POST
Post je jedan od temelja Islama. Riječ savm (post) znači ustezanje od svega što kvari post u vremenu od pojave zore do zalaska sunca. Post se dijeli na dvije vrste: obavezni i dobrovoljni 1. U obavezne (farz) postove spada ramazanski post, kefaret i zavjetni post (nezr). 2. U dobrovoljne postove spada postiti šest dana ševvala, Dan Arefata, Ašûrâ i dr.
RAMAZANSKI POST
Uzvišeni Allah je rekao: “O vjernici propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili”. [Bekare 183] Onaj ko zaniječe obavezu posta izlazi iz Islama. Post je propisan druge godine po hidžri. Početak mjeseca ramazana utvrđuje se viđenjem mlađaka, pa makar ga vidio jedan pouzdan čovjek, ili upotpunjavanjem ša’bana na trideset dana. Razlike u pojavljivanju mlađaka se ne uzimaju u obzir, pa kad se vidi mlađak u jednom mjestu obavezni su muslimani u svim zemljama svijeta da poste, jer Alejhiselamove riječi “Postite kad vidite (sljedeći) mlađak”, [Ahmed, Muslim, Nesai i Darimi] predstavljaju opće obraćanje cjelokupnom islamskom ummetu. Neki imami zastupaju mišljenje da se svaka islamska pokrajina treba orijentisati prema svom viđenju mlađaka. [Utvrđivanje početka posta unaprijed takvimom je neispravno i ne zastupa takvu praksu, niko od uleme u osnovi spori se sa sunnetom i idžmaom ummeta .]
SASTAVNI DIJELOVI POSTA
1. Nijjet - odluka da će se postiti, ne mora se izgovoriti, donosi se prije zore, s tim što većina fikhskih učenjaka smatra da se za dobrovoljni post može donijeti odluka sve do pred podne. 2. Imsak - ustezanje od svega što kvari post u vremenu od pojave zore do zalaska sunca. Svaki musliman koji je punoljetan, pametan, zdrav i mukim (nije na putovanju) dužan je postiti. Da bi žena bila dužna postiti mora biti čista od hajza i nifasa. Roditelji trebaju naređivati svojoj djeci, koja mogu izdržati post, da poste.
DOZVOLJENO JE DA NE POSTE
Osobe koje su u dubokoj starosti, bolesnik za kojeg nema izgleda da će ozdraviti, kao i ljudi koji rade izuzetno naporne poslove, a nemaju drugog izvora opskrbe osim prihoda iz tih poslova koje obavljaju. [U ovu kategoriju spadaju i zatvorenici koji rade teške fizičke poslove i nemaju uslove za post.] Svi spomenuti su, umjesto posta, dužni dati fidiju (otkup) tako što će za svaki dan nahraniti po jednog siromaha u visini od jednog mudda hrane. Dozvoljeno je da ne poste bolesnici i putnici, ali su onda dužni da naposte dan za dan.
MEKRUH JE DA SE OMRSI
Mekruh je da se omrsi bolesnik koji ne može podnijeti napor posta. Žene za vrijeme hajza i nifasa su obavezne da prekinu post, ali su isto tako obavezne napostiti ono što su propustile zbog hajza i nifasa. Zabranjeno je (haram) postiti na ramazanski i kurbanski bajram, te drugi, treći i četvrti dan Kurban bajrama [Po ovom pitanju postoje i druga mišljenja, a najbliže što je rečeno o postu u toku ovih dana je da je to mekruhi tehrimen, jer bi takav post predstavljao odbijanje Allahova ugošćvanja, u čemu su jednaki svi ljudi. ], kao i postiti svaki dan čitava života. Mekruh je postiti samo petkom [ali je dozvoljeno postiti ga s danom prije ili danom poslije. ], ili samo subotom, ili samo sumnjivi dan [To je dan kojim se upotpunjava trideset dana ša’bana. Ali ako se desi da to bude dan kad je neko uobičajio da posti, onda mu je dozvoljeno da posti.], ili neprekidno postiti dva dana (bez uzimanja hrane u toku noći). [Kao i drugu polovinu ša’bana, ako se ne radi o nekom uobičajenom postu, ili da žena posti u prisutnosti muža, bez njegove dozvole.]
POST ĆE BITI POKVAREN
1. Ako se nešto svjesno pojede ili popije, ali ako se nešto pojede ili popije u zaboravu, greškom ili prisilom, tada nema obaveze napaštanja. 2. Ako se namjerno prouzrokuje povraćanje, ali ko povrati bez svog djelovanja neće nauditi postu. 3. Ako dođe do pojave hajza ili nifasa. 4. Ako dođe do ejakulacije usljed ljubljenja ili samo nadraživanja. Ako sjeme izađe kao posljedica gledanja ili razmišljanja, to neće pokvariti post. 5. Ulazak hrane ili nečeg drugog u unutrašnjost tijela kroz prirodne otvore. [Kao npr. da žena prilikom pranja uvuče prst u svoj spolni organ. Ona je dužna da opere samo vanjsku nečistoću.]
PREKID POSTA GREŠKOM
Ako se nešto pojede ili popije ili ako se spolno opći greškom, (greške u pogledu zalaska sunca ili pojave zore) to mu neće pokvariti post, jer je Uzvišeni rekao: “Nije grijeh u onome što pogriješite, grijeh je ako to namjerno učinite”. [Ahzab 5, Omer r.a. i grupa ashaba su se omrsili jedne prilike misleći da je sunce zašlo. Međutim, brzo se pokazalo da ono nije zašlo pa je Omer r.a. rekao: “Tako mi Allaha, nije nam bila namjera da počinimo grijeh”, i nije nikom naredio da naposti taj dan.] Međutim, neki imami kažu da i to kvari post. Kada se post pokvari spolnim općenjem, obavezno je napostiti taj dan i učiniti keffaret oslobađanjem roba, ili uzastopnim postom dva mjeseca, ili ugoščavanjem šezdeset siromaha. Prema mišljenju većine uleme, žena nije dužna da učini keffaret, (jer je muž bio uzrokom prekidanja posta) prim. prev. Ko u toku dana sazna da je nastupio ramazan dužan je zapostiti i napostiti taj dan.
ŠTA JE DOZVOLJENO POSTAČU
1. Dozvoljeno je postaču ronjenje i kupanje u vodi. 2. Dozvoljeno je podvlačenje surme, namirisavanje i ljubljenje ko je u stanju da kontroliše svoju strast. 3. Injekcija u venu ili izvan nje. [U pogledu hranljive injekcije postoje različiti stavovi. ] 4. Puštanje krvi, krvarenje, ispiranje usta i nosa. 5. Mirisi poput surme i kreme ne smetaju postu. 6. Isti je slučaj i sa lijekovima koji dopre u želudac mimo prirodnih otvora.
DOBROVOLJNI POST
SUNNET JE: 1. Postiti šest dana ševvala nakon Bajrama. [Ovdje se ne uvjetuju određeni dani. Dovoljno je da bude šest dana ševvala samo ne bajramskih. ] 2. Postiti na Dan Arefata za onog koji nije na hadždžu, jer je mekruh da posti onaj ko je na Arefatu. 3. Postiti deset dana muharrema (ašura), s tim što učenjaci preporučuju da se uz njega posti i deveti dan. 4. U pogledu određenog posta u mjesecu redžebu, kao i ibadetu u toku jedne posebne noći toga mjeseca, nema vjerodostojnih hadisa. [Međutim, u pogledu redžeba, zul - ka’deta, zul - hidžeta i muharrema, Alejhiselam je rekao: “Od svetih mjeseci (ešhuri hurum) nešto posti, a nešto izostavi”. (Ahmed, Ebu Davud, Ibn Madže Bejheki - vjerodostojnim senedom)] 5. Sunnet je postiti ponedjeljkom i četvrtkom. [A također i u subotu, nedelju i ponedeljak jednog mjeseca i utorak, srijedu i četvrtak slijedećeg mjeseca.] 6. Sunnet je postiti “bijele dane” u mjesecu: trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan svakog hidžretskog mjeseca. [Buhari, Nesaija, Ibn Madže i Bejheki. ] 7. Onaj ko dobrovoljno posti, može se omrsiti kad god hoće. [U jednom hadisu se kaže: “Onaj ko dobrovoljno posti, odlučuje o svom postu”. Učenjaci se razilaze po tom pitanju, da li se takav post mora nadoknaditi a najodabranije je mišljenje da može napostiti ako hoće.]
ADABI POSTA
Postaču se preporučuje - mustehab je:1. Ustajanje na sehur (ručak pred zoru). O ovom pitanju postoji idžma (saglasnost svih islamskih učenjaka), međutim, onaj ko izostavi sehur neće biti griješan. Ovom propisu će se udovoljiti uzimanjem hrane ili bar jednog gutljaja vode. Vrijeme sehura počinje od pola noći i traje do pojave zore, a preporučljivo je odgoditi ga do pred kraj njegova vremena. Ako čovjek sumnja da li se pojavila zora ili nije, on može jesti sve dok ne bude siguran da se zora pojavila. 2. Požuriti sa iftarom, čim se ustanovi da je sunce zašlo, mustehab je da se postač odmah omrsi, i to sa neparnim brojem datula, a ako ih nema onda vodom. To će učiniti prije klanjanja akšam namaza. 3. Upućivanje dove Uzvišenom Allahu pred iftar i u toku posta, jer postač ima pravo na dovu koja neće biti odbijena. Preporučuje se za iftar dova “Zehebe - zameu vebteletil uruku ve sebetel edžru inšâ'Allah” (žeđ je ugašena, krvne ‘ile su osvježene, i nagrada je upisana ako Bog da). 4. Uzdržavanje od svega što je u suprotnosti s postom, čuvanje jezika, sluha i spolnih organa. 5. Preporučuje se postaču da upotrebljava misvak, bez obzira da li se radilo o početku dana ili njegovom kraju. 6. Darežljivost, učenje i proučavanje Kur’ana treba da bude stalno prisutno kod muslimana, a u toku ramazana kod postača to treba da posebno dođe do izražaja. 7. Mustehab je da se, naročito u zadnjih deset dana ramazana, pojača ibadet, tako da bi Lejletul Kadr proveo u ibadetu.
NAPAŠTANJE RAMAZANA
One dane koje postač ne bude postio u toku ramazana nije obavezno odmah napostiti, to važi za keffaret, ali to ostaje dug. Postaču se ostavlja mogućnost da dug izmiri u bilo koje vrijeme, bez ikakvog povećanja. Nije obavezno napaštanje dan iza dana, ali se trojica imama se slažu da propušteni post treba napostiti prije nastupanja slijedećeg ramazana. Ako se to izostavi bez opravdanog razloga, onda je postač dužan uz napaštanje, za svaki dan dati fidiju, u visini jednog mudda hrane. Hanefije smatraju da treba napostiti samo dan za dan bez fidije. Ko umre pod dugom posta njegov nasljednik je dužan da na ime toga nahrani onoliko siromaha koliko je dana posta ovaj ostao dužan. To može učiniti za njega i neko drugi, sa dozvolom nasljednika. Neki čak smatraju da i nasljednik može postiti za umrlog. U krajevima, u kojima je suviše dug dan ili noć, može se uzeti mekansko ili medinsko računanje vremena, ili računanje vremena po uzoru na najbliže krajeve u kojima je razlika dana i noći tokom godine umjerena.
LEJLETUL KADR
Lejletul kadr je najvrednija noć u godini i preporučuje se njeno traženje u neparnim noćima, zadnjih deset dana ramazana. Ona nije precizno određena, ali većina učenjaka smatra da bi to mogla biti dvadeset sedma noć ramazana. [U tom pogledu Ahmed i Bejheki prenose hadis od Ibn Omera r.a., a od Ubejja ibn Ka'ba r.a. hadis prenosi Muslim, Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi.] Ibadet u toj noći bolji je od hiljadu mjeseci.
ITIKAF
Itikaf je boravak u džamiji s nijjetom približavanja Uzvišenom Allahu. Svi islamski učenjaci su složni (idžma) o pitanju propisanog itikafa. Postoje dvije vrste itikafa: itikaf koji je sunnet i koji je obavezan (vadžib). Na taj itikaf se čovjek obavezao. To je zavjetni itikaf i obavlja se u vrijeme koje je određeno zavjetom. Dobrovoljni itikaf (sunnet) može se obaviti u bilo koje doba, ali je mustehab obavljati ga zadnjih deset dana ramazana. Ovaj itikaf se može prekinuti kad god hoće mutekif. Uslovi itikafa su: nijjet, boravak u džamiji, nikako izvan nje. Itikaf mora biti u džamiji u kojoj se obavljaju svi vaktovi. Neki fikhski učenjaci dozvoljavaju da itikaf bude u bilo kojoj džamiji. Ako žena želi obaviti itikaf i ona mora biti u džamiji. [Ovo je mišljenje većine učenjaka, a temelji se na itikafu Poslanikovih žena u njegovoj džamiji (zabilježio Muslim)] Lijepo bi bilo da posti onaj ko boravi u itikafu (mutekif), ali neće smetati ako ne bude postio. Nije tačno određeno kada treba započeti itikaf. Ako se on obavlja u zadnjih deset dana ramazana, treba ući u džamiju prije zalaska sunca. Mustehab je, onom ko boravi u itikafu, da čini što više dobrovoljnih ibadeta: namaza, učenje Kur'ana, tesbiha, tahmida, tekbira, tehlila itd. U to ulazi učenje i čitanje tefsirskih i hadiskih dijela i tome sl. Preporučeno je da se ogradi jedno mjesto u unutrašnjosti džamije, po ugledu na Vjerovjesnika s.a.v.s.[Zabilježio Muslim] Mekruh je za vrijeme itikafa baviti se bespotrebnim riječima i djelima, ali je isto tako mekruh uzdržavati se govora općenito, misleći da to predstavlja čin pobožnosti. Dozvoljeno je da mutekif izađe iz itikafa da bi: ispratio porodicu, uredio kosu,obrijao glavu, podrezao nokte, okupao se, obukao najljepšu odjeću i namirisao se. Mutekif može izaći radi potrebe, prisustvovanja džumi namazu ili dženazi, obilaženja bolesnika ili odlazak kući da bi, bez zadržavanja, naredio porodici da mu donese nešto što mu je potrebno, ili pak odlazak na pijacu na kratko. Što se tiče jela i pića to će obavljati u džamiji.
________________________________________________________________
