O ovoj temi je pisao veliki broj učenjaka. Koristi koje se kriju u poznavanju ove nauke su: poznavanje koji su ajeti objavljeni prije, a koji kasnije, ili koji je ajet došao da izuzme neku stvar iz općeg pravila.
Ebu Kasim Hasan bin Muhammed bin Hubejb En-Nejsaburi u svom djelu ''Tenbih ala fadli ulumi-l-Kur'an'', kaže: ''Jedna od najčasnijih i najvrednijih nauka je poznavanje objavljivanja Kur'ana i mjesta gdje se to desilo kao i poznavanje šta je objavljeno u Mekki a šta u Medini, šta je objavljeno u Mekki, a njegov propis važi u Medini, šta je objavljeno u Medini, a ima propis kao da je objavljeno u Mekki. Kao i toga šta je objavljeno o stanovnicima Medine i toga šta je objavljeno u Medini o stanovnicima Mekke.
U ovo spada i poznavanje i mekkanskih ajeta koji sliče medinskim ajetima i poznavanje medinskih ajeta koji sliče mekkanskim ajetima, kao i toga šta je objavljeno u Džuhfi i šta je objavljeno u Bejtu-l-Makdisu, šta je objavljeno u Taifu i šta je objavljeno na Hudejbiji. Šta je objavljeno noću, a šta danju, šta je objavljeno u većem broju ajeta, a šta pojedinačno. Također i poznavanje ajeta koji su objavljeni u Medini, a nalaze se u mekkanaskim surama i onog što je objavljeno u Mekki, a nalazi se u medinskim surama. Isto tako poznavanje koji su ajeti objavljeni prije hidžre u Medinu ,i koji su ajeti objavljeni poslije hidžre, kao i ajeta koji su objavljeni prije hidžre u Abesiniju, kao i ajeta koji su objavljeni uopćeno i ajeta koji su došli da objasne i protumače manje jasne ajete, kao i poznavanje ajeta u kojim su se učenjaci razišli o tome da li su mekkanski ili medinski. Ovo je dvadeset pet stvari, ko ih dobro ne poznaje i ne razlikuje nije mu dozvoljeno da govori o Allahovoj, dž.š., Knjizi''.
Ibnu–l-Arebi u svom djelu ''Nasih i Mensuh'' kaže: Ono što znamo o kur'anskim ajetima je to da ima ajeta koji su objavljeni u Mekki i Medini, dok je Poslanik ,sallallahu alejhi we sellem, bio na putovanju i kod kuće, noću i danju, na nebu i na Zemlji, ono što je objavljeno pod zemljom, u pećini''.
O tome koji su ajeti mekkanski, a koji medinski učenjaci su se podjelili na tri mišljenja:
1) Da su svi ajeti koji su objavljeni prije hidžre mekkanski, a da su medinski ajeti oni koji su objavljeni poslije hidžre, bez obzira da li su objavljeni u Mekki ili u Medini, ili prilikom osvojenja Mekke, ili na oprosnom hadždžu, ili na bilo kojem drugom putovanju.
Jahja bin Selam kaže: ''Ono što je objavljeno u Mekki i što je objavljeno na putu do Medine, prije nego je Poslanik ,sallallahu alejhi we sellem, čineći hidžru stigao do Medine, su mekkanski ajeti. Ono što je objavljeno Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, na njegovim putovanjima nakon što je učinio hidžru u Medinu su medinski ajeti''. Na osnovu ovih riječi možemo zaključiti da je ono što je objavljeno Poslaniku ,sallallahu alejhi we sellem, na njegovom hidžretskom putovanju, mekkanski ajeti.
2) Da su mekkanski ajeti svi ajeti koji su objavljeni u Mekki pa makar i poslije hidžre, a medinski oni koji su objavljeni u Medini. Na osnovu ovog mišljenja možemo ustvrditi da za ajete koji su objavljeni na putovanju ne možemo reći da su ni mekkanski ni medinski.
Imam Taberani u svojoj hadiskoj zbirci navodi predaju preko Velida bin Muslima, od Ufejra bin Ma'dana ,od Selima bin Amira, od Ebu Umame koji prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi we sellem ,rekao: ''Kur'an je objavljivan na tri mjesta: Mekki, Medini i u Šamu''. Velid komentarišući ovaj hadis kaže: ''Znači u Bejtu-l-Makdisu''. A šejh Imadu-d-Din bin Kesir kaže: ''Bolje je to protumačiti da je objavljivan i na Tebuku''. Sujuti veli: ''Pod Mekkom se podrazumjevaju i njezina okolna mjesta, kao što je boravak na Mini, Arefatu i Hudejbiji, a pod Medinom se podrazumjeva njezina okolna mjesta Bedr, Uhud, Sel'a i dr.
3) Da su mekkanski ajeti oni u kojima je govor upućen Mekkelijama, a da su medinski ajeti oni u kojima se obraća Medinelijama.
U poznavanju mekkanskih i medinskih ajeta se moramo osloniti na riječi ashaba i tabiina. Od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, o tome nije prenešen ni jedan hadis jer njemu nije bilo ni naređeno da o tome govori. Poznavanje ove nauke nije stroga vjerska dužnost svakog muslimana nego je potrebno da ovu nauku poznaju stručnjaci i učenjaci u tefsiru, koji govore o derogiranim i derogirajućim ajetima.
Imam Buharija bilježi da je Ibnu Mes'ud r.a. rekao: Tako mi Onoga, osim Kojeg drugog boga nema, nije objavljen ni jedan ajet, a da ja ne znam povod objave tog ajeta i na kojem mjestu je objavljen.''
Ejub prenosi, da je neki čovjek upitao Ikrimu o nekom ajetu iz Kur'ana, pa mu on odgovori: ''Objavljen je u podnožju ovog brda'', pa je pokazao na brdo Sel'a.''
Prenosi se da je Ibnu Abbas r.a. upitao Ubejja bin Ka'ba o surama koje su objavljene u Medini, pa mu je on rekao: ''U Medini je objavljeno dvadeset sedam sura, a ostale su objavljene u Mekki''.
Prevedno iz knjige:
''Itkan fi ulumi-l-Kur'an''
Imam Sujuti rhm.
Ebu Kasim Hasan bin Muhammed bin Hubejb En-Nejsaburi u svom djelu ''Tenbih ala fadli ulumi-l-Kur'an'', kaže: ''Jedna od najčasnijih i najvrednijih nauka je poznavanje objavljivanja Kur'ana i mjesta gdje se to desilo kao i poznavanje šta je objavljeno u Mekki a šta u Medini, šta je objavljeno u Mekki, a njegov propis važi u Medini, šta je objavljeno u Medini, a ima propis kao da je objavljeno u Mekki. Kao i toga šta je objavljeno o stanovnicima Medine i toga šta je objavljeno u Medini o stanovnicima Mekke.
U ovo spada i poznavanje i mekkanskih ajeta koji sliče medinskim ajetima i poznavanje medinskih ajeta koji sliče mekkanskim ajetima, kao i toga šta je objavljeno u Džuhfi i šta je objavljeno u Bejtu-l-Makdisu, šta je objavljeno u Taifu i šta je objavljeno na Hudejbiji. Šta je objavljeno noću, a šta danju, šta je objavljeno u većem broju ajeta, a šta pojedinačno. Također i poznavanje ajeta koji su objavljeni u Medini, a nalaze se u mekkanaskim surama i onog što je objavljeno u Mekki, a nalazi se u medinskim surama. Isto tako poznavanje koji su ajeti objavljeni prije hidžre u Medinu ,i koji su ajeti objavljeni poslije hidžre, kao i ajeta koji su objavljeni prije hidžre u Abesiniju, kao i ajeta koji su objavljeni uopćeno i ajeta koji su došli da objasne i protumače manje jasne ajete, kao i poznavanje ajeta u kojim su se učenjaci razišli o tome da li su mekkanski ili medinski. Ovo je dvadeset pet stvari, ko ih dobro ne poznaje i ne razlikuje nije mu dozvoljeno da govori o Allahovoj, dž.š., Knjizi''.
Ibnu–l-Arebi u svom djelu ''Nasih i Mensuh'' kaže: Ono što znamo o kur'anskim ajetima je to da ima ajeta koji su objavljeni u Mekki i Medini, dok je Poslanik ,sallallahu alejhi we sellem, bio na putovanju i kod kuće, noću i danju, na nebu i na Zemlji, ono što je objavljeno pod zemljom, u pećini''.
O tome koji su ajeti mekkanski, a koji medinski učenjaci su se podjelili na tri mišljenja:
1) Da su svi ajeti koji su objavljeni prije hidžre mekkanski, a da su medinski ajeti oni koji su objavljeni poslije hidžre, bez obzira da li su objavljeni u Mekki ili u Medini, ili prilikom osvojenja Mekke, ili na oprosnom hadždžu, ili na bilo kojem drugom putovanju.
Jahja bin Selam kaže: ''Ono što je objavljeno u Mekki i što je objavljeno na putu do Medine, prije nego je Poslanik ,sallallahu alejhi we sellem, čineći hidžru stigao do Medine, su mekkanski ajeti. Ono što je objavljeno Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, na njegovim putovanjima nakon što je učinio hidžru u Medinu su medinski ajeti''. Na osnovu ovih riječi možemo zaključiti da je ono što je objavljeno Poslaniku ,sallallahu alejhi we sellem, na njegovom hidžretskom putovanju, mekkanski ajeti.
2) Da su mekkanski ajeti svi ajeti koji su objavljeni u Mekki pa makar i poslije hidžre, a medinski oni koji su objavljeni u Medini. Na osnovu ovog mišljenja možemo ustvrditi da za ajete koji su objavljeni na putovanju ne možemo reći da su ni mekkanski ni medinski.
Imam Taberani u svojoj hadiskoj zbirci navodi predaju preko Velida bin Muslima, od Ufejra bin Ma'dana ,od Selima bin Amira, od Ebu Umame koji prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi we sellem ,rekao: ''Kur'an je objavljivan na tri mjesta: Mekki, Medini i u Šamu''. Velid komentarišući ovaj hadis kaže: ''Znači u Bejtu-l-Makdisu''. A šejh Imadu-d-Din bin Kesir kaže: ''Bolje je to protumačiti da je objavljivan i na Tebuku''. Sujuti veli: ''Pod Mekkom se podrazumjevaju i njezina okolna mjesta, kao što je boravak na Mini, Arefatu i Hudejbiji, a pod Medinom se podrazumjeva njezina okolna mjesta Bedr, Uhud, Sel'a i dr.
3) Da su mekkanski ajeti oni u kojima je govor upućen Mekkelijama, a da su medinski ajeti oni u kojima se obraća Medinelijama.
U poznavanju mekkanskih i medinskih ajeta se moramo osloniti na riječi ashaba i tabiina. Od Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, o tome nije prenešen ni jedan hadis jer njemu nije bilo ni naređeno da o tome govori. Poznavanje ove nauke nije stroga vjerska dužnost svakog muslimana nego je potrebno da ovu nauku poznaju stručnjaci i učenjaci u tefsiru, koji govore o derogiranim i derogirajućim ajetima.
Imam Buharija bilježi da je Ibnu Mes'ud r.a. rekao: Tako mi Onoga, osim Kojeg drugog boga nema, nije objavljen ni jedan ajet, a da ja ne znam povod objave tog ajeta i na kojem mjestu je objavljen.''
Ejub prenosi, da je neki čovjek upitao Ikrimu o nekom ajetu iz Kur'ana, pa mu on odgovori: ''Objavljen je u podnožju ovog brda'', pa je pokazao na brdo Sel'a.''
Prenosi se da je Ibnu Abbas r.a. upitao Ubejja bin Ka'ba o surama koje su objavljene u Medini, pa mu je on rekao: ''U Medini je objavljeno dvadeset sedam sura, a ostale su objavljene u Mekki''.
Prevedno iz knjige:
''Itkan fi ulumi-l-Kur'an''
Imam Sujuti rhm.
Preveo: hfz. Zijad Dervić
Fakultet Plemenitog Kur'ana
Islamski Univerzitet, Medina
Fakultet Plemenitog Kur'ana
Islamski Univerzitet, Medina
