utorak, 26. veljače 2013.

Akaid - Temelji islamskog vjerovanja - 19 dio - prof. Safet Durguti

Je'džudž i Me'džudž

I o ovom predznaku Allah subhanehu ve te'ala govori u Kur'anu: "Kad stiže između dvije planine, nađe ispred njih narod koji je jedva govor razumijevao. 'O Zulkarnejne,' – rekoše oni – 'Jedžudž i Me'džudž čine nered po Zemlji, pa hoćeš li da između nas i njih zid podigneš, mi ćemo te nagraditi.' 'Bolje je ono što mi je Gospodar moj dao' – reče on. 'Nego, samo vi pomozite meni što više možete, i ja ću između vas i njih zid podići. Donesite mi velike komade gvožđa!' I kad on izravna dvije strane brda, reče: 'Pušite!' A kad ga usija, reče: 'Donesite mi rastopljen mjed da ga zalijem'. I tako oni nisu mogli ni da ga pređu niti su mogli da ga prokopaju. 'Ovo je blagodat Gospodara moga!' – reče on. 'A kada se prijetnja Gospodara moga ispuni, On će ga sa zemljom sravniti, a prijetnja Gospodara moga će se sigurno ispuniti."[1]

Sejjid Kutb[2] tumačeći ove ajete kaže: "Mi sa sigurnošću možemo tvrditi da je mjesto do kojeg je dopro Zul Karnejn između dva brda, ali koja su to dva brda mi to ne možemo znati. Sve što se iz ajeta može saznati jeste to da je on stigao do jednog mjesta koje se nalazilo između dvije prirodne pregrade ili između dvije vještačke brane, koje rastavlja prolaz i dolina, i da je tamo našao zaostao narod koji se jedva sporazumijevao. Kada su vidjeli da je on snažan i pravedan, ponudili su mu da im podigne branu ispred Je'džudža i Me'džudža koji su ih stalno napadali dolazeći kroz prolaz između dva brda i nanosili im veliku štetu u ljudstvu i materijalnim dobrima, a oni nisu bili u stanju da se odbrane.

Za uzvrat ponudili su mu određeni iznos novca kojeg bi oni sakupili. Međutim, on kao pravedan vladar koji se bori protiv nereda i nepravde i koji čini samo dobro, pristao je da im dobrovoljno izgradi branu odbijajući njihovu ponudu (novac). On je uvidio da je najlakše zatvoriti prolaz između dvije pri­rodne brane, te je od njih zatražio da mu pomognu materijalom i radnom snagom. Oni mu sabraše velike komade željeza koje je postavio između dvije pregrade, pa kada je izravnao željeznu naslagu, onda je zatražio rastopljeni bakar pomiješan sa željezom da njime zalije branu.[3] Na taj način se potpuno spojiše dvije pregrade i zatvori se put Je'džudžu i Me'džudžu te ga nisu bili u stanju niti preskočiti niti prekopati, i postalo im je nemoguće da napadaju taj nedužni i zaostali narod koji tada posta siguran i miran. Zul-Karnejn pogleda ogroman projekat kojeg je izveo, ali ga ne obuze ni oholost i sila niti ga opi njegova snaga i znanje, nego se on sjeti Allaha i Njemu se zahvali i pripisa ovaj veliki posao koji mu je omogućio. On se potpuno ogradi od svoje moći i pripisa je Allahovoj moći, vjerujući da će se ove pregrade i brda potpuno smrviti pred nastup Posljednjeg dana, i da će Zemlja ostati potpuno gola i ravna...

A što se tiče pitanja ko su Je'džudž i Me'džudž, gdje su oni sada, šta je sa njima bilo i šta će biti, - sve su to pitanja na koje je vrlo teško odgovoriti, jer mi o njima ne znamo više od onoga što nas je Allah o njima obavijestio u Kur'anu, i onome što nas je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem obavijestio u vjerodostojnim hadisima."[4]

Neki od hadisa o Je'džudžu i Me'džudžu

1. Zejneb bint Džahš radijallahu anha prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem jedne prilike sav preplašen ušao kod nje i povikao: "La ilahe illallah, teško Arapima od zla koje se već primaklo. Danas se od pre­grade Je'džudža i Me'džudža otvorilo ovoliko,- te napravi krug kažiprstom i palcem' Zejneb tada reče: 'Zar ćemo biti uništeni, a među nama bude dobrih ljudi?' Da, ako se poveća zlo! - odgovori Poslanik sallallahu alejhi ve sellem."[5]

2. Ebu Hurejre radijallahu anhu prenosi od Poslanika sallallahu alejhi ve sellem u vezi pregrade da je rekao: "Kopaju svaki dan pa im ostane samo malo da otvore prolaz, pa im kaže njihov vođa: 'Ostavite, prokopaćemo sutra', pa Allah subhanehu ve te'ala povrati zid još jačim nego je bio, sve dok se ne ispuni Allahovo obećanje, pa htjedne da ih pusti među ljude. Kada taj trenutak dođe reći će njihov vođa: 'Vratićemo se sutra da prokopamo inša'Allah'. Kada sutra dođu pregrada će biti onakva kakvu su je ostavili prethodnog dana. Prokopaće je, izaći će među ljude, ispiće vodu, a ljudi će bježati od njih."[6]

3. Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je između ostalog jedne prilike rekao: "Allah subhanehu ve te'ala će poslati Je'džudž i Me'džudž koji će sa svih uzvišica silaziti, pa će njihov prvi dio proći pored jezera Taberija i ispiti svu vodu, a kada zadnji naiđu, reći će: 'Izgleda da je ovdje nekad bila voda.'"[7]

4. Ebu Hurejre radijallahu anhu prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem između ostalog rekao:[8] "...i izaći će među ljude, ispiće vodu i bježaće ljudi od njih. Bacaće svoje strijele prema nebesima pa će se strijele vraćati nazad, i na njima kapi krvi, pa će reći: 'Pobijedili smo stanovnike Zemlje i pobijedili smo stanovnike nebesa svojom snagom.' Zatim je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: 'Pa će im Allah poslati bolest na vratnoj žili kucavici, pa će pomrijeti. Tako mi Onog u čijoj je ruci Muhamedova duša, gmizavci će biti zadovoljni, zasitiće se njihovim mesom."[9]
_______________________________________________________________________________

[1] El-Kehf: 93 – 98

[2] Vidi u knjizi Iman, kao i u fusnoti ove knjige, str: 117,118

[3] Danas se na najsavremeniji način upotrebljava isti ovaj sistem za pojačavanje željeza, i ustanovilo se da davanje određene količine bakra na željezo pojačava njegovu čvrstinu i otpornost. Na to je Allah subhanehu ve te'ala još tada uputio Zul-Karnejna, i zabilježio u Svojoj Knjizi, prethodeći time savremenoj ljudskoj nauci na nekoliko stoljeća čiji broj ne zna niko sem Allaha subhanehu ve te'ala.

[4] Seid Kutb: 5. tom

[5] Buhari: kitab ehadis el embija', Muslim: el fiten ve ešratis sa'ah.

[6] Tirmizi: kitab tefsir el-Kur'an, Ibn Madže: kitab el fiten.

[7] Muslim: kitab el fitn ve ešratis sa'ah.

[8] O ovome vidi više u djelu Abdullah ibn Jusufa El Vabila, Ešratu-s-saah, Rijad 1995, str: 372-374

[9] Tirmizi: kitab tefisr el Kur'an.