petak, 1. veljače 2013.

NOVOTARIJE LJUDI SPRAM KUR'ANA -

Kaže Allah Uzvišeni:
 
"Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili." (Sad, 29)

Da, doista ovaj Kur'an nije objavljen osim da bi ljudi o plemenitim riječima razmišljali i i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili, te da bude Kur'an OPOMINJAČ i SUDIJA u svim sporovima.

No, međutim danas mnogi ljudi su zapostavili ovu Plemenitu knjigu i ne posvećuju joj pažnju osim u nekim prilikama. Nerijetko čujemo ili vidimo da neki čitaju Kur'an samo u Ramazanu, drugi pak to čine prilikom smrti za duše njihovi bližnjih, treći to pak nose i stavljaju kao amulte ili hamajlije ili neki drugi vid zaštite, dok pak četvrti to čine na način da Ga slušaju kao pjesme za razonodu i u drugim prilikama.

Doista je Allah subhanehu ve te'ala počastio ovaj ummet sa Kur'anom u kojem je obavijest o prijašnjim događajima i onima poslije njih, te sami propisi za svako doba do sudnjega dana. On je rastavljač ISTINE od NEISTINE,a nije izmišljotina ili stvar za podsmijeh, ko Ga ostavi iz oholosti Allah ga PONIZI, a ko bude tražio uputu mimo Njega Allah ga u ZABLUDU odvede. On je Allahovo neprekidno uže i opomena Mudrog, te ispravni put a također govor od kojeg se učenjaci ne zasićuju te u njemu su riječi koje su čula skupina Džina te kazala:

"Reci: Meni je objavljeno da je nekoliko džinnova prisluškivalo i reklo:"Mi smo, doista Kur'an, koji izaziva divljenje, slušali.Koji na pravi put upućuje - i mi smo u nj povjerovali i više nikoga nećemo Gospodaru našem ravnim smatrati." (El Gin, 1 – 2)

Ko bude pričao Kur'anom – pa istinu je kaza, a ko bude po Njemu radio ispravno je postupio,ko bude po Njemu sudio – ispravno je presudio a ko bude pozivao ka Kur'anu, ta on je uputio na pravi put.

Allah Uzvišeni objavio je Kur'an kao POUKU i LIJEK za ono što je u Grudima; a također On je UPUTA i MILOST za vjernike. 

Doista je Kur'an dokaz za ljude, svjetlost i prosvjetitelj za svakoga onoga ko otvori srce Njemu: čitajući ga, obožavajući Allaha Njime te izučavajući Ga i tako učeći Šerijatske propise iz AKIDE, FIKHA, IBADATA, MUAMELATA… uzevši Ga kao oslonac u svim stanjima za razliku od onih koji Ga uzimaju kao ukras zidova (levhe) ili pak oni koji ga vješaju na sebe (hamajlije) od strane onih koji su ubijeđeni u to ili od strane novotara! 

Pa ko bude koristio i radio po Kur'anu sa ciljem odnosno svrhom kojom je spušten, ta on je na uputi od svoga Gospodara dok pak svi oni koji Ga stavljaju na zidove ili na listove kao hamajlije ili pak neki drugi vid zaštite prostorija ili domova pa on je IZOKRENUO i OSKRVNAVIO Allahovu Subhanehu ve te'ala riječ i samu svetost Kur'ana izabravši stranputicu kao put zavodeći sebe a i druge. Ono što je još pogubnije jeste da je uveo u vjeru nešto za što nema dokaza niti u Allahovoj Uzvišenoj knjizi niti u riječima a ni djelima Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

Nažalost NOVOTARIJE u odnosu spram Kur'ana su se raširile i mnogobrojne su, tako da danas možemo vidjeti mnoge oblike tih novotarija:

-    Učenje Kur'ana džematski u jednom glasu bilo to u mesdžidu ili kući
-    Učenje Kur'ana umrlim(za njihove duše) dove umrlim, učenje Kur'ana na Kaburovima…
-   Pisanje Kur'anski ajeta na hamajlije, ili na listove te iste stavljanje u vodu s ubijeđenjem da nakon što to popije biva razlogom njegovog jakoh Hifza ili nečega drugog
-   Izdvajanje pojedini Kur'anski sura te slušanje isti u određenim prilikama (Sura Ja-Sin za Sedmicu ili Četeresnicu od smrti…)
-   Nošenje neki Kur'anski ajeta s ciljem zaštite

U ovom djelu koje je sačinjeno od FETVI eminentne uleme (AbdulAziz Ibn Baz, Muhamed Ibn Salih El-Usejmin, Abdullah Ibn AbduRahman Džibrin, Salih Ibn Fevzan El-Fevzan te Fetve STALNE KOMISIJE ZA FETVE u Saudiskoj Arabiji) želim da svim muslimanima ISTOKA i ZAPADA pojasnim NOVOTARIJE LJUDI SPRAM KUR'AN-a, te odgovor na njihove zablude i sami stav Kur'ana i Sunneta spram tih stvari i pitanja!  

Molim Allaha Uzvišenog Njegovim imenima i svojstvima da učini ovo djelo iskreno i samo u ime Njega, želeći time Allahovo zadovoljstvo i da ga upiše u moja dobra djela a On je Kadar svemu!

Također molim Ga da nas učini od onih koji će učiti Kur'an razmišljajući o Njemu (uzimajući pouku) te radeći po Njegovim riječima. Amin

Naša posljednja dova je hvala Allahu i neka je mir i spas na Allahova Poslanika, Njegovu porodicu i sve koji Ga slijede do Sudnjega dana!
 

I GLAVA
Sastajanje radi učenja Kur'an-a

1.Propis učenja Kur'an-a u DŽEMATU

Učenje Kur'ana je IBADET i od najbolji dijela kojima se čovjek približava svome Gospodaru. Osnovu u svakom ibadetu pa tako i tokom učenja  Kur'ana jeste da bude na način kako je to radio Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, te kako su to radili i praksom nama prenijeli ashabi i naši ispravni prethodnici. Nije poznato niti preneseno od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je tražio od svojih ashaba radijjallahu anhum da uče Kur'an u džematu u jednom glasu, naprotiv svaki od njih je učio za sebe odnosni jedan bi učio dok bi drugi šutjeli i slušali (bilo da se radi o učenju tedžvida ili uopćeno učenje Kur'ana).

Bilježi se od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem daje kazao:

عَنْ عِرْبَاضِ بْنِ سَارِيَةَ قَالَ صَلَّى لَنَا رَسُولُ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ الْفَجْرَ ثُمَّ أَقْبَلَ عَلَيْنَا فَوَعَظَنَا مَوْعِظَةً بَلِيغَةً ذَرَفَتْ لَهَا الْأَعْيُنُ وَوَجِلَتْ مِنْهَا الْقُلُوبُ قُلْنَا أَوْ قَالُوا يَا رَسُولَ اللَّهِ كَأَنَّ هَذِهِ مَوْعِظَةُ مُوَدِّعٍ فَأَوْصِنَا قَالَ :"أُوصِيكُمْ بِتَقْوَى اللَّهِ وَالسَّمْعِ وَالطَّاعَةِ وَإِنْ كَانَ عَبْدًا حَبَشِيًّا فَإِنَّهُ مَنْ يَعِشْ مِنْكُمْ يَرَى بَعْدِي اخْتِلَافًا كَثِيرًا فَعَلَيْكُمْ بِسُنَّتِي وَسُنَّةِ الْخُلَفَاءِ الرَّاشِدِينَ الْمَهْدِيِّينَ وَعَضُّوا عَلَيْهَا بِالنَّوَاجِذِ وَإِيَّاكُمْ وَمُحْدَثَاتِ الْأُمُورِ فَإِنَّ كُلَّ مُحْدَثَةٍ بِدْعَةٌ وَإِنَّ كُلَّ بِدْعَةٍ ضَلَالَةٌ."

"Oporučujem vam bogobojaznost, i da budete pokorni vašim vođama pa kada bi on bio i rob Habešija (današnja Etiopija). Onaj ko bude živio poslije mene vidje će mnoga razilaženja, i držite se moga sunneta i sunneta moji pravedni halifa (nasljednika) poslije mene, i uhvatite to čvrsto očnjacima, a klonite se novi stvari, doista su nove stvari Bid'a (novotarije) a svaka novotarija je  zabluda." Ahmed

Prenosi se također da je Allahov poslanik sallallahu alejhi ve sellem kazao:

حَدَّثَنَا مُحَمَّدُ بْنُ الصَّبَّاحِ الْبَزَّازُ حَدَّثَنَا إِبْرَاهِيمُ بْنُ سَعْدٍ ح وَحَدَّثَنَا مُحَمَّدُ بْنُ عِيسَى حَدَّثَنَا عَبْدُ اللَّهِ بْنُ جَعْفَرٍ الْمَخْرَمِىُّ وَإِبْرَاهِيمُ بْنُ سَعْدٍ عَنْ سَعْدِ بْنِ إِبْرَاهِيمَ عَنِ الْقَاسِمِ بْنِ مُحَمَّدٍ عَنْ عَائِشَةَ رضى الله عنها قَالَتْ قَالَ رَسُولُ اللَّهِ -صلى الله عليه وسلم- « مَنْ أَحْدَثَ فِى أَمْرِنَا هَذَا مَا لَيْسَ فِيهِ فَهُوَ رَدٌّ ».

"Ko uvede nešto novo u ovu našu stvar (vjeru) što nije od nje to se odbija." Davud, 4/329.

dok u drugoj predaji se bilježi da je rekao:

وَحَدَّثَنَا إِسْحَاقُ بْنُ إِبْرَاهِيمَ وَعَبْدُ بْنُ حُمَيْدٍ جَمِيعًا عَنْ أَبِى عَامِرٍ قَالَ عَبْدٌ حَدَّثَنَا عَبْدُ الْمَلِكِ بْنُ عَمْرٍو حَدَّثَنَا عَبْدُ اللَّهِ بْنُ جَعْفَرٍ الزُّهْرِىُّ عَنْ سَعْدِ بْنِ إِبْرَاهِيمَ قَالَ سَأَلْتُ الْقَاسِمَ بْنَ مُحَمَّدٍ عَنْ رَجُلٍ لَهُ ثَلاَثَةُ مَسَاكِنَ فَأَوْصَى بِثُلُثِ كُلِّ مَسْكَنٍ مِنْهَا قَالَ يُجْمَعُ ذَلِكَ كُلُّهُ فِى مَسْكَنٍ وَاحِدٍ ثُمَّ قَالَ أَخْبَرَتْنِى عَائِشَةُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ -صلى الله عليه وسلم- قَالَ « مَنْ عَمِلَ عَمَلاً لَيْسَ عَلَيْهِ أَمْرُنَا فَهُوَ رَدٌّ ».

"Ko bude uradio neko djelo koje nije od naše stvari (vjere) to se odbija". Muslim, 5/132.

Prenosi se od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je naredio Abdullah Ibn Mesudu radijjallahu anhu da mu uči Kur'an na što mu je Ibn Mesud rekao:

"O Allahov poslaniče zar da ja učim Kur'an tebi, a tebi se objavljuje! Pa mu je kazao Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: "Ja volim da Ga slušam od nekoga drugog."

2.Okupljanje u mesdžidu ili kući radi učenja Kur'an-a

Ukoliko je cilj okupljanja u kući ili mesdžidu da se uči Kur'an džematski u jednom glasu (istovremeno se podudaraju glasovi s nijjetom) onda to biva nešto što nije propisano (zabranjeno) a u najmanjem slučaju biva mekruh (pokuđeno) jer nam šerijatskog teksta ili dokaza koji upućuju da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem i njegovi ashabi to činili.

Ako bude cilj okupljanja ljudi u mesdžidu ili drugdje radi poučavanja učenju Ku'rana ili Tedžvidu to biva dozvoljenim i preporučenim djelom. Kada se grupa ljudi okupi u mesdžidu da uči Kur'an bilo to hifzom ili da jedan od njih uči dok drugi slušaju (bez da se želi da u tom skupu se uči Kur'an jednim glasom) to je dozvoljeno kao što se prenosi od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao:

حَدَّثَنَا عُثْمَانُ بْنُ أَبِى شَيْبَةَ حَدَّثَنَا أَبُو مُعَاوِيَةَ عَنِ الأَعْمَشِ عَنْ أَبِى صَالِحٍ عَنْ أَبِى هُرَيْرَةَ عَنِ النَّبِىِّ -صلى الله عليه وسلم- قَالَ « مَا اجْتَمَعَ قَوْمٌ فِى بَيْتٍ مِنْ بُيُوتِ اللَّهِ تَعَالَى يَتْلُونَ كِتَابَ اللَّهِ وَيَتَدَارَسُونَهُ بَيْنَهُمْ إِلاَّ نَزَلَتْ عَلَيْهِمُ السَّكِينَةُ وَغَشِيَتْهُمُ الرَّحْمَةُ وَحَفَّتْهُمُ الْمَلاَئِكَةُ وَذَكَرَهُمُ اللَّهُ فِيمَنْ عِنْدَهُ ».

"Ne okupe se ljudi niti u jednoj od Allahovi kuća, čitajući i učeći Kur'an a da se ne spusti na njih smirenost, da ih ne okruže Meleki, prekrije ih milost te ih Allah spomene onima kod sebe." Ebu Davud, 1/544.

3.Dova po završetku učenja Kur'ana-HATMA DOVA

Dova po završetku učenja Kuran-a je propisana, dozvoljena osim da to postane stalna praksa te ljudi to uzmu i shvate kao nešto popratno ili obavezno, kao i da ne bude učena na jedan unaprijed utvrđeni način (šablon) ili da se uzme kao sunnet koji se mora slijediti…jer ništa od navedenoga nije preneseno od Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem nego je to postupak pojedinih ashaba radijjallahu anhum. Također nerijetko se uz HATMU DOVU vežu ili dodaju druge popratne stvari kao što su gozbe ili ručak što je dozvoljeno s šartom (uslovom) da ne pređe u stalnu praksu ili adet (običaj) koji se mora da uradi nakon proučena Kur'an-a. (Fetva Stalne Komisije za Fetve u S.ARABIJI (3861))

4.Podijela učenja određeni dijelova Kur'ana-a prisutnima (bilo to sure ili određeni broj ajeta) 

Podjela Kur'ana prisutnima u hlaki radi učenja (na džuzove ili sure) s ciljem da bi svaki od njih proučio određeni dio Kur'an-a, a oni opet došli do HATME dove nije propisano i ne smatra se taj vidi učenja Hatmom Kur'an-a,a sam njihov nijjet (cilj, namjera) sticanja nagrade i bereketa biva manjkav i nepotpun.

Doista učenje Kur'an-a treba da bude s ciljem približavanja Allahu Uzvišenom i sticanja nagrade od Njega kao i razmišljanje o Kur'anskim poukama i porukama.

5.Okupljanje radi učenja Kur'an-a umrlom ili onome ko pozove na taj skup

Sakupljanje ljudi kako bi učili Kur'an za nekoga ili za dušu umrle osobe nije propisano i nema dokaza u šerijatu za takvo nešto, taj čin biva novotarija a svaka novotarija je zabluda kao što je rekao Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem. S druge strane ukoliko ljudi koji uče Kur'an to rade za naknadu (novac) kao što je to slučaj s našom stvarnošću onda to biva teže od gore spomenutog slučaja,osoba koja tako čini nema nagradu niti onaj ko to pozove da mu se  uči. Cilj ovakvog učenja ne biva obožavanje niti približavanje Allahu Uzvišenom,nego to biva radi ovodunjalučke koristi.

Poznato je da ukoliko nešto od ibadeta bude uređeno radi materijalne koristi,od tih ibadeta onda nema niko koristi nego čovjek biva grešan a taj čin kvari djela (jer je neispravan nijjet). Da bi neko djelo bilo ispravno mora da zadovolji dvije stvari:

-    Ihlas (iskrenost) u djelu
-  Mutabea (slijeđenje Poslanika sallallahu aleji ve sellem u načinu i kakvoći obavljanja toga dijela) 

Ispunivši ova dva uslova čovjek treba da se nada nagradi od Gospodara jer nije upao u sporne i nove stvari. Ono što koristi od djela a samim time i od učenja Kur'an-a, djelo kojim je ciljano Allahovo zadovoljstvo i približavanje učača Kur'ana ili onoga koji ga je pozvao da mu uči. Obaveza svakoga muslimana je da se kloni sumnjivi i novi stvari, te ukoliko želi da pribavi neku korist sebi ili nekome drugom od svojih bližnjih (živi ili umrli) to će uraditi na način kako su to radili ispravni prethodnici: da udijeli sadaku, da dovi za njih, da obavi Hadždž ili Umru… to su stvari koje koriste njima a koje su na osnovu dokaza preneseni do nas. Sve ono od ibadeta za šta nema dokaza u Allahovoj vjeri je NOVOTARIJA.

6.Učenje Kur'an-a jutrom ili uvečer u džematu jednim glasom

Stalna praksa učenja Kur'an-a u džematu jednim glasom poslije obavljeni namaza ili u neko drugo vrijeme je nova stvar u vjeri (Bid'a) a također i zajednički zikr po obavljenom namazu je NOVOTARIA za koju nema dokaza u Allahovoj čistoj vjeri. Kada bi svako od njih učio Kur'an za sebe bilo da se to radi u halki na način da jedan počne pa kada završi drugi nastavi ili neki drugi vid je dozvoljen i od najbolji djela kojima se čovjek može da približi svome Gospodaru. 

Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre radijjallahu anhu, a bilježi ga imam Muslim:

   حَدَّثَنَا عُثْمَانُ بْنُ أَبِى شَيْبَةَ حَدَّثَنَا أَبُو مُعَاوِيَةَ عَنِ الأَعْمَشِ عَنْ أَبِى صَالِحٍ عَنْ أَبِى هُرَيْرَةَ عَنِ النَّبِىِّ -صلى الله عليه وسلم- قَالَ « مَا اجْتَمَعَ قَوْمٌ فِى بَيْتٍ مِنْ بُيُوتِ اللَّهِ تَعَالَى يَتْلُونَ كِتَابَ اللَّهِ وَيَتَدَارَسُونَهُ بَيْنَهُمْ إِلاَّ نَزَلَتْ عَلَيْهِمُ السَّكِينَةُ وَغَشِيَتْهُمُ الرَّحْمَةُ وَحَفَّتْهُمُ الْمَلاَئِكَةُ وَذَكَرَهُمُ اللَّهُ فِيمَنْ عِنْدَهُ ».  

"Ne okupe se ljudi niti u jednoj od Allahovi kuća, čitajući i učeći Kur'an a da se ne spusti na njih smirenost, da ih ne okruže Meleki, prekrije ih milost te ih Allah spomene onima kod sebe." Ebu Davud, 1/544.

7.Učenje Kur'an-a Petkom u džematu jednim glasom prije izlaska imama

Učenje Kur'an-a Petkom u džematu jednim glasom prije izlaska imama nije dozvoljeno niti je to praksa nekoga od ispravnih prethodnika, kao što nije dozvoljeno da se neki ibadet veže za određeni dan i prostor bez da je to već došlo u šerijatskim tekstovima.

8.Učenje Kur'an-a Petkom prije Džume namaza s povišenim tonom

Stav islama spram spomenutog pitanje jeste da se to smatra kao novotarija kao i učenje Kur'an-a povišenim tonom prije sabahskog ezana (konstantno s ubjeđenjem da je to propisano). Postavljeno je pitanje Stalnoj Komisiji za Fetve u Saudijskoj Arabiji u kontekstu ovoga gore spomenutog,pa su odgovorili:

"Nije nam poznat šerijatski dokaz koji upućuje na postojanje toga u vremenu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Također ne poznajemo da je to činio neko od ashaba radijjallahu anhum a sve što nije u njihovo vrijeme bilo poznato a vezano je za ibadete i obožavanje Allaha smatra se Bid'om (novotarijom) koja vodi u zabludu."

9.Učenje Fatihe za nekog od umrlih (za njegovu dušu) 

Učenje sure Fatihe poslije dove ili poslije učenja Kur'an-a je novotarija koja nema osnovu u šerijatu, koju nije činio najbolji Allahov rob koji je kročio na ovu Zemlju, a niti najbolje generacije muslimana za koje je Allah u najboljoj knjizi Kur'an-u potvrdio da je On njima zadovoljan a i oni Njime. Rekao je Allahov Poslanik upozoravajući svoj ummet:  

وَحَدَّثَنَا إِسْحَاقُ بْنُ إِبْرَاهِيمَ وَعَبْدُ بْنُ حُمَيْدٍ جَمِيعًا عَنْ أَبِى عَامِرٍ قَالَ عَبْدٌ حَدَّثَنَا عَبْدُ الْمَلِكِ بْنُ عَمْرٍو حَدَّثَنَا عَبْدُ اللَّهِ بْنُ جَعْفَرٍ الزُّهْرِىُّ عَنْ سَعْدِ بْنِ إِبْرَاهِيمَ قَالَ سَأَلْتُ الْقَاسِمَ بْنَ مُحَمَّدٍ عَنْ رَجُلٍ لَهُ ثَلاَثَةُ مَسَاكِنَ فَأَوْصَى بِثُلُثِ كُلِّ مَسْكَنٍ مِنْهَا قَالَ يُجْمَعُ ذَلِكَ كُلُّهُ فِى مَسْكَنٍ وَاحِدٍ ثُمَّ قَالَ أَخْبَرَتْنِى عَائِشَةُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ -صلى الله عليه وسلم- قَالَ « مَنْ عَمِلَ عَمَلاً لَيْسَ عَلَيْهِ أَمْرُنَا فَهُوَ رَدٌّ ».

"Ko bude uradio neko djelo koje nije od naše stvari (vjere)to se odbija". Muslim  5/132.

10.Učenje Fatihe poslije FARZ NAMAZA

Nije od sunneta da se uči Fatiha po obavljenom namazu (farz ili sunnet)  bilo to da je pojedinačno ili u džematu. To su nove stvari koje nisu bile prakitkovane u doba Allahova Poslanika Sallallahu alejhi ve sellem, a Allah i Njegov poslanik su čisti od toga!

11.Učenje Fatihe poslije Vitr namaza neodređeni broj puta

Kur'an je Allahov govor, te vrijednost Allahova govora nad govorom ljudi je kao vrijednost Allaha nad njegovim stvorenjima. Učenje Kur'an-a je vrijedno djelo a vrijednost toga dijela zna samo Allaha uzvišeni. Nema niko pravo da sam od sebe bez dokaza odabire i unapređuje određene Kur'anske sure bez da ima dokaz validan iz Kur'ana ili Sunneta. Kao što je učenje sure Fatihe prilikom Rukje ili u namazu na svim rekatima ili pak učenje Ajetu-l-Kursij prilikom odlaska na spavanje te učenje dova i sura zaštitnica (En-Nas, El-Felek, El-Ehad).

Također nije propisano da se odabiru i uče određeni ajeti ili sure te se oni uče i ponavljaju određeni broj puta osim onih za koje postoji dokaz jer su ovo stvari od Ibadeta i one moraju da budu u granicama i po praksi Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

Nakon svega ovoga rečenog vidimo da izdvajanje sure Fatihe i učenje njeno poslije Vitr namaza neodređeni broj puta (pa ako bi i bio određen broj puta) nije dozvoljeno i nije praksa onih prije nas. Svako dobro je u mnoštvu učenja Kur'an-a bez da se izdvajaju određene sure ili da se vežu za određeni prostor ili vrijeme.

12.Učenje Kur'ana u Džematu te učenje dove opskrbe za organizatora toga    

Učenje Kur'ana s razumijevanjem je od najbolji ibadeta i od stvari koje bivaju uzrokom da Allaha uputi i ojača onoga ko to čini te damu poveća opskrbu. No, učenje Kur'an-a na gore spomenuti način je Novotarija koja nema osnovu u šerijatu koju nije radio Poslanik Sallallahu alejhi ve sellem, niti ashabi niti neko od Islamske uleme. Svako dobro je u slijeđenju oni prije nas a svako zlo je u slijeđenju zalutali. Kaže Allahov poslanik sallallahu alejhi ve sellem:

 حَدَّثَنَا مُحَمَّدُ بْنُ الصَّبَّاحِ الْبَزَّازُ حَدَّثَنَا إِبْرَاهِيمُ بْنُ سَعْدٍ ح وَحَدَّثَنَا مُحَمَّدُ بْنُ عِيسَى حَدَّثَنَا عَبْدُ اللَّهِ بْنُ جَعْفَرٍ الْمَخْرَمِىُّ وَإِبْرَاهِيمُ بْنُ سَعْدٍ عَنْ سَعْدِ بْنِ إِبْرَاهِيمَ عَنِ الْقَاسِمِ بْنِ مُحَمَّدٍ عَنْ عَائِشَةَ رضى الله عنها قَالَتْ قَالَ رَسُولُ اللَّهِ -صلى الله عليه وسلم- « مَنْ أَحْدَثَ فِى أَمْرِنَا هَذَا مَا لَيْسَ فِيهِ فَهُوَ رَدٌّ ».

"Ko uvede nešto novo u ovu našu stvar (vjeru) što nije od nje to se odbija." Davud, 4/329.

Dova upućena Allahu je za sva vremena i prostore poželjna bilo da je ona u teškoći ili blagodati a posebno u određenim prilikama kao što su: na sedždi u namazu, prije selama u namazu,u zadnjoj trećini noći (svake noći)…
Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:

حَدَّثَنَا يَحْيَى بْنُ يَحْيَى قَالَ قَرَأْتُ عَلَى مَالِكٍ عَنِ ابْنِ شِهَابٍ عَنْ أَبِى عَبْدِ اللَّهِ الأَغَرِّ وَعَنْ أَبِى سَلَمَةَ بْنِ عَبْدِ الرَّحْمَنِ عَنْ أَبِى هُرَيْرَةَ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ -صلى الله عليه وسلم- قَالَ « يَنْزِلُ رَبُّنَا تَبَارَكَ وَتَعَالَى كُلَّ لَيْلَةٍ إِلَى السَّمَاءِ الدُّنْيَا حِينَ يَبْقَى ثُلُثُ اللَّيْلِ الآخِرُ فَيَقُولُ مَنْ يَدْعُونِى فَأَسْتَجِيبَ لَهُ وَمَنْ يَسْأَلُنِى فَأُعْطِيَهُ وَمَنْ يَسْتَغْفِرُنِى فَأَغْفِرَ لَهُ ».

"Svake noći silazi naš Gospodar Uzvišeni na ovodunjalučko nebo u zadnjoj trećini noći, te Kaže: Ko će da me pozove pa da mu se odazovem,ko će da traži pa da mu dam, ko će da moli za oprost pa da mu oprostim." Muslim, 2/175.

Preneseno je od Ibn Abbasa radijjallahu anhu da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kazao:

حَدَّثَنَا سَعِيدُ بْنُ مَنْصُورٍ وَأَبُو بَكْرِ بْنُ أَبِى شَيْبَةَ وَزُهَيْرُ بْنُ حَرْبٍ قَالُوا حَدَّثَنَا سُفْيَانُ بْنُ عُيَيْنَةَ أَخْبَرَنِى سُلَيْمَانُ بْنُ سُحَيْمٍ عَنْ إِبْرَاهِيمَ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ بْنِ مَعْبَدٍ عَنْ أَبِيهِ عَنِ ابْنِ عَبَّاسٍ قَالَ كَشَفَ رَسُولُ اللَّهِ -صلى الله عليه وسلم- السِّتَارَةَ وَالنَّاسُ صُفُوفٌ خَلْفَ أَبِى بَكْرٍ فَقَالَ « فَأَمَّا الرُّكُوعُ فَعَظِّمُوا فِيهِ الرَّبَّ عَزَّ وَجَلَّ وَأَمَّا السُّجُودُ فَاجْتَهِدُوا فِى الدُّعَاءِ فَقَمِنٌ أَنْ يُسْتَجَابَ لَكُمْ ».


"Na ruku'u veličajte svoga Gospodara,a na sedždi se potrudite da molite vašeg  Gospodara,jer tada ste najpreči da vam se odazove."Muslim, 2/48.

Također se bilježi od Ebu Hurejre radijjallahu anhu da je rekao,rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem:

وَحَدَّثَنَا هَارُونُ بْنُ مَعْرُوفٍ وَعَمْرُو بْنُ سَوَّادٍ قَالاَ حَدَّثَنَا عَبْدُ اللَّهِ بْنُ وَهْبٍ عَنْ عَمْرِو بْنِ الْحَارِثِ عَنْ عُمَارَةَ بْنِ غَزِيَّةَ عَنْ سُمَىٍّ مَوْلَى أَبِى بَكْرٍ أَنَّهُ سَمِعَ أَبَا صَالِحٍ ذَكْوَانَ يُحَدِّثُ عَنْ أَبِى هُرَيْرَةَ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ -صلى الله عليه وسلم- قَالَ « أَقْرَبُ مَا يَكُونُ الْعَبْدُ مِنْ رَبِّهِ وَهُوَ سَاجِدٌ فَأَكْثِرُوا الدُّعَاءَ ».

"Najbliže što rob bude svome Gospodaru jeste kada je na sedždi pa povećajte (umnožite)vaše dove."Muslim  2/49.
_________________________________________________