Poštovana braćo i sestre u islamu, živjeti u vremenu punim iskušenja, može da bude Allahova subhanehu ve te'ala blagodat, ali i veliki ispit našega imana i svjedočenja islama. Resulullah sallallahu alejhi ve sellem nam naređuje da požurimo sa činjenjem dobrih djela, prije nego dođu iskušenja u kojima će se iman sa lahkoćom gubiti, a sve će se to dešavati u nepunih 12 sahata.
U hadisu koji prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu stoji da je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem rekao: »Požurite sa činjenjem dobra, prije nego fitneti budu kao mrkla noć; čovjek će osvanuti mu'minom, a omrknuti kafirom, ili omrknuti mu'minom, a osvanuti kafirom, prodavaće svoju vjeru sa onim što mu se ponudi od dunjaluka!« Bilježi Muslim.
Resulullah sallallahu alejhi ve sellem jednom prilikom govoreći o vremenu smutnje upitao je ashabe: “Šta ćete raditi kada vam se žene odaju bludu, a omladina ogrezne u psovci i kocki.” Upitaše: “Zar može doći takvo vrijeme?” Reče: “Može i gore.” Upitaše: “A zar može doći gore?” Reče: “Može, a to je kad ne budete naređivali dobro i odvraćali od zla.” Upitaše: “Zar može doći takvo vrijeme?” Reče: “Može i gore.” Upitaše: “A zar može doći gore?” Reče: “Može, a to je kad budete dobro smatrali zlim, a ono što je zlo dobrim.” Upitaše: “Zar može doći takvo vrijeme?” Reče: “Može i gore.” Upitaše: “A zar može doći gore?” Reče: “Može, a to je kad budete naređivali zlo, a odvraćali od dobra. Tada se u tom vremenu ni vaši najučeniji neće moći snaći.”
Braćo, da li i mi kao živi svjedoci vremena živimo period u kojem fitneluci liče na mrklu noć? Da li živimo u vremenu u kojem se dobro smatra ružnim, a ružno dobrim? Živimo li u vremenu pomanjkanja moralnih vrijednosti i hiperprodukcije razvrata, koji nam je ušao prvo u naša srca, a potom i u naše kuće, porodice i komšiluk?
Prema tome, zlo koje je skoncentrisano u pojedincima ili grupama je "snaga" koja se stalno bori protiv onih koji donose istinu i opominju ljude, bilo da se radi o vjerovjesnicima ili daijama. Allah subhanehu ve te'ala ponekad one koji se protive ispravnom putu i poslanicima, naziva šejtanima od ljudi i džina, koji uljepšavaju svoj govor, koji je u krajnjem slučaju samo obmana, pa se u suri En'am 112 kaže: "Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje određivali, šejtane u vidu ljudi i džina koji su jedni drugima kićene besjede govorili da bi ih obmanuli - a da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi učinili; zato ti ostavi njih, i ono što izmišljaju!" En'am 112
Dok se u Afganistanu i na drugim mjestima vodi džihad, bošnjački narod koji je do juče bio simbol otpora i borbe za islam, ovih dana izaziva Allahovu srdžbu i kaznu.
Ima li neko ko će podići glas da zaštiti naše jetime starosti 8-16 godina, koji su nam ostavljeni na čuvanje da ne odlaze u privatne kuće kršćana. Ta djeca sa domaćinima slave božićne praznike u vrijeme zimskog raspusta, a u ljetnom periodu posjećuju crkve i prisustvuju misama. Svaki jetim dobije određenu količinu kršćanske literature, kako bi se što bolje upoznalo sa kršćanstvom. Sve se to dešava na očigled svih nas koji ćemo biti odgovorni za njih, jer su ta djeca ostavljena nama na čuvanje, a mi posmatramo, kako ta djeca rastu prekidajući svaku vezu sa islamom. Ako ne omogućimo toj djeci da budu muslimani, nisam siguran da nas neće zadesiti pored ahiretske i dunjalučka kazna!
Braćo i sestre, znamo li da naše bošnjačke djevojčice od 12-16 godina, ugrađuju spirale da ne bi ostajale trudne, da se pred osnovnim i srednjim školama javno rastura droga, da naša djeca liče na sve drugo, a ne na muslimane? Kako će takva generacija biti nosiocima islama na prostoru natopljenom šehidskom krvlju? Kako će se takva generacija oduprijeti ideološkoj agresiji na našu dušu i čast?
Allah subhanehu ve te'ala u suri Hud 116 kaže: «A zašto je među narodima prije vas bilo samo malo čestitih, koji su branili da se na Zemlji nered čini, koje smo Mi spasili! A oni koji su zlo radili odavali su se onome u čemu su uživali, i grješnici su postali.»
Allah subhanehu ve te'ala pita: zašto je u prošlim narodima onih koji su dobro činili i sprječavali da se među ljudima čine ružne stvari na Zemlji "bilo malo", tj. među ljudima je ovih bio mali broj, a Allah subhanehu ve te'ala ih je spasio Svoje srdžbe i iznenadne kazne. Zato je Allah subhanehu ve te'ala ovom ummetu naredio: "I nek među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro a od zla odvraćati, oni će šta žele postići.»
U hadisu se kaže: "Zaista, kada ljudi vide ružne stvari, pa ih ne otklone, Allah će im ubrzati kaznu."
Zbog toga Allah Uzvišeni kaže: "A zašto je među narodima prije vas bilo samo malo čestitih, koji su branili da se na Zemlji nered čini, koje smo Mi spasili!", a zatim:
"A oni koji su zlo radili, odavali su se onome u čemu su uživali", tj. bili su ustrajni u grijehu i niko ga od njih nije osuđivao, pa ih je kazna iznenadna zadesila, "...i grješnici su postali".
"Gospodar tvoj nije nikada nepravedno uništio sela i gradove ako su stanovnici njihovi bili dobri", tj. nikada stanovnike sela i gradova nije stizala kazna, dok su oni dobro činili, nego kad su postali grješnici i nasilnici, kao što Allah Uzvišeni kaže: "Mi nismo prema njima bili nepravedni, već oni sami prema sebi."
Tirmizi navodi jednu predaju od Ibn Abdullaha on od oca, a ovaj od djeda. “Blago pojedincima koji će ispravljati ono što ljudi budu iskrivili od moga sunneta.”
Tirmizi prenosi od Ebu-Umejje Eš-Ša'banija da je rekao: Otišao sam kod Ebu-Sa'leba El-Hašinija, pa sam ga upitao: "Kako ti tumačiš ovaj ajet?" Rekao je: "Koji ajet?" Odgovorio sam: "Riječi Allaha Uzvišenog: “O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao!” On je odgovorio: “Tako mi Allaha upitao si onoga koji zna o tome, ja sam o tom ajetu upitao Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem, pa je on rekao: “Radite dobra djela, a klonite se loših djela, pa kada vidite da se pokorava pohlepi, da se slijede strasti i da su ljudi privrženi dunjaluku i kada odobravaju bilo čije mišljenje tada se pobrini o sebi, a ostavi mnoštvo, jer će iza vas ostati dani u kojima će strpljiv čovjek biti kao onaj koji drži žeravicu u ruci. Onome ko tada bude ispravno postupao pripada nagrada pedesetorice ljudi za djela poput vaših.” Mi rekosmo: “Od nas ili od njih?” “Ne od njih, nego od vas.” – odgovori on.” Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen garib sahih.
Uzvišeni Allah naređuje Svojim robovima, vjernicima, da se popravljaju i da čine hajr ulažući svoj trud i svoje mogućnosti, ujedno ih obavještavajući da onome ko popravi svoje stanje neće nauditi onaj ko nered čini među ljudima.
'Avfi prenosi od Ibn-Abbasa radijallahu anhu o tumačenju ovog ajeta da Uzvišeni kaže."Kad mi je rob pokoran u onome što sam mu naredio od dozvoljenog i u onom što sam mu zabranio od zabranjenog, neće mu nauditi onaj koji je zalutao pored njega, ako bude radio ono što sam mu Ja naredio."
Riječi Allaha Uzvišenog: "O vjernici, brinite se o sebi", upućene su kao podsticaj, "...ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao! Allahu ćete se svi vratiti i On će vas obavijestiti o onome što ste radili", tj. svakom će prema njegovu poslu isplatiti. Ako je radio dobro, imat će dobro, ako je činio zlo, imat će zlo. U ovom ajetu nema nikakva argumenta da se izostavi naređivanje dobra i odvraćanja od zla, ako ima mogućnost da se to učini.
Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, prenosi od Kajsa da je rekao: Ustao je Ebu-Bekr radijallahu anhu zahvalio se Allahu, donio pohvalu na Njega, a zatim rekao: "Ljudi, vi učite ajet: ¢O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao!¢, ali ga postavljate na pogrešno mjesto, jer ja sam čuo Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem da kaže: ¢Zaista će ljude koji vide /jedni kod drugih/ nešto pokuđeno i negativno, pa to ne promijene, Allah brzo kazniti sve skupa.¢ I čuo sam Ebu-Bekra gdje kaže: ¢Ljudi, čuvajte se laži, jer je laž, uistinu, daleko od vjerovanja (imana)." Ovaj hadis prenijela su i četverica autora Sunena, Ibni-Hibban u svom Sahihu i mnogi drugi mnogobrojnim predanjima od Ismaila ibn Ebi-Halida, koji ga je prenio kao muttesil /hadis čiji je lanac spojen/ i merfu¢ hadis.
Seid ibn El-Musejjeb kaže: "Kad naređuješ dobro i zabranjuješ zlo, neće ti nauditi onaj ko je zalutao, ako si ti na pravom putu."
Rekao je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: “Vi sada uz očit dokaz od vašeg Gospodara naređujete da se čini dobro i odvraćate od zla, borite se u ime Allaha i među vama se nisu pojavile dvije stvari koje opijaju: opijenost neznanjem i opijenost ljubavlju prema životu. Pa ćete odustati od toga i nećete naređivati dobro i odvraćati od zla i nećete se boriti u ime Allaha i među vama će se pojaviti dvije stvari koje opijaju, opijenost neznanjem i opijenost ljubavlju prema životu, pa ko se tada bude pridržavao Kur’ana i sunneta pripada mu nagrada pedesetorice ljudi. Neko je upitao: “Od njih?” Resulullah sallallahu alejhi ve sellem je rekao: “Ne nego od vas.”
A u predaji sa senedom od El Mu’afija: Rekao je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: “Blago pojedincima koji se budu pridržavali Kur’ana dok ga ljudi budu napuštali i budu postupali po sunnetu dok se bude gasio.”
Molim Allaha subhanehu ve te'ala da ove riječi budu pouka za razumne i da budu dokaz za nas, a ne protiv nas. Naša posljednja dova neka je hvala Allahu Gospodaru svjetova.
U hadisu koji prenosi Ebu Hurejre radijallahu anhu stoji da je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem rekao: »Požurite sa činjenjem dobra, prije nego fitneti budu kao mrkla noć; čovjek će osvanuti mu'minom, a omrknuti kafirom, ili omrknuti mu'minom, a osvanuti kafirom, prodavaće svoju vjeru sa onim što mu se ponudi od dunjaluka!« Bilježi Muslim.
Resulullah sallallahu alejhi ve sellem jednom prilikom govoreći o vremenu smutnje upitao je ashabe: “Šta ćete raditi kada vam se žene odaju bludu, a omladina ogrezne u psovci i kocki.” Upitaše: “Zar može doći takvo vrijeme?” Reče: “Može i gore.” Upitaše: “A zar može doći gore?” Reče: “Može, a to je kad ne budete naređivali dobro i odvraćali od zla.” Upitaše: “Zar može doći takvo vrijeme?” Reče: “Može i gore.” Upitaše: “A zar može doći gore?” Reče: “Može, a to je kad budete dobro smatrali zlim, a ono što je zlo dobrim.” Upitaše: “Zar može doći takvo vrijeme?” Reče: “Može i gore.” Upitaše: “A zar može doći gore?” Reče: “Može, a to je kad budete naređivali zlo, a odvraćali od dobra. Tada se u tom vremenu ni vaši najučeniji neće moći snaći.”
Braćo, da li i mi kao živi svjedoci vremena živimo period u kojem fitneluci liče na mrklu noć? Da li živimo u vremenu u kojem se dobro smatra ružnim, a ružno dobrim? Živimo li u vremenu pomanjkanja moralnih vrijednosti i hiperprodukcije razvrata, koji nam je ušao prvo u naša srca, a potom i u naše kuće, porodice i komšiluk?
Prema tome, zlo koje je skoncentrisano u pojedincima ili grupama je "snaga" koja se stalno bori protiv onih koji donose istinu i opominju ljude, bilo da se radi o vjerovjesnicima ili daijama. Allah subhanehu ve te'ala ponekad one koji se protive ispravnom putu i poslanicima, naziva šejtanima od ljudi i džina, koji uljepšavaju svoj govor, koji je u krajnjem slučaju samo obmana, pa se u suri En'am 112 kaže: "Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje određivali, šejtane u vidu ljudi i džina koji su jedni drugima kićene besjede govorili da bi ih obmanuli - a da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi učinili; zato ti ostavi njih, i ono što izmišljaju!" En'am 112
Dok se u Afganistanu i na drugim mjestima vodi džihad, bošnjački narod koji je do juče bio simbol otpora i borbe za islam, ovih dana izaziva Allahovu srdžbu i kaznu.
Ima li neko ko će podići glas da zaštiti naše jetime starosti 8-16 godina, koji su nam ostavljeni na čuvanje da ne odlaze u privatne kuće kršćana. Ta djeca sa domaćinima slave božićne praznike u vrijeme zimskog raspusta, a u ljetnom periodu posjećuju crkve i prisustvuju misama. Svaki jetim dobije određenu količinu kršćanske literature, kako bi se što bolje upoznalo sa kršćanstvom. Sve se to dešava na očigled svih nas koji ćemo biti odgovorni za njih, jer su ta djeca ostavljena nama na čuvanje, a mi posmatramo, kako ta djeca rastu prekidajući svaku vezu sa islamom. Ako ne omogućimo toj djeci da budu muslimani, nisam siguran da nas neće zadesiti pored ahiretske i dunjalučka kazna!
Braćo i sestre, znamo li da naše bošnjačke djevojčice od 12-16 godina, ugrađuju spirale da ne bi ostajale trudne, da se pred osnovnim i srednjim školama javno rastura droga, da naša djeca liče na sve drugo, a ne na muslimane? Kako će takva generacija biti nosiocima islama na prostoru natopljenom šehidskom krvlju? Kako će se takva generacija oduprijeti ideološkoj agresiji na našu dušu i čast?
Allah subhanehu ve te'ala u suri Hud 116 kaže: «A zašto je među narodima prije vas bilo samo malo čestitih, koji su branili da se na Zemlji nered čini, koje smo Mi spasili! A oni koji su zlo radili odavali su se onome u čemu su uživali, i grješnici su postali.»
Allah subhanehu ve te'ala pita: zašto je u prošlim narodima onih koji su dobro činili i sprječavali da se među ljudima čine ružne stvari na Zemlji "bilo malo", tj. među ljudima je ovih bio mali broj, a Allah subhanehu ve te'ala ih je spasio Svoje srdžbe i iznenadne kazne. Zato je Allah subhanehu ve te'ala ovom ummetu naredio: "I nek među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro a od zla odvraćati, oni će šta žele postići.»
U hadisu se kaže: "Zaista, kada ljudi vide ružne stvari, pa ih ne otklone, Allah će im ubrzati kaznu."
Zbog toga Allah Uzvišeni kaže: "A zašto je među narodima prije vas bilo samo malo čestitih, koji su branili da se na Zemlji nered čini, koje smo Mi spasili!", a zatim:
"A oni koji su zlo radili, odavali su se onome u čemu su uživali", tj. bili su ustrajni u grijehu i niko ga od njih nije osuđivao, pa ih je kazna iznenadna zadesila, "...i grješnici su postali".
"Gospodar tvoj nije nikada nepravedno uništio sela i gradove ako su stanovnici njihovi bili dobri", tj. nikada stanovnike sela i gradova nije stizala kazna, dok su oni dobro činili, nego kad su postali grješnici i nasilnici, kao što Allah Uzvišeni kaže: "Mi nismo prema njima bili nepravedni, već oni sami prema sebi."
Tirmizi navodi jednu predaju od Ibn Abdullaha on od oca, a ovaj od djeda. “Blago pojedincima koji će ispravljati ono što ljudi budu iskrivili od moga sunneta.”
Tirmizi prenosi od Ebu-Umejje Eš-Ša'banija da je rekao: Otišao sam kod Ebu-Sa'leba El-Hašinija, pa sam ga upitao: "Kako ti tumačiš ovaj ajet?" Rekao je: "Koji ajet?" Odgovorio sam: "Riječi Allaha Uzvišenog: “O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao!” On je odgovorio: “Tako mi Allaha upitao si onoga koji zna o tome, ja sam o tom ajetu upitao Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem, pa je on rekao: “Radite dobra djela, a klonite se loših djela, pa kada vidite da se pokorava pohlepi, da se slijede strasti i da su ljudi privrženi dunjaluku i kada odobravaju bilo čije mišljenje tada se pobrini o sebi, a ostavi mnoštvo, jer će iza vas ostati dani u kojima će strpljiv čovjek biti kao onaj koji drži žeravicu u ruci. Onome ko tada bude ispravno postupao pripada nagrada pedesetorice ljudi za djela poput vaših.” Mi rekosmo: “Od nas ili od njih?” “Ne od njih, nego od vas.” – odgovori on.” Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen garib sahih.
Uzvišeni Allah naređuje Svojim robovima, vjernicima, da se popravljaju i da čine hajr ulažući svoj trud i svoje mogućnosti, ujedno ih obavještavajući da onome ko popravi svoje stanje neće nauditi onaj ko nered čini među ljudima.
'Avfi prenosi od Ibn-Abbasa radijallahu anhu o tumačenju ovog ajeta da Uzvišeni kaže."Kad mi je rob pokoran u onome što sam mu naredio od dozvoljenog i u onom što sam mu zabranio od zabranjenog, neće mu nauditi onaj koji je zalutao pored njega, ako bude radio ono što sam mu Ja naredio."
Riječi Allaha Uzvišenog: "O vjernici, brinite se o sebi", upućene su kao podsticaj, "...ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao! Allahu ćete se svi vratiti i On će vas obavijestiti o onome što ste radili", tj. svakom će prema njegovu poslu isplatiti. Ako je radio dobro, imat će dobro, ako je činio zlo, imat će zlo. U ovom ajetu nema nikakva argumenta da se izostavi naređivanje dobra i odvraćanja od zla, ako ima mogućnost da se to učini.
Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, prenosi od Kajsa da je rekao: Ustao je Ebu-Bekr radijallahu anhu zahvalio se Allahu, donio pohvalu na Njega, a zatim rekao: "Ljudi, vi učite ajet: ¢O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao!¢, ali ga postavljate na pogrešno mjesto, jer ja sam čuo Resulullaha sallallahu alejhi ve sellem da kaže: ¢Zaista će ljude koji vide /jedni kod drugih/ nešto pokuđeno i negativno, pa to ne promijene, Allah brzo kazniti sve skupa.¢ I čuo sam Ebu-Bekra gdje kaže: ¢Ljudi, čuvajte se laži, jer je laž, uistinu, daleko od vjerovanja (imana)." Ovaj hadis prenijela su i četverica autora Sunena, Ibni-Hibban u svom Sahihu i mnogi drugi mnogobrojnim predanjima od Ismaila ibn Ebi-Halida, koji ga je prenio kao muttesil /hadis čiji je lanac spojen/ i merfu¢ hadis.
Seid ibn El-Musejjeb kaže: "Kad naređuješ dobro i zabranjuješ zlo, neće ti nauditi onaj ko je zalutao, ako si ti na pravom putu."
Rekao je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: “Vi sada uz očit dokaz od vašeg Gospodara naređujete da se čini dobro i odvraćate od zla, borite se u ime Allaha i među vama se nisu pojavile dvije stvari koje opijaju: opijenost neznanjem i opijenost ljubavlju prema životu. Pa ćete odustati od toga i nećete naređivati dobro i odvraćati od zla i nećete se boriti u ime Allaha i među vama će se pojaviti dvije stvari koje opijaju, opijenost neznanjem i opijenost ljubavlju prema životu, pa ko se tada bude pridržavao Kur’ana i sunneta pripada mu nagrada pedesetorice ljudi. Neko je upitao: “Od njih?” Resulullah sallallahu alejhi ve sellem je rekao: “Ne nego od vas.”
A u predaji sa senedom od El Mu’afija: Rekao je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem: “Blago pojedincima koji se budu pridržavali Kur’ana dok ga ljudi budu napuštali i budu postupali po sunnetu dok se bude gasio.”
Molim Allaha subhanehu ve te'ala da ove riječi budu pouka za razumne i da budu dokaz za nas, a ne protiv nas. Naša posljednja dova neka je hvala Allahu Gospodaru svjetova.
