Odgoj duše i njeno čišćenje je stvar koju su zaboravili muslimani današnjice. I pored širenja dawe i velikog broja onih koji slijede pravi broj, postoji skupina koja traži istinu ali je ne nalazi. To je zbog toga što im se šejtan suprostavio i što nastoji da ih odvuče u velike tmine RIJAA i samodopadanja. Iz tog razloga govor o iskrenosti postaje veoma bitna tema. Prije svega jer je iskrenost jedan od šartova da čovjekova dijela budu primljena kod Allaha dž.š.. Zatim on predstavlja jedno od najvažnijih srčanih dijela iz kojih naposljetku proizilaze vanjska dijela. Prema tome ako čovjek očisti svoje srce i iskreno preda Allahu dž.š. nužno se moraju popraviti i njegova vanjska djela.
Ihlas ili iskrenost je stvar na kojoj se zasniva ova vjera. To je ključ dawe svih poslanika, kao što kaže Allah dž.š. u suri Bejineh: "A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da mu iskreno kao pravovjerni, vjeru ispovjedaju." Zatim kaže Allah dž.š :"Iskreno ispovjedanje vjere je dug Allahu dž.š." Kada su pred Fudajlom ibn Ijadom proučene riječi Allaha dž.š. :"Onaj koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati." Rekao je Fudajl: "To jest ko će raditi iskrenije djela i bliža sunnetu. Pa su ga upitali prisutni: O ebu Alija (Tj. Fudajl) "Šta je to najiskrenije i najbliže sunnetu ?" Zatim reče: "Zaista sjelo ako je iskreno ali nije u skladu sa sunnetom ne biva primljeno, zatim ako je u skladu sa sunnetom Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, ali nije iskreno ne biva primljeno kod Allaha dž.š. sve dok se ne sastave ove dvije stvari, tj. da bude samo radi Allaha dž.š. te da se slaže sa onime sa čime je došao Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, zatim je proučio riječi Allah dž.š. sa kraja sure Kehf: "Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka radi dobra dijela i neka klanjajući se svome Gospodaru, ne smatra njemu ravnim nikoga." Kaze Ibn Kesir za riječi Allaha dž.š. u suri En-Nisa: "Ko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda Allahu, čineći još i dobra djela." Kaže Ibn Kesir: "To je onaj koji radi dobra dijela samo zbog Allaha dž.š. vjerujući u Njega i nadajući se Njegovoj nagradi."
Što se tiče one skupine ljudi koja radi djela radi nekog drugog mimo Allaha dž.š. kaže Uzvišeni za njih: "I mi ćemo pristupiti djelima njihovim koja su učinili i u prah i pepeo ih pretvoriti." (El-Furkan:23) Allah dž.š. u ovom ajetu spominje djela koja su urađena radi nekog drugog mimo Allaha dž.š. ili nisu bila u skladu sa sunetom Alahovim poslanikom Muhamedom, sallAllahu alejhi ve sellem. Prenosi Ebu Hurejre od poslanika sallAllahu alejhi ve sellem, da je Allah dž.š. rekao: " Ja sam najneovisniji od toga da mi se širk čini pa ko uradi djelo i u njemu mi pripiše sudrugu ostaviću i njega i njegov širk. (bilježi Muslim).
Iskrenost je dio srca koje je teško postići zbog toga što šejtan svim silama nastoji učiniti čovjeka neiskrenim prema Allahu dž.š. kako bi mu propala dobra djela bez obzira kolika bila iz toga razloga su priašnje generacije i danju i noću molile Allaha dž.š. za ihlas a kada bi ga postigli pokušavali su ga na sve načine sačuvati tako kaže Muhamed ibnu Eslem da sam bio u stanju da radim dobra djela tako da me ne vide ni moja dva meleka učinio bi ne bojeći se rijaa. Kaže jedan od alima volio sam da je bio neko od fakiha koji nema nikakvog posla osim da podučava ljude ciljevima, njihovim djelima te njihovim namjerama. Rekao je Sufjan ibn Sewri: " Nisam liječio ništa teže od svoga nijeta, jer je on zaista prevrtljiv." Kaže Ibnu-l-Džewzij: " Znaj da mu'min sa svojim djelom ne želi osim Allahovo dž.š. zadovoljstvo a nekada se u njegovo srce uvuče skriveni ri'ja pa mu njegovo liječenje poslije biva teško. Zato kaže Jusuf ibn Sebat: " Učite kako izliječiti dobra djela od bolesti jer ja zaista sam to učio 22 godine. Ebu Hurejre prenosi hadis u kojem kaže Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, " Allah dž.š. ne gleda u vaša tijela niti u vaše izglede, nego gleda u vaša srca." (Muslim). U ovom hadisu imamo dokaz da će čovjek biti pitan za svoje namjere, Zbog toga treba da su namjere i nijjeti čovjeka usmjerene ka Allahu dž.š. i Njegovom zadovoljstvu i da njegova djela budu u skladu sa Sunnetom (praksom) Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, Kaže Imam el Kurtubi: " U ovom hadisu dolazi do izražaja briga o stanju srca i o njegovim svojstvima, briga o ispravljanju namjera te čišćenje srca od svih pogrdnih svojstava i podsticaj čovjeku ta teži ka tome da svoje srce okiti osobinama i plemenitim svojstvima koja su bila svojstvena prvim generacijama muslimana.
S obzirom da je srce dio čovjekovog tijela u kojeg Allah dž.š. gleda, potrebno je da čovjek danonoćno nadgleda svoje srce i njegove osobine kako se slučajno ne bi našlo neko svojstvo sa kojim Allah nije zadovoljan, pa to bude razlogom da Allah dž.š. zamrzi svoga roba. Zatim u ovom pomenutom hadisu postoji još jedna velika korist a to je da se čovjek treba čuvati i klonuti pretjeranog hvaljenja onoga ko radi dobra dijela te pretjeranog kritikovanja onoga koji radi loša djela. Ispravno je da se preziru ta svojstva te dijela koja radi, jer postoji mogućnost da ostavi griješenje, pokaje se Allahu dž.š. te da mu završetak bude lijep. Zatim postoji mogućnost da čini dobra dijela radi ljudi a ne radi radi Allaha dž.š. zbod čega će na Ahiretu biti kažnjen kao što se desilo sa čovjekom koji se borio u taboru Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, ubijao je nevjernike svom žestinom, bez imalo samilosti što se svidjelo ashabima pa su ga pohvalili zbog toga djela. Tada Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, reče: " On je od stanovnika vatre ", čuvši ove riječi jedan od ashaba je odlučio da prati tog čovjeka kako bi vidio šta će se sa tim čovjekom desiti, i zaista taj čovjek u toku bitke biva teško ranjen što ga navede da sa sabljom sebi okonča život. Nakon toga je plemeniti ashab koji ga je pratio otišao kod Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, i obavjestio ga o tome, na što Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, reče: " Zaista čovjek radi djela stanovnika Dženneta od čega je takav kod ljudi a on je od stanovnika vatre, i zaista čovjek radi djela stanovnika Džehennema zbog čega je takav kod ljudi, a on je od stanovnika Dženneta." (Mutefekun alejhi)
Sa arapskog: Maglić Adnan
fakultet hadisi-šerifa, Islamski Univerzitet u Medini
_______________________________
