Bismillahir Rahmanir Rahim
Neka je hvala Allahu dž.š. i neka je salavat na Njegovog posljednjeg poslanika Muhammeda s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i sve ashabe r.a..
Da li je klanje kurbana sunnet ili vadžib ?
Klanje kurbana je potvrđeni sunnet (kod trojice imama, Malika, Šafijje i Ahmeda) svakom onome ko je u mogućnosti da ga kupi, bio on bogat ili siromašan, imao toliko novca da izdvaja zekat ili ne, ako boravi kod kuće, tj. nije na putu ili džihadu ili hadždžu.
Neki su uslovili klanje kurbana samo za one koji mogu davati zekjat jer je po ovom mišljenju (mišljenje Ebu Hanife) klanje kurbana vadžib (obaveza). Međutim, ovo mišljenje je usamljeno i slabog dokaza.
Šta može biti kurbanom?
Kurban može biti sve od sitne i krupne stoke (ovce, kože, krave, deve).
Šta je bolje za kurbana?
Ibn Abbas r.a. kaže da je bolje što je skuplje, tj. bolje je zaklati devu ili kravu udruženo nego li klati ovce nasamo. Međutim, ne postoji nikakav dokaz za ovo. Čovjek će zaklati ono što mu bude lakše priuštiti.
Koliko kurbana zamjenjuje deva i krava?
Deva i krava zamjenjuju sedam kurbana, tj. može učestvovati sedam ljudi u klanju jedne krave, s tim da svi moraju imati nijjet kurbana. Podijeliće kurban između sebe na sedam podjednakih dijelova.
Starosna dob kurbana
Ukoliko se za kurban izabere deva, mora imati šest godina; mlađa ne može. Krava ne može biti mlađa od dvije godine, koza mlađa od godinu, a ovca ne može biti mlađa od šest mjeseci.
Nedostaci koji se ne smiju naći na kurbanu
Pod ovo spada svaki nedostatak i mahana općenito, kao što su bolest, sljepilo, hromost, da bude slomljenog roga (ako ima rogove), da bude otkinuto više od polovine uha ili repa, da bude usahlog vimena itd. Ovo potvrđuje više hadisa.
Vrijeme klanja kurbana
Kurban će se klati poslije klanjanja bajram namaza. Ukoiliko bi se zaklao prije, ne bi se brojao kurbanom i potrebno je namjesto njega zaklati drugi kurban. Od Džunduba ibn Sufjana se prenosi: "Svjedočio sam (klanjao sam) kurbanski bajram sa Poslanikom s.a.v.s., pa kada je završio namaz sa ljudima pogledao je po ovcama koje su već bile zaklane pa je rekao: "Ko je zaklao prije namaza neka zakolje drugu ovcu namjesto te (zaklane), a onaj ko još nije zaklao neka kolje sa Allahovim imenom."
Vrijeme klanja traje od poslije namaza prvog dana bajrama do ikindije trećeg dana.
Dozvoljeno je klati i noću, ali je kod svih imama pokuđeno.
Šta ukoliko prođe vrijeme klanja?
Ukoliko čovjek ne bi zaklao kurban u ova tri dana, tj. u njegovom određenom vremenu, neće ga klati kasnije, jer je klanje sunnet kao što smo prethodno napomenuli. Izuzetak je u slučaju ako kolje za nekoga ko mu je oporučio (kao da kolje za umrle roditelje uz njihovu oporuku) ili da je njemu lično kurban vadžib, tj. zarekao se (dao zavjet) da će zaklati kurban, pa je time kurban za njega vadzib i time neće s njega spasti dužnost klanja s prolaskom vremena klanja, te ha zato mora zaklati, pa makar i po isteku vremena određenog za klanje. Ukoliko ga bez opravdanog razloga ne bude zaklao za vrijeme bajrama u tri dana biće još i griješan.
Način klanja kurbana
Kurban će se povaliti na lijevu stranu i okrenuti prema kibli. Najbolje je da ga kolje lično onaj ko ga i prinosi. Dozvoljeno je da ga kolje i neko drugi i u tom slučaju od sunneta je da se prisustvuje njegovom klanju.
Poslanik s.a.v..s. je prinosio dva kurbana i klao ih je svojom rukom.
Klanje će se otpočeti sa bismillom, tj. reći će "Bismilllahi", (bez Er Rahmanir Rahim) dodajući još "Vallahu ekber, allahumme haza minke ve leke" (prevod: U Ime Allaha. Allah je najveći. Bože moj, ovo je od Tebe i za Tebe). Dakle, neće govoriti "ovo je od toga i toga" kao što je uobičajeno kod nekih.
Klanjanje dva rek'ata prije ili poslije klanja kurbana
Ne postoji nikakav dokaz, ni kur'anski ni hadiski, za klanjanje dva rek'ata prije ili poslije klanja kurbana. To nije od prakse Allahovog Poslanika s.a.v.s, već se ubraja u novotarije.
Učenje kurbanske dove na nož ????
Također i ova kod nas raširena pojava nema nikakve osnove, i ubraja se u bid'ate (novotarije) koja se mora prevazići i ostaviti. (Osim onoga što je već navedeno da se uči prilikom samog klanja, tj. "Bismillahi, Allahu ekber, allahumme haza minke ve leke".)
Podjela kurbanskog mesa
Kurbansko meso će se podijeliti na tri dijela po misljenju većine, shodno hadisu Poslanika s.a.v.s.: "Jedite (od kurbana), nahranite (siromahe) i ostavite ga (za svoje potrebe u narednim danima)."
U prvo vrijeme je bilo zabranjeno da se išta ostavlja od kurbanskog mesa, već su samo od njega mogli jesti i dijeliti ga. Nisu ga mogli sušiti pa ostavljati da bi se njime korisitili u narednom periodu.
Drugi dio uleme smatra da će se podijeliti na dva dijela: dio koji će se podijeliti i dio koji će se ostaviti za lične potrebe porodice, shodno kur'anskom ajetu: "...jedite meso njihovo (kurbansko) i nahranite siromaha ubogog." (El Hadždž, 28)
Nije ništa u suprotnosti s ovim udijeliti komšijama i rodbini kao što je to naša praksa u Bosni, bez obzira da li dotični klao ili ne, s tim da su siromasi, ako ih ima, najpreči.
Pitanje kožice
Kožicom se čovjek može lično koristiti, tj. njenim štavljenjem ili je pak nekome pokloniti. Nije je dozvoljeno prodavati, osim da je proda a njenu cijenu podijeli kao sadaku.
Onome kome se kožica pokloni, dozvoljeno mu je da je i proda, jer je postala njegovo vlasništvo i kod njega gubi propis kurbanske kožice.
Neka je hvala Allahu dž.š. i neka je salavat na Njegovog posljednjeg poslanika Muhammeda s.a.v.s., njegovu časnu porodicu i sve ashabe r.a..
Da li je klanje kurbana sunnet ili vadžib ?
Klanje kurbana je potvrđeni sunnet (kod trojice imama, Malika, Šafijje i Ahmeda) svakom onome ko je u mogućnosti da ga kupi, bio on bogat ili siromašan, imao toliko novca da izdvaja zekat ili ne, ako boravi kod kuće, tj. nije na putu ili džihadu ili hadždžu.
Neki su uslovili klanje kurbana samo za one koji mogu davati zekjat jer je po ovom mišljenju (mišljenje Ebu Hanife) klanje kurbana vadžib (obaveza). Međutim, ovo mišljenje je usamljeno i slabog dokaza.
Šta može biti kurbanom?
Kurban može biti sve od sitne i krupne stoke (ovce, kože, krave, deve).
Šta je bolje za kurbana?
Ibn Abbas r.a. kaže da je bolje što je skuplje, tj. bolje je zaklati devu ili kravu udruženo nego li klati ovce nasamo. Međutim, ne postoji nikakav dokaz za ovo. Čovjek će zaklati ono što mu bude lakše priuštiti.
Koliko kurbana zamjenjuje deva i krava?
Deva i krava zamjenjuju sedam kurbana, tj. može učestvovati sedam ljudi u klanju jedne krave, s tim da svi moraju imati nijjet kurbana. Podijeliće kurban između sebe na sedam podjednakih dijelova.
Starosna dob kurbana
Ukoliko se za kurban izabere deva, mora imati šest godina; mlađa ne može. Krava ne može biti mlađa od dvije godine, koza mlađa od godinu, a ovca ne može biti mlađa od šest mjeseci.
Nedostaci koji se ne smiju naći na kurbanu
Pod ovo spada svaki nedostatak i mahana općenito, kao što su bolest, sljepilo, hromost, da bude slomljenog roga (ako ima rogove), da bude otkinuto više od polovine uha ili repa, da bude usahlog vimena itd. Ovo potvrđuje više hadisa.
Vrijeme klanja kurbana
Kurban će se klati poslije klanjanja bajram namaza. Ukoiliko bi se zaklao prije, ne bi se brojao kurbanom i potrebno je namjesto njega zaklati drugi kurban. Od Džunduba ibn Sufjana se prenosi: "Svjedočio sam (klanjao sam) kurbanski bajram sa Poslanikom s.a.v.s., pa kada je završio namaz sa ljudima pogledao je po ovcama koje su već bile zaklane pa je rekao: "Ko je zaklao prije namaza neka zakolje drugu ovcu namjesto te (zaklane), a onaj ko još nije zaklao neka kolje sa Allahovim imenom."
Vrijeme klanja traje od poslije namaza prvog dana bajrama do ikindije trećeg dana.
Dozvoljeno je klati i noću, ali je kod svih imama pokuđeno.
Šta ukoliko prođe vrijeme klanja?
Ukoliko čovjek ne bi zaklao kurban u ova tri dana, tj. u njegovom određenom vremenu, neće ga klati kasnije, jer je klanje sunnet kao što smo prethodno napomenuli. Izuzetak je u slučaju ako kolje za nekoga ko mu je oporučio (kao da kolje za umrle roditelje uz njihovu oporuku) ili da je njemu lično kurban vadžib, tj. zarekao se (dao zavjet) da će zaklati kurban, pa je time kurban za njega vadzib i time neće s njega spasti dužnost klanja s prolaskom vremena klanja, te ha zato mora zaklati, pa makar i po isteku vremena određenog za klanje. Ukoliko ga bez opravdanog razloga ne bude zaklao za vrijeme bajrama u tri dana biće još i griješan.
Način klanja kurbana
Kurban će se povaliti na lijevu stranu i okrenuti prema kibli. Najbolje je da ga kolje lično onaj ko ga i prinosi. Dozvoljeno je da ga kolje i neko drugi i u tom slučaju od sunneta je da se prisustvuje njegovom klanju.
Poslanik s.a.v..s. je prinosio dva kurbana i klao ih je svojom rukom.
Klanje će se otpočeti sa bismillom, tj. reći će "Bismilllahi", (bez Er Rahmanir Rahim) dodajući još "Vallahu ekber, allahumme haza minke ve leke" (prevod: U Ime Allaha. Allah je najveći. Bože moj, ovo je od Tebe i za Tebe). Dakle, neće govoriti "ovo je od toga i toga" kao što je uobičajeno kod nekih.
Klanjanje dva rek'ata prije ili poslije klanja kurbana
Ne postoji nikakav dokaz, ni kur'anski ni hadiski, za klanjanje dva rek'ata prije ili poslije klanja kurbana. To nije od prakse Allahovog Poslanika s.a.v.s, već se ubraja u novotarije.
Učenje kurbanske dove na nož ????
Također i ova kod nas raširena pojava nema nikakve osnove, i ubraja se u bid'ate (novotarije) koja se mora prevazići i ostaviti. (Osim onoga što je već navedeno da se uči prilikom samog klanja, tj. "Bismillahi, Allahu ekber, allahumme haza minke ve leke".)
Podjela kurbanskog mesa
Kurbansko meso će se podijeliti na tri dijela po misljenju većine, shodno hadisu Poslanika s.a.v.s.: "Jedite (od kurbana), nahranite (siromahe) i ostavite ga (za svoje potrebe u narednim danima)."
U prvo vrijeme je bilo zabranjeno da se išta ostavlja od kurbanskog mesa, već su samo od njega mogli jesti i dijeliti ga. Nisu ga mogli sušiti pa ostavljati da bi se njime korisitili u narednom periodu.
Drugi dio uleme smatra da će se podijeliti na dva dijela: dio koji će se podijeliti i dio koji će se ostaviti za lične potrebe porodice, shodno kur'anskom ajetu: "...jedite meso njihovo (kurbansko) i nahranite siromaha ubogog." (El Hadždž, 28)
Nije ništa u suprotnosti s ovim udijeliti komšijama i rodbini kao što je to naša praksa u Bosni, bez obzira da li dotični klao ili ne, s tim da su siromasi, ako ih ima, najpreči.
Pitanje kožice
Kožicom se čovjek može lično koristiti, tj. njenim štavljenjem ili je pak nekome pokloniti. Nije je dozvoljeno prodavati, osim da je proda a njenu cijenu podijeli kao sadaku.
Onome kome se kožica pokloni, dozvoljeno mu je da je i proda, jer je postala njegovo vlasništvo i kod njega gubi propis kurbanske kožice.
Ismet Purdić, 26.02.'99.
Ras Al Khaimah, UAE
