Ko je podučio pčele ?
Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo: "Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u onome što naprave ljudi, zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslušno!" Iz utroba njihovih izlazi pićće različitih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju.
(Prevod značenja Kur’ana 16:68-69)
Općenito je poznato da je med fundamentalni izvor hrane za ljudsko tijelo, a ipak vrlo malo ljudi zna o izvanrednim osobinama njegovog proizvođača, pčele. Kao što je poznato, nektar je izvor hrane za pčele, a on se zimi ne može naći. Iz ovog razloga pčele kombiniraju nektar koji sakupe u toku ljeta sa naročitim sekretima svoga tijela, i proizvedu novu hranjivu supstancu, med, i skladište je za nadolazeće zimske mjesece.
Pčele već milionima godina koriste šestougaonu strukturu za izradu saća (nedavno nađeni foslil pčele je procijenjen na 100 miliona godina starosti, a u faraonskim grobnicama u Egiptu pronađene su sati sa medom stari preko 1000 godina, a čiji se med i pored tolike starosti mogao jesti). Čudno je zašto su pčele izabrale šestougaonu formu, a ne recimo petougao ili osmougao? Odgovor nam daje matematika. Šestougaona struktura je najpogodniji geometrijsko oblik za maksimalno iskorištenje jedinice površine. Da su ćelije saća konstruisane u nekom drugom obliku, bilo bi dosta izgubljenog prostora te bi se na taj način manje meda moglo uskladištiti i pčele bi se manje time okoristile. Ako bi dubine bile iste, trouglaste ili kvadratne ćelije bi sadržavale istu količinu meda kao i šestougaone, međutim, između svih tih geometrijskih oblika šestougaonik je taj koji ima najmanji obim. Dok svi oni imaju istu zapreminu, količina voska potrebna za šestougaone ćelije je manja od potrebne količine za trougaone ili kvadratne ćelije.
Zaključak je da šestougaona ćelija zahtjeva minimalnu količinu voska za svoju konstrukciju, dok istovremeno može uskladištiti veću količinu meda. Ovaj rezultat dobiven nakon mnogih geometrijskih kalkulacija sigurno nisu izračunale same pčele. Ove sićušne životinjice koriste šestougaoni oblik urođeno (instinktivno), samo zbog toga što su poučene i nadahnute od svoga Gospodara. Šestougaoni dizajn ćelija je praktičan iz mnogo aspekata. Ćelije naliježu jedna na drugu tako da međusobno dijele zidove. Ovo još jednom osigurava maksimalno uskladištenje meda sa minimalnom količinom voska. Mada su zidovi ćelija dosta tanki, oni su dovoljno jaki da ponesu svoju težinu nekoliko puta.
Pčele obično moraju letiti na većim relacijama da bi pronašle hranu. One skupljaju hranu, cvjetni prah i medne sastojke. Pčela koja pronađe cvjetove se vraća u košnicu da o tome obavjesti druge pčele. Ali, kako će pčela opisati mjesto na kojem se ti cvjetovi nalaze? Ona to čini plesom. Pčela koja se vraća u košnicu izvodi jednu vrstu akrobacija. Ovaj ples je njeno sredstvo kojim ona opisuje lokaciju nađenih cvjetova. Ples koji pčela ponavlja više puta, sadrži u sebi sve informacije o nagibu, pravcu, udaljenosti i drugim detaljima koji će omogućiti drugim pčelama da odu upravo na to mjesto. Ples pčele liči na osmicu. Pčela oblikuje srednji dio brojke osam tresući repom i čineći pokrete cik-cak. Ugao između cik-cak pokreta i linije između Sunca i košnice daje tačan pravac izvora hrane. Ipak, poznavanje samog pravca nije dovoljno. Pčele radilice takođe trebaju znati koliko je to daleko te stoga pčela koja se vraća uz određene tjelesne pokrete ostalim pčelama saopštava i ove informacije. Ona to čini tresanjem donjeg dijela svoga tijela, prouzrokujući zračne vrtloge. Na primjer, da bi opisala rastojanje od 250 metara, ona će zatresti donjim dijelom tijela 5 puta u pola minute.
Ukoliko je put od košnice do izvora hrane vremenski dugačak, pčela se suočava sa još jednim problemom. Za vrijeme pčelinog odsustva iz košnice Sunce se pomjeri za jedan stepen svake 4 minute. Znači, pčela bi trebala načiniti grešku od jednog stepena u odnosnu na prvobitni pravac izvora hrane te i o ovome mora obavjestiti druge pčele. Pčelinje oko je sastavljeno od stotine šestougaonih sočiva. Svako sočivo se fokusira na vrlo usku površinu kao teleskop tako da pčela gledajući prema Suncu u bilo koje doba dana može odrediti svoju tačnu lokaciju još dok je u letu.
Za one koji ne poznaju arapski jezik, zapanjujuća činjenica, vezana za gore navedeni ajet, nije posve jasna. Kur'an govori o pčeli koja napusta košnicu u potrazi za hranom. Da bi opisao ovu aktivnost, Kur’an koristi ženski oblik glagola. Za jednog Arapa ovo pokazuje da je pčela o kojoj se govori ženskog roda. Možete li navesti razliku između muške i ženske pčele? Čak i ako ostavomo pa strani Muhammedovo s.a.w.s. doba, za nalaženje razlike između muške i ženske pčele potreban je stručnjak, specijalista. Ako bismo tvrdili da je Muhammed s.a.w.s. ovo napisao, onda je on morao posebno poznavati pčele, provoditi statističke testove, i vršiti sofisticirane eksperimente sa pčelama da bi nekako pronašao i ustanovio da je pčela koja skuplja hranu u stvari ženka te da su muške pčele nesposobne da se same hrane. Ono što je intuitivno ljudskoj prirodi jeste da bi mi pomislili da su muške pčele te koje lete i sakupljaju hranu, a da ženske ostaju u košnici. Ipak, to nije slučaj. Muhammed s.a.w.s. zaista nije mogao biti autor Kur'ana - on je objava od Tvorca svemira.
Allah dž.š. nam kaže da pčela proizvodi različite vrste hrane! Ovo je istina, obzirom da pčela ima jedinstven stomak koji proizvodi hranu (med) koji je različitih boja i ukusa. Allah dž.š. se, također, kao što smo već vidjeli, obraća pčelama u ženskom rodu umjesto u muškom, što je na arapskom izraženo rječju "kuli" (jedi) i "fesluki" (te slijedi)!
Rod pčela se dijeli na tri vrste: matice, trutovi (muške pčele), i radilice koje su obavezno ženskog roda. Radilice su te koje grade košnice, hrane maticu, skupljaju polen i nektar te štite košnicu. Allah dž.š. se obraća radilicama i to je razlog što su u Kur'anu glagolski oblici izraženi u ženskom rodu.
Pčele obično moraju letiti na većim relacijama da bi pronašle hranu. One skupljaju hranu, cvjetni prah i medne sastojke. Pčela koja pronađe cvjetove se vraća u košnicu da o tome obavjesti druge pčele. Ali, kako će pčela opisati mjesto na kojem se ti cvjetovi nalaze? Ona to čini plesom. Pčela koja se vraća u košnicu izvodi jednu vrstu akrobacija. Ovaj ples je njeno sredstvo kojim ona opisuje lokaciju nađenih cvjetova. Ples koji pčela ponavlja više puta, sadrži u sebi sve informacije o nagibu, pravcu, udaljenosti i drugim detaljima koji će omogućiti drugim pčelama da odu upravo na to mjesto. Ples pčele liči na osmicu. Pčela oblikuje srednji dio brojke osam tresući repom i čineći pokrete cik-cak. Ugao između cik-cak pokreta i linije između Sunca i košnice daje tačan pravac izvora hrane. Ipak, poznavanje samog pravca nije dovoljno. Pčele radilice takođe trebaju znati koliko je to daleko te stoga pčela koja se vraća uz određene tjelesne pokrete ostalim pčelama saopštava i ove informacije. Ona to čini tresanjem donjeg dijela svoga tijela, prouzrokujući zračne vrtloge. Na primjer, da bi opisala rastojanje od 250 metara, ona će zatresti donjim dijelom tijela 5 puta u pola minute.
Ukoliko je put od košnice do izvora hrane vremenski dugačak, pčela se suočava sa još jednim problemom. Za vrijeme pčelinog odsustva iz košnice Sunce se pomjeri za jedan stepen svake 4 minute. Znači, pčela bi trebala načiniti grešku od jednog stepena u odnosnu na prvobitni pravac izvora hrane te i o ovome mora obavjestiti druge pčele. Pčelinje oko je sastavljeno od stotine šestougaonih sočiva. Svako sočivo se fokusira na vrlo usku površinu kao teleskop tako da pčela gledajući prema Suncu u bilo koje doba dana može odrediti svoju tačnu lokaciju još dok je u letu.
Za one koji ne poznaju arapski jezik, zapanjujuća činjenica, vezana za gore navedeni ajet, nije posve jasna. Kur'an govori o pčeli koja napusta košnicu u potrazi za hranom. Da bi opisao ovu aktivnost, Kur’an koristi ženski oblik glagola. Za jednog Arapa ovo pokazuje da je pčela o kojoj se govori ženskog roda. Možete li navesti razliku između muške i ženske pčele? Čak i ako ostavomo pa strani Muhammedovo s.a.w.s. doba, za nalaženje razlike između muške i ženske pčele potreban je stručnjak, specijalista. Ako bismo tvrdili da je Muhammed s.a.w.s. ovo napisao, onda je on morao posebno poznavati pčele, provoditi statističke testove, i vršiti sofisticirane eksperimente sa pčelama da bi nekako pronašao i ustanovio da je pčela koja skuplja hranu u stvari ženka te da su muške pčele nesposobne da se same hrane. Ono što je intuitivno ljudskoj prirodi jeste da bi mi pomislili da su muške pčele te koje lete i sakupljaju hranu, a da ženske ostaju u košnici. Ipak, to nije slučaj. Muhammed s.a.w.s. zaista nije mogao biti autor Kur'ana - on je objava od Tvorca svemira.
Allah dž.š. nam kaže da pčela proizvodi različite vrste hrane! Ovo je istina, obzirom da pčela ima jedinstven stomak koji proizvodi hranu (med) koji je različitih boja i ukusa. Allah dž.š. se, također, kao što smo već vidjeli, obraća pčelama u ženskom rodu umjesto u muškom, što je na arapskom izraženo rječju "kuli" (jedi) i "fesluki" (te slijedi)!
Rod pčela se dijeli na tri vrste: matice, trutovi (muške pčele), i radilice koje su obavezno ženskog roda. Radilice su te koje grade košnice, hrane maticu, skupljaju polen i nektar te štite košnicu. Allah dž.š. se obraća radilicama i to je razlog što su u Kur'anu glagolski oblici izraženi u ženskom rodu.
__________________________________
