hanife i jedan rivajet imama Ahmeda.

Drugi stav je da neće obnoviti namaz što je stav Ibn Abbasa, Šafije i drugi stav imama Ahmeda. I ovo mišljenje je jače zato što Allah nije naredio Svome robu da obavi namaz dva puta.

Bilježi Ahmed od Imrana ibn Husejna radijallahu anhu da je rekao: ''Išli smo noću sa Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem, pa u zadnjem djelu noći smo zaspali i nismo ustali dok nas nije probudila vrućina sunca, pa smo uznemireni požurili da se abdestimo. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem nas je smirio i naredio da se pokrenemo sa tog mjesta (u drugom rivajetu se kaže da u toj dolini ima šejtan) pa smo išli sve dok sunce nije odmaklo, abdestio je i naredio Bilalu radijallahu anhu da prouči ezan, klanjao je dva rekata sunneta, proučen je ikamet i najzad klanjali smo, pa smo rekli: ''Allahov Poslaniče, hoćemo li ga ponoviti u njegovo vrijeme sutra?'' Pa je rekao: ''Zar vam vaš Gospodar ne zabranjuje kamatu, pa kako da je uzme od vas.''

Mes’ela: Čovjek zatekne džemat kako klanja podne namaz i htjedne da klanja sa njima sabah, pa kad imam ustane da klanja treći rekat on preda selam, je li mu namaz ispravan?

Odgovor: Ovaj namaz nije ispravan u mezhebu imama Ebu Hanife, Malika i Ahmeda u jednom rivajetu, a ispravan je kod Šafije i u drugom rivajetu Ahmeda.

Istraživanje kraja jacijskog vremena

Ulazak jacijskog vremena je sa nestankom crvenila na nebu. Bilježi Buhari od Aiše radijallahu anha da je rekla: ''Klanjali smo jaciju od nestanka crvenila do kraja prve trećine noći.''

Bilježe Ahmed, Ibn Madže i Tirmizi od Ebu Hurejre radijallahu anhu, da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Da se ne bojim da ću otežati ummetu naredio bi im da klanjaju jaciju do trećine noći ili do polovine.'' (Ovo je vrijeme slobodnog izbora)

Napomena: Svaki namaski vakat ima svoj period vrijednosti, period slobodnog izbora (vremena) i period nužnosti. Što se tiče perioda nužnosti kod jacije namaza on je do sabaha.

Bilježi Muslim od Ebu Katade, da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: ''Nije pretjerivanje u spavanju, nego je pretjerivanje u onome ko ostavlja klanjanje namaza sve dok ne dođe vrijeme novog namaza.''

Ovdje se izuzima sabah namaz, jer se ulema složila (idžma') da on prestaje sa izlaskom sunca, a ne do podne.

Namaski Sunneti (str. 296.)

Šta kvari namaz?

Tačka 2. (str.303.)

Napomena: Ako je čovjek iftario neka ne proguta ono što mu se nađe od hrane u ustima, kao mrvica ili slično.

Šta je u namazu dozvoljeno?

Tačka 6. (str.305.)

Komentar: Zaustaviti i ne dati da prođe ispred njega ako ima sutru, ako nema sutre ostaviti prostora onoliko koliko sedždu može napraviti. Sutra je potrebna da stoji samo ispred imama, a ispred klanjača (muktedije) se može nesmetano prolaziti. 
 
Nastaviće se inša'Allah

akademija.cjb.net
_____________________________________________________________