Traženje berićeta u ibadetskim stvarima, tj. pokornošću kao:
1-Bogobojaznost:
Strah od Allaha i svjesnost da nas On vidi šta god radili, tajno ili javno, jest osnovni razlog u pridobijanju berićeta. O tome Uzvišeni i Sveznajući Allah kaže: "A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili." (El-E’araf 96) I kaže Uzvišeni: "A onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći." (Et-Talak 2) Takođe kaže Uzvišeni: "A onome ko se Allaha boji, On će njemu u stvari njegovoj olakšanje dati." (Et-Talak 4) El-Vahidi je rekao: "To jest, olakšat će mu stanje i okolnosti na dunjaluku i ahiretu."
Ukoliko pogledamo i malo bolje razmotrimo stanje selefa (prethodne dobre generacije) uočit ćemo da su u svakoj situaciji bili na visokom stepenu bogobojaznosti. Primjera radi, spomenut ćemo šejhul-islama Ibn-Tejmiju, Allah mu se smilovao, riječi njegovog učenika Ibnul-Kajjima koji o njemu kaže: "Jednom prilikom sam bio kod šejhul-islama kada je klanjao sabah. Zatim je sjeo zikreći (spominjući Allaha) sve dok se podne nije približilo. Okrenuo se prema meni i rekao: "Ovo je moj doručak, a da ne doručkujem izgubio bi snagu." A drugom prilikom mi je rekao: "Ne napuštam zikr (spominjanje Allaha) osim sa namjerom da odahnem i odmorim se, kako bi se pripremio za novi zikr."
2- Istigfar (Često traženje oprosta)
Kaže Uzvišeni: "I govorio sam im: "Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta" On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i daće vam bašće, i rijeke će vam dati." (Nun 10-12) Takođe Uzvišeni kaže: "I da od Gospodara svoga oprosta tražite i da se pokajete, a On će vam dati da do smrtnog časa lijepo proživite…" (Hud 3.)
3- Namaz i njegovo skrušeno i ponizno obavljanje
Uzvišeni je rekao: "Naredi čeljadi svojoj da obavlja molitvu i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe da se sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak." (Ta-ha 132.) Vehb kaže: "Prethodnici su znali velike brige i nedaće otklanjati sa namazom."
4-Dobročinstvo, čuvanje rodbinskih veza i lijepi susjedski odnosi
Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko želi opskrbu u izobilju i dug život neka čuva rodbinske veze."
Po pitanju značenja riječi "dug život" spomenutih u ovom hadisu ulema navodi nekoliko mišljenja:
a) Tim riječima se misli na to da će imati berićet u njegovom životu, božiju uputu na pravi put i pokornost Njemu, te da provede svoj život u onom što će mu koristiti na ahiretu, kao i očuvanje da ga ne upropasti u beskorisnim stvarima. Ovo je mišljenje Ibn-Hadžera i Tajjibija.
b) To ima veze sa onim što bude predočeno melekima od onoga što je u "Levhi-mahfuzu" (ploči pomno čuvanoj). Tako npr. Melekima bude predočeno da je život nekog čovjeka šezdeset godina osim ako bude brižljiv u rodbinskim vezama. I ukoliko bude pazio na rodbinske veze bude mu dodano još četrdeset godina.
c) Ono što se želi sa tim riječima je da nakon njegove smrti ostane lijepo sjećanje na njega, pa kao i da nije umro. Ovo mišljenje je slabo i bez osnove.
Mišljenje šejhul-islama po ovom pitanju je da Uzvišeni Allah propiše robu čas njegove smrti i to bude predočeno melekima i zapisano u njihovim listovima, i ukoliko pazi na rodbinske veze njegov život mu bude produžen te mu se doda na ono što je zapisano u listovima. Ali, isto tako, ukoliko bude radio nešto što za sobom povlači skraćenje života, bude mu oduzeto od onoga šsto je zapisano.
A šejh Albani kaže: "Ovaj hadis se uzima prema njegovom vanjskom značenju tj. Da je Allah iz Svoje mudrosti učinio čuvanje rodbinskih veza jednim od vjerskih razloga za dug život. Svakako od tih razloga je i lijepa narav i lijepi odnosi sa susjedima kao što se navodi u nekim sahih hadisima.
Sve ovo nije u suprotnosti sa onim što je iz vjere općepoznato da je čovjekov čas smrti tačno određen. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Saznajite svoja porijekla kako biste održavali rodbinske veze, jer, uistinu, u očuvanju rodbinskih veza je sigurnost i spas za porodicu, veliki i dugotrajni utjecaj i povećanje imetka." A Ibn-Omer, radijallahu anhu, kaže: "Onaj ko se boji svoga Gospodara, i ko pazi na rodbinske veze njegov život bude produžen (tj. doda mu se na njegov životni vijek), njegov imetak mu se umnoži (tj. poveća se), i zavoli ga njegova rodbina." Prenosi se da je Aiša rekla: "Zaista lijep odgoj (ponašanje), dobar komšiluk, lijep odnos i čuvanje rodbinskih veza, čini kuću naprednom i produžava život".
Kaže Ebu-Lejs: "Pohvalna svojstva i karakteristike čuvanja rodbinskih veza su:
Prvo: Allahovo zadovoljstvo, jer je On naredio da se Njega treba bojati i paziti na rodbinske veze, pa je rekao: "I Allaha se bojte, sa čijim imenom jedni druge molite, i rodbinske veze ne kidajte." (En-Nisa, 1.)
Drugo: Time se unosi i širi sreća i zadovoljstvo među rodbinom, a od najboljih djela je da usrećiš mu’mina (vjernika).
Treće: Radost meleka, pohvala (hvaljenje) od strane drugih muslimana i ugled među njima, povećanje života i blagoslov u opskrbi."
5- Zikr (spominjanje Allaha) i učenje Kur’ana.
Na to upućuje hadis Ebu-Hurejre, kaže: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao: "Zaista Allah ima meleke koji kruže putevima tražeći one koji Allaha spominju, kada nađu takvu skupinu poviču: "Požurite vašoj potrebi." Kaže: pa ih obaviju svojim krilima sve do dunjalučkog neba. Kaže: Pa ih Gospodar Uzvišeni i Svemogući upita, a On je znaniji od njih: "Šta govore moji robovi?"
Kaže: Oni odgovore: "Slave Te, veličaju Te, zahvaljuju Ti i Tebe Silnim i Moćnim smatraju."
Kaže: On kaže: "A jesu li Me vidjeli?"
Kaže: A oni odgovore: "Ne, tako nam Allaha nisu Te vidjeli."
Kaže: On rekne: "A šta da su Me vidjeli?"
Kaže: Onda oni reknu: "Da su te vidjeli još više bi Ti ibadet činili i više bi Te veličali i slavili."
Kaže: Zatim On rekne: "A šta oni od Mene traže?"
Kažu: "Mole Te za Dženet."
Kaže: Pa On rekne: "A jesu li ga vidjeli?"
Kaže: Oni reknu: "Ne tako nam Allaha, o Gospodaru nisu ga vidjeli."
Kaže: On rekne: "A šta da su Ga oni vidjeli?"
Kažu: "Da su Ga vidjeli još bi više za njim žudili, još više ga tražili i njihova želja za njim bila bi još veća."
Kaže: "Od čega traže spas i zaštitu?"
Kaže: Reknu: "Od vatre."
Kaže: On kaže: "A jesu li je vidjeli?"
Kaže: Oni kažu: "Ne, tako nam Allaha nisu je vidjeli."
Kaže: Pa On kaže: "A šta da su je vidjeli?"
Kaže: Zatim oni kažu: "Da su je vidjeli, još više bi od nje bježali i više bi je se bojali. Kaže: On zatim rekne: "Budite svjedoci da sam im oprostio." Kaže: Onda jedan od meleka kaže: "Među njima je osoba koja nije od njih, nego je došao samo radi neke potrebe." A On odgovori: "Svi oni su jedna skupina, svako ko dođe među njih neće propasti niti od nesretnih biti."
Pogledaj u blagodat zikra (spominjanja Allaha) On biva razlogom za oprost grijeha i ulaska u Džennet. Čak šta više, ta blagodat nije ograničena samo na one koji zikr čine (spominju Allaha), nego obuhvata i onog koji samo sjedi sa njima. Uzvišeni je rekao: "A ova knjiga koju objavljujemo je blagoslovljena i potvrda je onoj prije nje." (El-Enam 92.) Zatim kaže Uzvišeni: "Blagoslovljenu (mubarek) knjigu ti objavljujemo da oni o ajetima njenim razmisle i da razumom obdareni pouku prime." (Sad 29.) Kaže Alusi: "Riječ Mubarek u ovom ajetu znači: obilna korist i dobrobit i to zbog toga što Kur’an u sebi sadrži korisne stvari za oba svijeta kao i znanja i spoznaje kako drevnih naroda tako i budućih generacija što je bez sumnje odlika za odlikom. Muslim u svom sahihu prenosi od Ebu-Umame el-Bahilija da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Učite Kur’an jer će se on na Sudnjem danu zauzimati za one koji su ga učili. Učite "Zehravejn" suru El-Bekare i Ali-Imran, jer uistinu će te dvije sure doći na Sudnjem danu kao dva oblaka, ili kao dvije sjene , ili kao dvije skupine u safove poredanih ptica koje će se zauzimati za one koji su ih učili. Učite suru El-Bekare jer je u njenom učenju berićet a u zanemarivanjuju jad i tuga, a to ne mogu dostići vračari."
6.Traženje berićeta u blagoslovljenim mjestima
U ta mjesta spadaju:
1.Mesdžidi (Džamije)
To, shodno predaji u kojoj se kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najdraži dijelovi gradova Uzvišenom Allahu su njihovi mesdžidi (Džamije), a njihovi najmrži dijelovi Njemu su pijace." Traženje blagoslova u mesdžidu biva kroz: "Itikaf" (boravak, izolacija u njemu), očekivanja namaza, obavljanje namaza u džematu, prisustvovanje skupovima u kojima se zikr čini (Allah spominje) i tome slično od stvari koje su šeri’atom propisane. Od mesdžida koji se izdvajaju kako po njihovoj osobitosti tako i po dodatnom berićetu (blagoslovu) su: Mesdžidul-Haram, u Mekki, Poslanikov mesdžid (džamija) u Medini, Mesdžidul-Aksa u Palestini i mesdžid (džamija) Kuba u Medini, i to shodno riječima Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, kako se navodi u Buharijinom i Muslimovom "sahihu": "Namaz u ovom mom mesdžidu je bolji od 1000 namaza u nekom drugom, osim u Mesdžidul-Haramu". A kod Imam Ahmeda uz to se navodi: "A namaz u Mesdžidul-Haramu je bolji od 100 namaza u ovom mesdžidu." Na odliku tih mesdžida u odnosu na druge takođe ukazuju Poslanikove, sallallahu 'alejhi we sellem, riječi: "Sedla se ne pritežu osim radi posjete tri mesdžida: Ovaj moj mesdžid, Mesdžidul-Haram i Mesdžidul-Aksa", kao i riječi: "Ko se okupa u svojoj kući a zatim dođe u Mesdžid-Kuba i u njemu klanja namaz ima nagradu za to kao da je ‘umru obavio".
2. Mekka, Medina, Šam i Jemen
Za Mekku kaže Uzvišeni: "Uistinu prvi hram koji je sagrađen za ljude je onaj u Mekki, on je mubarek (blagoslovljen)" (Ali-Imran 96.) El-Kafal objašnjavajući u ajetu značenje spomenute riječi "Mubarek" (blagoslovljen) kaže: "Smatra se da se ovdje pod ovim pojmom misli na ono što je spomenuto u riječima Uzvišenog: "U njemu se slivaju svakovrsni plodovi." (El-Kasas 57.)" A takođe rečeno je: "Blagoslov tog mjesta je u trajnom i neprekidnom ibadetu u njemu." Kaže Taberi: "To je zbog tavafa (obilaska oko Ka’be) u kom je oprost grijeha." A Kurtubi kaže: "Uzvišeni je to mjesto učinio blagoslovljenim da bi se u njemu što više dobra djela radila, pa je shodno tome taj blagoslov mnoštvo učinjenog dobra u njemu".Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, je rekao: "Tako mi Allaha ti si najbolje mjesto na Allahovoj zemlji, ti si Allahu najdraže područje i da nisam od tebe protjeran ja iz tebe sigurno nebi izašao". A u vezi Medine rekao je: "Gospodaru moj podari nam blagoslov u ovoj našoj Medini , i u plodovima našim, i u Muddu (šuplja mjera) našem, i u Sa’u (mjera za žitarice) našem, blagoslov na blagoslov." I rekao je: "Zaista je Ibrahim Mekku učinio svetom i molio za njene stanovnike, a i ja sam kao i Ibrahim Mekku, Medinu učinio svetom (zabranjenom), i ja sam molio za berićet u njenom Sa’u i Muddu dva puta više od onoga što je Ibrahim molio za stanovnike Mekke".Što se tiče Šama, u vezi njega Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, je rekao: "Blagostanja li u Šamu. Rekao sam: "A zbog čega?" Odgovorio je: "Zbog meleka Milostivog čija su krila nad njim raširena". Uzvišeni kaže: "Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći roba svoga preveo iz hrama svetog u hram daleki čiju smo okolinu blagoslovljenom učinili". (El-Isra 1.) Šam je posebno odlikovan sa ovim blagoslovom zbog velikog broja poslanika koji su u njemu poslani, čiji su se vjerozakoni iz njega širili dalje svijetom. A što se Jemena tiče, za njega Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Gospodaru moj, podari nam blagoslov u našem Šamu, Gospodaru moj podari nam blagoslov u našem Jemenu." Stoga, svako onaj ko se nastani ili u Mekki, ili u Medini, ili Šamu, ili Jemenu, tražeći Allahove blagoslove, taj je upućen na veliku dobrobit.
Preveo: Nezir Jašarević
