U našim krajevima se uobičajilo mnogo toga što se sa izvornom vjerom potpuno razilazi. Razlog je prije svega u odsustvu istinske uleme, posebno nakon rata. Htjeli bi ovom prilikom upozoriti na jednu od najopasnijih ovakvih novotarija veoma raširenu kod nas, čak i među onima koji se inače ni u čemu drugom ne pridržavaju vjere. Radi se o plaćanju hatmi, tevhida, jasina, pred dušu umrlim. A što se tiče sedmina, četeresnica i godišnjica da je to običaj preuzet od kršćana lako se kod nas uvjeriti, jer ga i sada praktikuju.
Prije svega treba upozoriti da mrtvi nemaju koristi od učenja Kur'ana živih, a potom da je uzimanje naknade za učenje Kur'ana grijeh. U daljem tekstu navešćemo dokaze za ovo, a treba upozoriti da ovo nije nepoznato mnogima, ali se o tome nerado govri, a još manje piše, jer je za očekivati žestoku reakciju onih koji baš od toga i od dženaza podižu kuće. To vodi u smiješne, i u isto vrijeme žalosne situacije, kad neki gostujući učači iz Makedonije donesu sa sobom 'rezervu' već unaprijed proučenih hatmi. Međutim, i vjernici snose svoj dio odgovornosti. Ono što se kod nas zove 'hodžom' nepoznato je izvornom islamu, i više liči na kršćanskom svećeniku, kojemu je obavljanje obreda posao od kojeg živi.
Predvođenje namaza u islamu, međutim, nije zanimanje i svakome je poznato da se namaz može obaviti ponaosob. Muškarcima je međutim naređeno obavljanje farzova u džamijama, koja je u islamu, modernim jezikom rečeno u službi Mjesne zajednice i gdje se komšije okupljaju pet puta na dan, a stanovnici čitavog naselja jednom sedmično u glavnoj džamiji na džuma namazu, a vjernici iz čitavog svijeta jednom godišnje na hadždžu. Džumasnsku poruku u glavom gradu države predaje sam vođa države, a u ostalim gradovima njegovi namjesnici. Postavljanje nekoga da predvodi zajednički namaz ne znači da on obavlja obred umjesto ostalih. Njegova je jedina zadaća da upravlja odlaženje na pregibanje i na sedždu i tako dalje, kako bi zajednički namaz djelovao skladno. Ispred džemata se postavlja onaj koji među prisutnim džematlijama najbolje poznaje Kur'an. Svećenstva islam ne poznaje. Ono što islam poznaje jeste ulema – učenjaci koji se bave izučavanjem i prenošenjem znanja na druge ili sudačkom funkcijom. Stoga i naše hodže treba vratiti njihovoj izvornoj funkciji – vjeronauci i obezbijediti im časna primanja nastavnika, a ne tjerati ih u haram. Nadati se da će se uvođenjem vjeronauke u škole to i postići. A sada, evo dokaza za gore navedeno:
Uzvišeni Allah je rekao: «Reci: 'Ne tražim vam za njega (Kur'an) nagrade niti sam licemjer. On nije nego opomena svjetovima.'» Sad 86-87
«O vi koji vjerujete, uistinu mnogi svećenici jedu imetke ljudi neispravno i odvraćaju od Allahova puta.» Tevbe 34
«I nije im naređeno osim da robuju Allahu iskrenom vjerom.» Bejjine 5
A da li je robovanje za novac iskrena vjera?
Prenosi Ebu Hurejre od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je Uzvišeni Allah rekao: «Ja sam čist od pridruživanja druga Meni, ko učini djelo u kojem Mi što pridruži ostavih i njega i pridruživanje njegovo.» Bilježi Muslim.
A bez sumnje je da učenje Kur'ana za novac nije samo radi Allaha subhanehu ve te'ala.
Prenosi Abdurrahman Ibn Sibil od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Učite Kur'an, ali ne pretjerujte u tome niti se udaljujte posve od njega, niti se hranite njime, niti se bogatite njime.» Bilježi Ahmed.
Prenosi Imran ibn Husejn od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Učite Kur'an i tražite njime od Allaha, uistinu će iza vas biti ljudi koji će učiti Kur'an tražeći njime od ljudi.» Bilježe Ahmed i Tirmizi.
Veli Ubade ibn Samit: «Podučavah čovjeka Kur'anu, pa mi pokloni luk, a kad to spomenuh Allahovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem reče mi: 'Ako ga uzmeš, uzeo si luk od vatre, pa ga vratih čovjeku.» Bilježi Ibn Madždže
Prenosi Burejde od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Ko uči Kur'an da bi se njime hranio od ljudi, dođe na Sudnjem danu s licem od kosti, nema mesa na njemu.» Bilježi Bejheki
Za liječenje oboljelog ili od džinna opsjednutog Kur'anom je dozvoljeno uzeti naknadu, jer je to naknada za liječenje, a ne za Kur'an. Dokaz za ovo je slučaj koji spominje Ebu Sajid i Ibn Abbas u Buhariji kako je grupa ashaba radijallahu anhum bila u posjeti plemenu Arapa, ali ih ovi ne ugostiše, pa ujede zmija vođu njihova plemena, pa zatražiše od ashaba da izliječe ugrizenog te mu jedan od ashaba prouči fatihu uslovljavajući ovcu, i ovaj ozdravi i dade ovcu. Ashabi ukoriše svog druga što je primio ovcu, ali kad upitaše Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem nakon što se vratiše u Medinu on mu odobri postupak.
Da navedemo i izjave stare uleme po ovom pitanju:
Imam El-Berkavi u knjizi 'Tarikatu Muhammedije' (Muhammedova staza) ovako kaže: «Od novotarija u vjeri su i oporuka umrlog o spremanju jela i gošćenja na dan njegove smrti ili dan poslije i davanju novca.»
Onome koji će mu učiti Kur'an za 'dušu' ili mu učiti zikr. Sve to je pogana novotarija i haram je učaču uzeti naknade i on je grješan svojim učenjem Kur'ana ili zikra radi dunjaluka.
Kaže Imam El-Ajni u svom tumaču Buharijine hadiske zbirke: «Zabranjeno je učenje Kur'ana porad dunjaluka, a grješan je i ko uzme i ko plati.»
U «Tumaču El-Hidaje» od Tadž Šerija, alima hanefijske škole nalazimo: «Učenje Kur'ana za naknadu ne nosi sevabe niti umrlom niti učaču.»
Kaže Šejhul-islam Ibn Tejmije u «Fetvama»: «Nije ispravno uzimanje naknade za učenje Kur'ana, niti poklanjanje sevaba od toga umrlom, niti je iko od prve uleme to dozvolio, nego rekoše: 'Učač ako uči Kur'an radi novca nema sevaba od toga, pa što će onda pokloniti umrlom?' Umrlom stiže sevab od dobra djela , a uzimanje naknade radi učenja Kur'ana ne dozvoljava niko od uleme. A što se tiče uzimanja naknade za liječenje putem Kur'ana, to je dozvoljeno.»
Toliko u vezi prvog pitanja, da li je dozvoljeno uzimati naknadu za učenje Kur'ana.
Drugo pitanje, da li umrli ima koristi od učenja Kur'ana od strane živih?
Uzvišeni Allah je rekao: «I da ne pripada insanu osim što zaradi.» Nedžm 39
I kaže: «Nije nego opomena i Kur'an jasni da se upozori ko je živ.» Jasin 69
Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem bi nakon što se ukopa umrli rekao okupljenim ashabima: «Tražite oprosta za vašeg brata i išćite mu postojanosti, jer se sada ispituje.» Bilježi Ebu Davud
Tj. pitaju ga meleci: 'Ko mu je Gospodar, ko mu je Poslanik i šta mu je vjera?', a nigdje u sunnetu ne nalazimo učenja fatihe ili šta od Kur'ana na kaburu ili van kabura.
Bilježi Buhari da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: «Kad umre insan, prekida mu se sevab osim u tri slučaja: sadake koja se ne prekida, znanja kojim se ljudi koriste, ili ispravna djeteta koje dovi za njega.»
Bilježi Ibn Madždže i Ibn Huzejme da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: «Uistinu od onog što dostigne mu'mina od njegovih dobročinstava nakon smrti: znanje što ga je podučavao i širio, ispravno dijete što ga ostavi, mushaf što ga u naslijeđe ostavi, ili mesdžid što ga sagradi, ili rijeka što je ukroti, ili sadaka što je iz svog mala dade dok bijaše živ i zdrav, to ga dostiže poslije smrti.»
Bilježi Muslim da je čovjek upitao Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Otac mi je iza sebe ostavio imetak, a nije ništa oporučio, pa koristi li mu ako dadnem sadaku za njega? Te mu odgovori Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem potvrdno.»
Bilježi Ahmed od Sa'd ibn Ubade da je upitao Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem koja bi bila najbolja sadaka za njegovu majku koja je umrla, pa mu odgovori: 'Voda.', te iskopa bunar.
Jedino što se spominje u vezi onih na samrti jeste što bilježi Muslim da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao ashabima da pored umirućeg ponavljaju: «la ialhe illallah», jer u drugom hadisu Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem veli: «U koga budu posljednje riječi: Nema drugog boga osim Allaha ući će u džennet.» Bilježe Ahmed i Ebu Davud.
Ulema svih fikhskih škola odbacuje učenje Kur'ana na kaburu. Npr. alim hanefijske škole Mula El-Kari u svom djelu «Fikhul ekber» kaže: «Ebu Hanife pokuđuje učenje Kur'ana na grobu, pošto je to novotarija u vjeri i nema joj dokaza u sunnetu.»
Imam Nevevi iz šafijske fikhske škole veli u tumaču Muslimove hadiske zbirke: «A što se tiče učenja Kur'ana za duše mrtvima, Šafija i ulema naše škole kažu da mrtvi od toga nemaju koristi.»
Iz malikijske škole veli Ibn Ebi Džemra i Šejh Deroi u knjizi 'Šerhus-sagir': «Učenje Kur'ana kod kabura je novotarija u vjeri, a od sunneta je da se traži od Allaha oprost i milost za umrle.»
Imam Ahmed, po kojem se prozvala hambelijska škola veli: «Učenje Kur'ana na kaburu je novotarija, i to je mišljenjee sve stare uleme, kao i poklanjanje sevaba od učenja Kur'ana mrtvima.»
I na kraju, molimo Uzvišenog da nam podari iskrenost u pristupu vjeri i poveća nam znanje, što je preduslov zdravoj zajednici. I neka je blagoslov i spas Allahov na Resulullaha i njegove drugove i sljedbenike.
Prije svega treba upozoriti da mrtvi nemaju koristi od učenja Kur'ana živih, a potom da je uzimanje naknade za učenje Kur'ana grijeh. U daljem tekstu navešćemo dokaze za ovo, a treba upozoriti da ovo nije nepoznato mnogima, ali se o tome nerado govri, a još manje piše, jer je za očekivati žestoku reakciju onih koji baš od toga i od dženaza podižu kuće. To vodi u smiješne, i u isto vrijeme žalosne situacije, kad neki gostujući učači iz Makedonije donesu sa sobom 'rezervu' već unaprijed proučenih hatmi. Međutim, i vjernici snose svoj dio odgovornosti. Ono što se kod nas zove 'hodžom' nepoznato je izvornom islamu, i više liči na kršćanskom svećeniku, kojemu je obavljanje obreda posao od kojeg živi.
Predvođenje namaza u islamu, međutim, nije zanimanje i svakome je poznato da se namaz može obaviti ponaosob. Muškarcima je međutim naređeno obavljanje farzova u džamijama, koja je u islamu, modernim jezikom rečeno u službi Mjesne zajednice i gdje se komšije okupljaju pet puta na dan, a stanovnici čitavog naselja jednom sedmično u glavnoj džamiji na džuma namazu, a vjernici iz čitavog svijeta jednom godišnje na hadždžu. Džumasnsku poruku u glavom gradu države predaje sam vođa države, a u ostalim gradovima njegovi namjesnici. Postavljanje nekoga da predvodi zajednički namaz ne znači da on obavlja obred umjesto ostalih. Njegova je jedina zadaća da upravlja odlaženje na pregibanje i na sedždu i tako dalje, kako bi zajednički namaz djelovao skladno. Ispred džemata se postavlja onaj koji među prisutnim džematlijama najbolje poznaje Kur'an. Svećenstva islam ne poznaje. Ono što islam poznaje jeste ulema – učenjaci koji se bave izučavanjem i prenošenjem znanja na druge ili sudačkom funkcijom. Stoga i naše hodže treba vratiti njihovoj izvornoj funkciji – vjeronauci i obezbijediti im časna primanja nastavnika, a ne tjerati ih u haram. Nadati se da će se uvođenjem vjeronauke u škole to i postići. A sada, evo dokaza za gore navedeno:
Uzvišeni Allah je rekao: «Reci: 'Ne tražim vam za njega (Kur'an) nagrade niti sam licemjer. On nije nego opomena svjetovima.'» Sad 86-87
«O vi koji vjerujete, uistinu mnogi svećenici jedu imetke ljudi neispravno i odvraćaju od Allahova puta.» Tevbe 34
«I nije im naređeno osim da robuju Allahu iskrenom vjerom.» Bejjine 5
A da li je robovanje za novac iskrena vjera?
Prenosi Ebu Hurejre od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je Uzvišeni Allah rekao: «Ja sam čist od pridruživanja druga Meni, ko učini djelo u kojem Mi što pridruži ostavih i njega i pridruživanje njegovo.» Bilježi Muslim.
A bez sumnje je da učenje Kur'ana za novac nije samo radi Allaha subhanehu ve te'ala.
Prenosi Abdurrahman Ibn Sibil od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Učite Kur'an, ali ne pretjerujte u tome niti se udaljujte posve od njega, niti se hranite njime, niti se bogatite njime.» Bilježi Ahmed.
Prenosi Imran ibn Husejn od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Učite Kur'an i tražite njime od Allaha, uistinu će iza vas biti ljudi koji će učiti Kur'an tražeći njime od ljudi.» Bilježe Ahmed i Tirmizi.
Veli Ubade ibn Samit: «Podučavah čovjeka Kur'anu, pa mi pokloni luk, a kad to spomenuh Allahovu Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem reče mi: 'Ako ga uzmeš, uzeo si luk od vatre, pa ga vratih čovjeku.» Bilježi Ibn Madždže
Prenosi Burejde od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Ko uči Kur'an da bi se njime hranio od ljudi, dođe na Sudnjem danu s licem od kosti, nema mesa na njemu.» Bilježi Bejheki
Za liječenje oboljelog ili od džinna opsjednutog Kur'anom je dozvoljeno uzeti naknadu, jer je to naknada za liječenje, a ne za Kur'an. Dokaz za ovo je slučaj koji spominje Ebu Sajid i Ibn Abbas u Buhariji kako je grupa ashaba radijallahu anhum bila u posjeti plemenu Arapa, ali ih ovi ne ugostiše, pa ujede zmija vođu njihova plemena, pa zatražiše od ashaba da izliječe ugrizenog te mu jedan od ashaba prouči fatihu uslovljavajući ovcu, i ovaj ozdravi i dade ovcu. Ashabi ukoriše svog druga što je primio ovcu, ali kad upitaše Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem nakon što se vratiše u Medinu on mu odobri postupak.
Da navedemo i izjave stare uleme po ovom pitanju:
Imam El-Berkavi u knjizi 'Tarikatu Muhammedije' (Muhammedova staza) ovako kaže: «Od novotarija u vjeri su i oporuka umrlog o spremanju jela i gošćenja na dan njegove smrti ili dan poslije i davanju novca.»
Onome koji će mu učiti Kur'an za 'dušu' ili mu učiti zikr. Sve to je pogana novotarija i haram je učaču uzeti naknade i on je grješan svojim učenjem Kur'ana ili zikra radi dunjaluka.
Kaže Imam El-Ajni u svom tumaču Buharijine hadiske zbirke: «Zabranjeno je učenje Kur'ana porad dunjaluka, a grješan je i ko uzme i ko plati.»
U «Tumaču El-Hidaje» od Tadž Šerija, alima hanefijske škole nalazimo: «Učenje Kur'ana za naknadu ne nosi sevabe niti umrlom niti učaču.»
Kaže Šejhul-islam Ibn Tejmije u «Fetvama»: «Nije ispravno uzimanje naknade za učenje Kur'ana, niti poklanjanje sevaba od toga umrlom, niti je iko od prve uleme to dozvolio, nego rekoše: 'Učač ako uči Kur'an radi novca nema sevaba od toga, pa što će onda pokloniti umrlom?' Umrlom stiže sevab od dobra djela , a uzimanje naknade radi učenja Kur'ana ne dozvoljava niko od uleme. A što se tiče uzimanja naknade za liječenje putem Kur'ana, to je dozvoljeno.»
Toliko u vezi prvog pitanja, da li je dozvoljeno uzimati naknadu za učenje Kur'ana.
Drugo pitanje, da li umrli ima koristi od učenja Kur'ana od strane živih?
Uzvišeni Allah je rekao: «I da ne pripada insanu osim što zaradi.» Nedžm 39
I kaže: «Nije nego opomena i Kur'an jasni da se upozori ko je živ.» Jasin 69
Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem bi nakon što se ukopa umrli rekao okupljenim ashabima: «Tražite oprosta za vašeg brata i išćite mu postojanosti, jer se sada ispituje.» Bilježi Ebu Davud
Tj. pitaju ga meleci: 'Ko mu je Gospodar, ko mu je Poslanik i šta mu je vjera?', a nigdje u sunnetu ne nalazimo učenja fatihe ili šta od Kur'ana na kaburu ili van kabura.
Bilježi Buhari da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: «Kad umre insan, prekida mu se sevab osim u tri slučaja: sadake koja se ne prekida, znanja kojim se ljudi koriste, ili ispravna djeteta koje dovi za njega.»
Bilježi Ibn Madždže i Ibn Huzejme da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: «Uistinu od onog što dostigne mu'mina od njegovih dobročinstava nakon smrti: znanje što ga je podučavao i širio, ispravno dijete što ga ostavi, mushaf što ga u naslijeđe ostavi, ili mesdžid što ga sagradi, ili rijeka što je ukroti, ili sadaka što je iz svog mala dade dok bijaše živ i zdrav, to ga dostiže poslije smrti.»
Bilježi Muslim da je čovjek upitao Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: «Otac mi je iza sebe ostavio imetak, a nije ništa oporučio, pa koristi li mu ako dadnem sadaku za njega? Te mu odgovori Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem potvrdno.»
Bilježi Ahmed od Sa'd ibn Ubade da je upitao Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem koja bi bila najbolja sadaka za njegovu majku koja je umrla, pa mu odgovori: 'Voda.', te iskopa bunar.
Jedino što se spominje u vezi onih na samrti jeste što bilježi Muslim da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao ashabima da pored umirućeg ponavljaju: «la ialhe illallah», jer u drugom hadisu Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem veli: «U koga budu posljednje riječi: Nema drugog boga osim Allaha ući će u džennet.» Bilježe Ahmed i Ebu Davud.
Ulema svih fikhskih škola odbacuje učenje Kur'ana na kaburu. Npr. alim hanefijske škole Mula El-Kari u svom djelu «Fikhul ekber» kaže: «Ebu Hanife pokuđuje učenje Kur'ana na grobu, pošto je to novotarija u vjeri i nema joj dokaza u sunnetu.»
Imam Nevevi iz šafijske fikhske škole veli u tumaču Muslimove hadiske zbirke: «A što se tiče učenja Kur'ana za duše mrtvima, Šafija i ulema naše škole kažu da mrtvi od toga nemaju koristi.»
Iz malikijske škole veli Ibn Ebi Džemra i Šejh Deroi u knjizi 'Šerhus-sagir': «Učenje Kur'ana kod kabura je novotarija u vjeri, a od sunneta je da se traži od Allaha oprost i milost za umrle.»
Imam Ahmed, po kojem se prozvala hambelijska škola veli: «Učenje Kur'ana na kaburu je novotarija, i to je mišljenjee sve stare uleme, kao i poklanjanje sevaba od učenja Kur'ana mrtvima.»
I na kraju, molimo Uzvišenog da nam podari iskrenost u pristupu vjeri i poveća nam znanje, što je preduslov zdravoj zajednici. I neka je blagoslov i spas Allahov na Resulullaha i njegove drugove i sljedbenike.
Ovim je zahvaljujući Allahu s.v.t. i uz Njegovu pomoć završena ova korisna knjižica
pripremio E.M.
