utorak, 26. veljače 2013.

Akaid - Temelji islamskog vjerovanja - 2 dio - prof. Safet Durguti

TEMELJNI POJMOVI U AKAIDU

Misak

Misak je ugovor kojeg je Uzvišeni Allah sačinio sa Ademom alejhi selamom i njegovim potomstvom kada je iz kičme njihove izveo potomstvo koje će živjeti do Posljednjeg dana. Od njih je uzeo svjedočenje da je On njihov Gospodar i zatražio od njih da svjedoče protiv sebe, pa su posvjedočili. Ovaj ugovor je naveden u riječima Uzvišenog Allaha:[1] "I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: 'Zar Ja nisam Gospodar vaš?' – oni su odgovorili: 'Jesi, mi svjedočimo' – i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: 'Mi o ovome nismo ništa znali."[2]

Islam


To je ime po kojem je poznata posljednja objava dostavljena Allahovom Poslaniku Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem. Ovaj termin filološki označava: pokornost i poslušnost, dobrobit i sigurnost i čistotu od vidljivih i nevidljivih poroka (grijeha). U vjeri ovaj termin označava Allahovu jednoću, pokoravanje Njegovim naredbama, potčinjenost Njemu. Tako je vjera nazvana islamom u svakom vremenu, jer je to put kojim se ostvaruje predaja roba svome Gospodaru.[3]

Iman

Filološki označava: vjerovanje, prihvaćanje. A u vjeri je to termin koji se nekad spominje za vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Posljednji dan i određenje dobra i zla. Ovo je ako se spominje u kontekstu zajedno sa islamom. Nekad znači cjelokupnu vjeru, kada se spominje pojedinačno, nevezano za riječ islam.[4]

Ihsan


Filološki označava: savršenstvo djela i njegovu preciznost. U vjeri označava: uljepšavanje vanjštine ibadetima i unutrašnjosti iskrenom predanošću.[5]

Teklif

Filološki znači: zadužiti, zaduživati. U vjeri označava osobu koja je zadužena emanetom Allahove vjere (mukellef).

Din

Vjera, pravac i uputa. Allah subhanehu ve te’ala u Kur'anu kaže: "On je poslao Poslanika Svoga s uputstvom i pravom vjerom da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar ne bilo po volji mnogobošcima."[6]

Kufr

Znači nevjerovanje; osoba koja ne vjeruje naziva se na arapskom kafir. U vjeri kufr znači ne vjerovati u bilo što od onoga što čini iman, a to znači ne vjerovati u bilo šta od onoga za što se sigurno zna da je Muhammedu sallallahu alejhi ve sellem objavljeno od Allaha subhanehu ve te’ala.

Širk


Širk je pripisavanje Allahu druga. Postoje tri vrste širka:

1. Skriveni širk. Ibni Abbas radijallahu anhuma je navodeći primjer za ovu vrstu širka rekao da je to kao kad čovjek kaže svome prijatelju "Ono što hoće Allah i ti" ili kad čovjek kaže "Da ne bi Allaha i tog čovjeka, bilo bi…"

2. Mali širk – to je pretvaranje, tj. činjenje neke vrste ibadeta da neko vidi. U mali širk spada sve što može da vodi u veliki širk, ali nije na stepenu ibadeta i ne izvodi iz islama.

3. Veliki širk – pripisivati Allahu sudruga i obraćati Mu se dovom kao što se obraća Allahu, ili Mu činiti ibadet, kao što je traženje pomoći, zavjetovanja i slično.[7]

Nifak


Znači licemjerstvo, dvoličnjaštvo, pretvaranje. Od "nifak" izvedena je riječ "munafik" koja označava osobu koja se pretvara, pravi se da je musliman, odnosno mu'min, a u stvari to nije.

Fisk

Kršenje vjerskih propisa naziva se u arapskom jeziku "fisk". Osoba koja griješi je "fasik", griješnik. Obzirom na manje ili veće posljedice i grijesi se dijele na male i velike grijehe:

- Mali grijesi su takvi čije su posljedice manje, ali, i oni mogu upropastiti počinioca ukoliko ustraje na njima.

- Veliki grijesi su takvi grijesi čije su posljedice teške i na ovom, prolaznom svijetu, a i na ahiretu.
________________________________________________________

[1] Muhammed ibn Abdurrahman el Humejjis, Tahavijeva poslanica o islamskom vjerovanju, Zenica 1997, str: 48,49

[2]El-A'raf: 172

[3] Abdul Medžid Aziz Ez Zindani, Jednoća Stvoritelja, str: 336

[4] Jednoća Stvoritelja, str: 337

[5] Isto, str: 337

[6]Et-Tevbe: 33

[7] Zbirka napisa 1, Zagreb 1996, str: 277