U arapskom jeziku riječ “sawm” znači ustezanje.U šerijatu post je ostavljanje svega onoga što kvari post (ar. muftirat) od pojave prave zore do zalaska Sunca. Post mjeseca ramazana je od temelja islama. Rekao je Uzvišeni: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (Prijevod značenja Kur’ana, El-Bekare: 183) U hadisu Ibn Omera, radijallahu anhu, se kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana i odlasku na hadždž za onoga ko je u mogućnosti.” (muttefekun alejhi) Muslimanima je post naređen u drugoj godini poslije hidžre. Vrijednosti posta i mudrost njegovog propisivanja
Mjesec ramazan je period u kojem se iskazuje pokornost pred Uzvišenim Allahom. U tom mjesecu Uzvišeni Allah daje mnoge Svoje blagodati onome kome hoće od Svojih robova kako bi se njihova dobra djela povećala, stepeni u Džennetu podigli, grijesi oprostili i veza sa Stvoriteljem ojačala. U tom mjesecu On će nagraditi Svoje iskrene robove obilnom nagradom, Svojim zadovoljstvom i srca njihova ispunit će bogobojaznošću.
O vrijednostima ramazana se prenosi slijedeće:
“Mjesec ramazan je mjesec u kojem je spušten Kur’an, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko god u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate, - da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete.” (Prijevod značenja Kur’ana, El-Bekare: 185)
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan vjerujući i očekujući nagradu (od Allaha) biće mu oprošteni prijašnji grijesi.” (muttefekun alejhi)
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se, također, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svako dobro djelo koje učini Allahov rob biva desetostruko nagrađeno, pa i do sedam stotina puta. Potom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dodao da je Uzvišeni Allah rekao: “Osim posta, on pripada Meni i Ja za njega nagrađujem. Moj rob ostavlja svoju hranu, piće i požude zbog Mene. Postaču pripadaju dvije nagrade: jedna kada se iftari, a druga kada se sretne sa svojim Gospodarom. Zadah iz usta postača ljepši je Allahu od mirisa mošusa.” (Bilježe ga Buharija i Muslim. Ovo je Muslimova verzija)
Dova postača je uslišana. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Postaču za vrijeme iftara dova neće biti odbijena.” (bilježi ga Ibn Madže) Zato musliman treba da iskoristi vrijeme pred iftar kako bi Uzvišenome uputio što više dova.
Uzvišeni Allah je učinio da u Džennetu postoje vrata kroz koja će, iz počasti, ulaziti samo postači. Od Sehla ibn Sa'da, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “U Džennetu postoje jedna vrata koja se zovu Rejjan. Na Sudnjem danu će biti rečeno: “Gdje su postači?” I kada uđu postači, zatvoriće se i niko drugi poslije toga neće ući na njih.” (muttefekun alejhi)
Post će se na Sudnjem danu zauzimati za onoga ko je postio. Od Abdullaha ibn Amra ibn El-'Asa, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post i Kur’an će se zauzimati za roba na Sudnjem danu. Post će tada reći: “Gospodaru zbog mene je on ostavio svoju hranu i požudu pa mi dozvoli da se zauzmem za njega”. Kur’an će reći: “Zbog mene je on ostavljao san noću, pa mi dozvoli da se zauzmem za njega.” Zatim će se Kur’an i post zauzeti za čovjeka.” (bilježi ga Ahmed)
Post čovjeka uči strpljivosti i izdržljivosti.
Islamska ulema je složna da je postiti dužan svaki musliman koji je punoljetan, razuman, zdrav i nije na putu, te žena koja ispunjava ranije spomenute uslove ukoliko nema hajz ili nifas.
Šta je lijepo postaču da čini
Postač treba da se kloni tračanja, ogovaranja i skrnavljenja tuđe časti kao i svega onoga što je Allah zabranio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko ne ostavi lažan govor i vladanje po njemu, Allah nema potrebe za njegovim ostavljanjem hrane i pića.” (bilježi ga Buharija)
Da ne propušta doručak prije nastupanja zore (ar. sehur). Sehur pomaže čovjeku da istraje u svome postu i da bez poteškoća obavlja svoje svakodnevne obaveze. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je podsticao na ustajanje na sehur: “Jelo na sehuru je blagoslovljeno, zato ga ne ostavljajte, ako ništa ne pojedete popijte bar gutljaj vode. Zaista Allah i Njegovi meleki blagoslove postače koji jedu i piju na sehuru.” (bilježi ga Ahmed)
Da se iftari čim bude siguran da je Sunce zašlo. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ljudi će biti u dobru sve dok budu požurivali s iftarom.” (muttefekun alejhi)
Da se iftari sirovom (ar. rutab) ili suhom (ar. temr) hurmom, jer je tako činio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, iftario svježim hurmama, a ako ne bi imao svježih onda suhima, a ako ne bi imao ni njih onda bi popio nekoliko gutljaja vode. (bilježi ga Ebu Davud)
Da što više uči Kur’an, spominje i veliča Allaha, udjeljuje milostinju, obavlja dobrovoljne namaze i uopće da se trudi da čini što više dobrih djela. Od Ibn Abasa, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio najdarežljiviji, posebno u mjesecu ramazanu. Svake noći, dolazio bi mu Džibril kako bi ga preslušavao Kur’an, tako da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bivao blaži u činjenju dobra od blagog povjetarca.” (muttefekun alejhi)
Šta kvari post:
Namjerno jelo i piće u toku dana. Ovome se još pridodaje infuzija i oralno uzimanje ljekova. Uzimanje uzoraka krvi ne kvari post.
Spolno općenje u toku dana. Onaj ko bi polno općio u toku dana ramazana pokvario bi svoj post, a uz to bi se morao iskreno pokajati svome Gospodaru, napostiti taj dan i dati istkupninu (ar. kefaret). Za iskupninu on bi trebao osloboditi roba. Ako to nije u stanju, onda treba da posti dva mjeseca uzastopno. Ako ni to ne može, onda treba da nahrani šezdeset siromaha (svakom siromahu treba da udjeli pola sa’a pšenice ili hrane koja je uobičajena u toj zemlji). Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da su ashabi jedne prilike sjedili sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa im je prišao jedan čovjek i obratio se Allahovom Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši: “O Allahov Poslaniče, propao sam.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga upita: “Šta te upropastilo?” “Općio sam sa svojom ženom u toku posta.” - reče. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga potom upita: “Imaš li mogućnosti osloboditi roba?” Čovjek odgovori: “Nemam.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ga potom upita: “Možeš li postiti dva mjeseca uzastopno?” “Ne mogu.” - odgovori. Zatim ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: “Možeš li nahraniti šezdeset siromaha?” “Ne mogu.” – reče. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon toga zašuti. Poslije izvjesnog vremena neko donese zdjelu datula, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: “Gdje je onaj čovjek?” “Evo me, tu sam.” “Udijeli ovo kao milostinju,” reče Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a čovjek odgovori: “Da udijelim siromašnijem od mene?! Tako mi Allaha, u ovome mjestu nema siromašnijeg od mene.” Čuvši ovo Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, se osmjehnu tako da su mu se vidjeli njegovi kutnjaci, te reče: “Nahrani time svoju porodicu.” (bilježe ga Buharija i Muslim)
Izlazak sjemena izazvan ljubljenjem, bliskim kontaktom sa ženom, onanisanjem ili dugotrajnim naslađivanjem pogledom. Ukoliko bi se sjeme pojavilo zbog nekog od spomenutih razloga čovjekov post bi bio pokvaren i dužan je da ga naposti. Također, on treba da isposti ostatak tog dana i nije dužan dati kefaret, iako bi se trebao pokajati i klonuti se, dok posti, svega onoga što pobuđuje strast. Nasuprot ovome ako bi se desilo da se sperma pojavi u snu, onda to ne kvari post niti se čovjek obavezuje bilo čime osim kupanjem (ar. guslom).
Ako se desi da čovjek namjerno izazove povraćanje njegov post će biti pokvaren. Međutim, ukoliko se to desi mimo njegove volje onda to ne kvari post. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Koga nadvlada povraćanje ne treba napaštati, a ko ga bude namjerno izazvao treba napostiti.” (bilježe Ebu Davud i Et-Tirmizi)
Pojavljivanje krvi hajza ili nifasa, bilo da se to desi početkom dana ili na njegovom samom kraju, pa makar i pred sami akšam. Bolje je postaču da ne poduzima hidžamu niti da dobrovoljno daje krv osim ako je to neophodno kako bi se pomoglo bolesniku. Krv koja se pojavi kroz nos, kašljanjem ili nakon vađenja zuba ne kvari post.
Opći propisi vezani za post
Muslimani treba da započnu post mjeseca ramazana viđenjem mlađaka. Uzvišeni Allah je rekao: “Ko od vas dočeka taj mjesec neka ga u postu provede.” (Prijevod značenja Kur’ana El-Bekara: 185) Kako bi se utvrdilo pojavljivanje mlađaka dovoljno je da za to posvjedoči jedan povjerljiv musliman. Od Ibn Omera, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: “Ljudi su se trudili da vide mlađak, pa sam ja obavjestio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da sam ga ja vidio, te je on zapostio i naredio ljudima da poste.” (bilježi ga Ebu Davud, Ed-Darimi i drugi) Odluku o početku i kraju posta u svakoj zemlji treba da donosi vladar pravovjernih. Ukoliko se desi da on nije musliman onda to čini onaj ko predstavlja muslimane i islamsku zajednicu u toj zemlji.
Čovjek treba da odluči postiti, zanijeti ga, prije nastupa zore na osnovu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Djela se cijene prema namjerama i svakome pripada ono što naumi.” (muttefekun alejhi) U drugoj predaji se prenosi da je rekao: “Ko se ne odluči na post prije nastupanja zore, post mu ne vrijedi.” (bilježe ga Ahmed, Ebu Davud, Et-Tirmizi i En-Nesai od Hafse, radijallahu anha)
Nikome nije dozvoljeno da ne posti u ramazanu, osim ako za to ima valjano opravdanje kao što je slučaj sa čovjekom kada je bolestan ili na putu. Također, dozvoljeno je ženi koja ima hajz ili nifas, koja je trudna i koja doji djete da ne posti. Uzvišeni Allah je rekao: “A ko od vas bude bolestan ili na putu neka isti broj dana naposti.” (Prijevod značenja Kur’ana El-Bekara: 184) Bolesniku koji nije u stanju da posti zbog svoje bolesti dozvoljeno je da ne posti s tim da isti broj dana treba napostiti. Islamska ulema je složna da trudnica i dojilja ukoliko se boje samo za svoje zdravlje mogu da se iftare i da je dovoljno da isti broj dana naposte. Također, ukoliko se budu bojale za svoje zdravlje i zdravlje djeteta, ili samo zdravlje djeteta dovoljno je da naposte isti broj dana. Dokaz za ovo je hadis koji se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, u kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah je oslobodio putnika pola namaza i posta, a trudnicu i dojilju posta.” (bilježe ga En-Nesai i Ibn Huzejme, a hadis je dobar (hasen))
Iznemogle stare osobe mogu da ne poste, s tim da za svaki dan moraju nahraniti po jednog siromaha. Buharija prenosi od 'Ata da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, u komentaru Allahovih riječi: “Onima koji ga (jedva) podnose, otkup je da jednoga siromaha nahrane” (Prijevod značenja Kur’ana, El-Bekare: 184) rekao: “Ovaj ajet nije derogiran. To su starac i starica u poznim godinama kada ne mogu postiti. Za svaki propušteni dan posta treba da nahrane po jednog siromaha.”
Muslimanu je dozvoljeno da ne posti kada je na putu. Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: “Putovali smo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, i onaj ko je postio nije kudio onoga ko ne posti i obrnuto.” (muttefekun alejhi)
izvor: ummetopedia
