NAMAZ - OSNOVA I STUB ISLAMA !!!

Ko iskreno vjeruje i pokorava se Uzvi­šenom Allahu i slijedi Poslanika i njegov sunnet, redovno obavlja i čuva namaz, shvatio je da je taj ibadet radi njega i da mu namaz donosi brojne koristi i blagoda­ti. Drukčiji je život onoga koji namaz obav­lja u pogledu njegova izgleda, zdravlja, naravi i ponašanja, u odnosa na onog ko ne klanja. Skladan i uredan život onih koji klanjaju, njihov raspored radnih obaveza i slobodnog vremena, ponašanje i postupci u okvirima Allahovih zakona, sačuvanost od nemorala, poroka i griješenja, njihova radosna i nurli lica to svakodnevno potvr­đuju.

Vjernik je najbliži svom Gospodaru dok klanja, dok ruku i sedždu pred Njim obavlja. On tada, dok uči Kur'an i dove, na određeni način razgovara sa svojim Stvo­riteljem. „Kada je vjernik u namazu, on raz­govara sa svojim Gospodarom.“ (Buhari) Obavljajući namaz, taj glavni stub islama, on čuva, jača i potvrđuje svoj iman.

Obaveza, važnost i definicija namaza

Namaz je glavni i prvi ibadet muslima­na, svakodnevna obaveza, koju je Allah dž.š. strogo naredio svojim robovima. To je obaveza, dug svakog vjernika od puno­ljetnosti do kraja života. Obavljanje nama­za ne prestaje ni u bolesti, ni na putovanju, ni u ratu, zarobljeništvu i sličnim stanjima, uz ruhse - olakšice. Kako narod kaže: Namaz nema uzura dok je pamet u glavi i duša u tijelu. lzuzetak su žene koje odre­đeni period nisu dužne klanjati, kao i osobe van svijesti, ili dok spavaju, maloljetnici i maloumne osobe. Poslanik s.a.v.s. je re­kao: „Podignuto je pero (ne pišu se djela) maloumniku dok ne ozdravi, djetetu dok ne poraste i spavaču dok se ne probudi.“ (Buhari) „Ko prespava namaz ili ga zabora­vi, jedini kefaret - otkup je da ga naknadno klanja kada se sjeti.“ (Ahmed, Nesai, Tirmizi - sahih).

Brojni su ajeti i hadisi koji ukazuju na obavezu namaza. To je ibadet koji je Allah, dž.š., toliko puta naredio svojim robovima: 

„ O vjernici, namaz obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite.“ (EI-Had­ždž, 77.)

„ Namaz obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji namaz obavljaju i vi obavljajte.“ (EI-Bekare, 43.)

„ Redovno namaz obavljajte, naročito onaj krajem dana i pred Allahom ponizno stojte.“ (El­-Bekare, 238.)

„ A vi namaz obavljajte i ze­kat dajite i Poslaniku poslušni budite da bi vam se ukazala milost.“ (En-Nur, 56.)

I raniji poslanici su obavljali namaz, a Muhammedu, s.a.v.s., je namaz propisan izravno na miradžu: „Poslaniku s.a.v.s. je bilo propisano pedeset namaza u noći miradža. Zatim se broj smanjivao sve dok nije došao do pet. Tada je čuo poziv: Mu­hammede, Moje se riječi ne mijenjaju. Njih je pet a imaćeš nagradu kao za pedeset.“ (Ahmed, Nesai, Tirmizi - sahih)

U pogledu važnosti, obaveze i odgovornosti za namaz Poslanik, s.a.v.s,. je govorio: 

„ Islam se te­melji na pet temelja - šarta: obožavanju samo Jednog Allaha, obavljanju namaza, davanju zekata, postu ramazana i obavlja­nju hadždža.“ (Muslim)

„ Klanjajte namaz u svojim kućama i ne pretvarajte ih u gro­bove! “ (Buhari, Ebu-Davud, Ahmed)

Zadnja oporuka Poslanika, s.a.v.s., svome umme­tu je: 

„ Namaz, namaz (čuvajte namaz) i one nad kojima imate vlast ! “ (Ahmed, Nesai, lbnu-Madždže)

Za namaz, njegovu ispravnost i pravil­nost, prvo će se polagati račun na Sud­njem danu: 

 „ Prvo zašto će čovjek odgova­rati na Sudnjem danu jeste namaz; pa ako mu namaz bude ispravan, biće mu isprav­na i ostala djela, a ako ne bude, neće mu biti ispravna ni ostala djela.“ (Taberani - hasen)

Što se tiče definicije namaza, stručnja­ci iz područja fikha su rekli: To je ibadet koji se sastoji od stajanja, učenja, pregibanja, sedžde i sjedenja. Počinje tekbirom a završava selamom. 

Muhammed, s.a.v.s., je rekao: 

„ Ključ namaza je abdest, njegov početak je tekbir, a završetak predavanje selama.“ (Ahmed, Ebu-Davud, Tirmizi)

„... Moja je radost u namazu.“ (Nesai, Ahmed, Bejheki, Hakim - hasen)

„ Namaz je svjetlo vjernika.“ (lbnu-Madždže - hasen)

„ Namaz je stub vjere; namaz je ključ svakog dobra.“ (Taberani)

„ Osnova islama i njegov stub je namaz.“ (Tirmizi, Hasen - sahih)

Vrijednosti i koristi namaza

Svakodnevno obavljanje namaza od­vaja čovjeka, barem na trenutke, od ovo­ga svijeta, od njegovih brojnih planova, problema i ambicija. Stupanjem u namaz zaboravlja se na dunjaluk i razmišlja o svom Stvoritelju i povratku Njemu. Sa namazom se vjernik neposredno približava Uzvišenom Allahu i doživljava svu ljepotu te bliskosti. Brojne su koristi za one koji redovno i uredno namaze obavljaju:

a) Namaz disciplinira čovjeka

Svi namazi su propisani da se klanja­ju tačno u određeno vrijeme. Obuhvaćaju periode i dana i noći, pa tako imaju dnevni i noćni namazi. Allah dž.š. kaže:  

„...Zaista je vjernicima namaz propisan u odre­đeno vrijeme.“ (En-Nisa', 103.)

„ l obavijaj namaz početkom i krajem dana, i u pr­vim časovima noći!“ (Hud, 114.)

Redovno i pravilno obavljanje namaza u određeno vrijeme čini od vjernika discipliniranu, ka­rakternu, stabilnu i urednu ličnost. Ta disci­plina i preciznost ne dozvoljavaju mu da se nekontrolirano prepusti brojnim ispraznim zadovoljstvima, iživljavanjima i besposlici. On je uredan i na vrijeme na poslu, na putu i kod kuće. Sve stiže i ima vremena i za sebe i za druge. Allah dž.š. daje svakom svom pokornom robu bereket u vremenu.

b) Namaz čuva od grijeha i poroka

Allah dž.š. kaže: 

„ Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, namaz, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje namaza je naj­veća poslušnost! Allah zna šta radite.“ (EI-Ankebut, 45.) 

Dakle, namaz utječe na čovjeka, korigira i regulira njegovo po­našanje, odvraća ga i čuva od sramnih, loših i grješnih djela i motivira ga na dobra i plemenita djela. Čini čovjeka snažnim da vlada situacijom i da uspješno obuzdava svoje strasti i slabosti.

c) Namaz jača volju i pozitivne emocije čovjeka

Čovjek, kao slabo i nejako biće, u ne­volji se gubi i očajava a u dobru zaboravlja na svog Gospodara. Tako nešto se ne događa vjernicima koji redovno namaz obav­Ijaju. Naredni ajeti to potvrđuju: 

„ Čovjek je uistinu stvoren malodušan, kada ga nevolja snađe - brižan je, a kada mu je dobro - nepristupačan je, osim onih koji namaze svoje budu na vrijeme obavljali.“. (EI-Me‘aridž, 19-23.)

„ O vjernici, tražite pomoć sa strpljenjem i obavljanjem na­maza! Allah je doista sa strpljivima.“ (El-­Bekare, 153.)

Namaz jača i snaži čovjeka i pomaže mu da se lakše nosi sa brojnim životnim problemima i odgovornostima. Pa, kada se uznemiri, nasekira, neka uzme ablest i klanja, pa će ga to smiriti i oras­položiti.

d) Namaz smiruje i otklanja tugu i bol

Namazom se postiže duševni mir i spokojstvo, odmor i za dušu i za tijelo. Mnogi psihički problemi čovjeka, koji su posljedica napetosti i stresova, liječe se opuštanjem i odmorom, a takvu atmosfe­ru i relaksaciju pruža namaz. Allah, dž.š., kaže: 

„ Mi dobro znamo da je teško u duši zbog onog što oni govore, zato veličaj Gospodara svoga i hvali Ga, i sedždu obavljaj, i sve dok si živ Gospodaru svome se klanjaj!“ (EI-Hidžr, 97-99.)

Zato bi Poslanik, s.a.v.s., u tim stanjima tuge, tegobe, uzbuđenja, uznemirenosti i umora pribjegavao namazu, pa je rekao Bilalu:

 „ O Bilale, ikameti za namaz i odmori nas nji­me.“ (Ebu-Davud)

e) Namaz jača i čisti tijelo

Kod priprema za namaz traži se či­stoća tijela, odjeće i mjesta za obavljanje namaza. Uzimanjem abdesta po nekoliko puta na dan peru se oni dijelovi tijela koji se najviše prljaju. Abdestom se jača cir­kulacija i smiruje tijelo, ublažava zamor i vraća svježina. Obavezni tjelesni pokreti u namazu, koji su sastavni dijelovi namaza su korisne tjelesne vježbe koje doprinose živosti, čvrstini, izdržljivosti i mobilnosti cijelog organizma. Još kada se tome doda odlazak pješice na namaz u džamiju, po­stiže se duhovna i tjelesna snaga i uravno­teženost tijela i duše. Savremena medicina preporučuje: kretanje, vježbanje, pranje, čišćenje itd. Sve to muslimani imaju rije­šeno obavezom namaza, abdesta, čistoće i lične higijene.

f) Namaz briše grijehe

Vjernik se trudi da ne griješi, ali od gri­jeha niko imun nije, pa makar to bilo neho­tice ili u neznanju. Kako god drugi ibadeti, kao što su post, hadž, zekat, sadaka, neu­traliziraju i potiru određene grijehe, tako je i sa namazom. U narednim hadisima Po­slanik, s.a.v.s., to ovako pojašnjava:

„ Pet dnevnih namaza i džuma do džume brišu ono što je među njima.“ (Muslim) 

Brišu gri­jehe svakom ko uredno i redovno obavlja namaze.

„ Šta mislite kada bi pred vratima nekog od vas bila rijeka u kojoj bi se on kupao svaki dan pet puta; šta kažeš, da li bi to kupanje ostavilo na njemu što god od njegove prljavštine? Neće ostaviti nikakvu njegovu prljavštinu, rekoše prisutni. Tako je i sa pet dnevnih namaza sa kojima Allah briše manje grijehe.“ (Buhari)

g) Namaz donosi spas i vodi u Džennet

Allah, dž.š,. je obećao svojim dobrim robovima koji vjeruju, rade dobra djela i uredno obavljaju ibadete i obrede, spas i džennetsku nagradu. U Kur'anu se kaže: 

„ I namaz obavljajte i zekat dajite, a za dobro koje za sebe pripremite naći ćete nagradu kod Allaha, jer Allah dobro vidi ono što radite.“ (EI-Bekare, 110.)

Posla­nik, s.a.v.s., je rekao: 

„ Ko bude revnosno i redovno obavljao namaz, to će mu biti svjetlo, dokaz i spas na Sudnjem danu...“ (Ahmed, Taberani, lbnu-Hibban)

„ Hoćete li da vam kažem, pomoću čega ćete ući u Džennet ? Borbom protiv neprijatelja, pružanjem gostoprimstva (putniku - mu­safiru), brigom o namazu i namaskim vre­menima, uzimanjem abdesta u hladnim noćima i dijeljenjem hrane gladnima.“ (Ib­nu-Asakir- hasen)

Posebnosti i odlike namaza

Od svih ibadeta vjernik je najčešće i najviše vremena u namazu. Namaz se obavlja svakodnevno, pet puta, što traje oko sat i po dnevno. To je pravo duhovno i tjelesno blagostanje za čovjeka. Skladni i smireni pokreti, skrušenost i poniznost, koncentracija misli i učenja daju namazu jedinstvenu, najbolju i najljepšu molitvu Bogu. Samo muslimani imaju namaz i taj način obraćanja svom Stvoritelju. Zato je namaz vanjsko obilježje i prepoznatljivost muslimana. Pa na pitanje: Ko su muslima­ni?, odgovor je: To su oni što klanjaju.

Po hadisima Poslanika, s.a.v.s., na­maz spada u najbolja djela vjernika:

„ Alla­hu su najdraža djela: klanjanje namaza na vrijeme, pokornost roditeljima i borba na Allahovom putu.“ (Buhari i Muslim)

„ Ustraj­te u vršenju islamskih propisa i dužnosti. Divno li je po vas, ako u tome ustrajete ! Znajte, da vam je namaz najbolji i najvažni­ji posao. Samo pravi musliman (mu'min) redovno čuva abdest (a time i namaz).“ (lbnu Madždže - sahih)

„ Najbolja i najko­risnija djela koja čovjek može učiniti su: namaz obaviti, zavađene izmiriti i ispoljiti lijepu narav.“ (Bejheki, Buhari u Tarihu - hasen)

Skrušenost i smirenost u namazu

Ima dosta onih koji klanjaju, ali žure sa namazom i svode ga na formu. Dok je počeo, već je završio. Ne upotpunja­vaju namaske ruknove, ne razmišljaju šta se uči i kome se ruku i sedžda čini. Ako je u namazu svome Gospodaru najbliži i najdraži, ako je namaz od najboljih djela, zašto onda žuriti i tako izgubiti vrijednosti, fadilete i ljepote koje mu namaz pruža. Allah, dž.š., je upozorio: 

„ A teško onima koji, kad namaz obavljaju, namaz svoj kako treba ne izvršavaju.“ (EI-Maun, 4-5.)

Muhammed, s.a.v.s., je također govorio: 

„ Najgori je kradljivac onaj koji potkrada svoj namaz, ukoliko ne izvršava kako treba ruku i sedždu i što ga ne obavlja bez potrebne skrušenosti.“ (Ahmed, Hakim - sahih)

Hu­zejfe je vidio čovjeka koji nije upotpunja­vao ruku i sedždu, pa mu je rekao:  

„ Nisi klanjao. Kad bi umro ne bi umro na Mu­hammedovom putu.“ (Buhari)

„ Allah neće gledati u namaz čovjeka koji ne ispravlja leđa nakon rukua i sedžde.“ (Ahmed)

Naredni hadisi ukazuju šta treba učiniti da bi namaz bio valjan i, ako Bog da, pri­mljen:

 „Kada neko od vas ustane da klanja, u namjeri da šapatom doziva Gospodara svoga i da Mu se preda u mislima, neka dobro pazi kako će to uraditi (tj. šta će u namazu učiti i kako će ispravno klanjati).“ (Hakim - sahih)

„ Čovjek završi namaz, a od namaza upiše mu se (primi) samo dese­tina, devetina, osmina, sedmina, šestina, petina, četvrtina, trećina ili polovina.“ (Ebu­ Davud, Nesai, lbnu-Hibban)

Znači, koliko se mislima prisutno u namazu, toliko se računa od namaza. Zato je dobro znati i prijevod pojedinih kratkih sura i učenja, pa da se zna šta se uči i kome se u namazu obraća.

„ Klanjaj namaz kao da ti je posljed­nji, i to tako, kao da Allaha vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš, vidi On tebe.“ (lbnu-Nedžar - hasen)

„ Namaz neće biti ispravan ako se leđa ne poravnaju i ne smire na ruku'u i sedždi.“ (Ahmed, Nesai, lbnu-Madždže - sahih)

„ Nema namaza kada je jelo postav­ljeno, niti kada klanjača muči velika ili mala nužda.“ (Muslim)

Ostavljanje i neobavljanje namaza

Praksa pokazuje da se mnogi muslima­ni nemarno odnose prema namazu. Jedni klanjaju od bajrama do bajrama, jedni od džume do džume, jedni samo uz ramazan, jedni ponekad a jedni nikako. Često je ra­zlog neznanje, nemarnost i neupućenost u propise vjere i neshvatanje veličine obave­ze ibadeta, među kojima je na prvom mje­stu namaz. Napuštanje namaza od strane pojedinaca, grupa i džemata, ima bolne posljedice i na dunjaluku i na Ahiretu za njih. Allah dž.š. kaže: 

„ A njih smijeniše zli potomci, koji namaz napustiše i za po­žudama podoše; oni će sigurno zlo pro­ći.“ (Merjem, 59.)

Namaz je posebni znak vjere koji će nestati. Poslanik, s.a.v.s., je govorio:  

„ Doista je između čovjeka, mno­goboštva i nevjerovanja ostavljanje na­maza.“ (Muslim)

„ Veze će se islama kidati jedna po jedna. Kako se koja bude kidala, ljudi će prelaziti na slijedeću. Prvo će ne­stati suđenja po šerijatu, a posljednje što će nestati jeste namaz.“ (lbnu-Hibban)

„ Po­slanikovi ashabi nisu smatrali nevjerstvom ostavljanje bilo kojeg vjerskog propisa, osim namaza.“ (Tirmizi)

„ Allah, dž.š,. vam je naredio da klanjate pet dnevnih na­maza, pa ko bude lijepo abdest uzimao, klanjao ih na vrijeme, ispravno obavljao ruku i sedždu, i bio potpuno skrušen, Allah se obavezuje da će mu na Sudnjem danu grijehe oprostiti. A ko ne bude tako radio, nema Allahovo obećanje: Oprostiće mu ako bude htio, a ako ne bude, kazniće ga.“ (Ebu-Davud, Bejheki - sahih)

Navikavanje djece i omladine da klanjaju

Obavljanje namaza je stvar navike i tradicije u porodicama dobrih vjernika. U današnjim uvjetima, na našim prostorima situacija je znatno povoljnija, što se tiče naše omladine, jer kroz vjeronauku u ško­lama stiču znanja o vjeri. Na roditeljima je da ih usmjeravaju i navikavaju da propise svoje vjere praktikuju. To su činili i rani­ji poslanici i zadnji poslanik Muhammed, s.a.v.s. Naređivali su namaz ukućanima i dove učili da budu dobri muslimani: 

„ Na­redi čeljadi svojoj da obavljaju namaz i ustraj u tome!“ (Taha, 132.)

„ Gospodaru moj, daj da ja i potomci moji obavljamo namaz; Gospodaru naš, Ti usliši dovu moju!“ (lbrahim, 40.)

„ O sinko moj, obav­ljaj namaz i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od hrđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi - dužnost je tako po­stupiti.“ (Lukman, 17.)

Poslanik, s.a.v.s., je govorio: 

„ Kada dijete počne razlikovati koja mu je desna a koja lijeva ruka, poč­nite ga navikavati da klanja.“ (Ebu-Davud - hasen)

„ Poučavajte dijete namazu kada mu bude sedam godina, a prisilite ga (ako neće da obavlja namaz) kada mu bude deset godina.“ (Tirmizi, Taberani, Ahmed, Hakim - sahih)

Vrijednost namaza u džematu

Dnevni namazi se mogu obavljati in­dividualno, ali je znatno bolje i vrjednije klanjati ih zajednički u džematu. Ako je džamija udaljena, džemat se formira kod kuće sa porodicom, ili u namjenskim pro­storijama na radnim mjestima, na otvo­renim prostorima, na putu i sl. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 

„ Namaz u džematu vrijedi kao dvadeset i pet namaza obavljenih po­jedinačno. A onaj ko klanja namaz u zbije­gu (bespuću) i lijepo obavi ruku i sedždu postignut će vrijednost od pedeset nama­za.“ (Hakim - sahih)

Namaz u džematu donosi posebne vrijednosti i blagodati. Dolazi do druženja i svakodnevnog viđenja i komuniciranja sa prijateljima i rodbinom. Džemat otkla­nja izoliranost i osamljenost pojedinaca, od kojih neki nemaju ni porodicu. Kod tih susreta dolazi se do informacija o stanju u džematu - da li je ko bolestan, da nije ko umro, da nije ko u nevolji pa mu treba pomoći itd. Pošto su u džematu prisutni ljudi svih profila i zanimanja prilika je za ugovaranje i sklapanje određenih poslova nakon namaza. Svi koji su bili i koji će, ako Bog da, ići na hadž, prisustvuju najbrojnijem džematu na dunjaluku u Haremima Meke i Medine, gdje klanja ponekad i blizu milion ljudi. Zato se i namazi na tim častim mjestima posebno vrednuju. Muhammed, s.a.v.s. je rekao: 

„ Namaz u mojoj džamiji vrijedi kao hiljadu namaza na nekom drugom mje­stu, osim Mesdžidul-harama u Meki, a namaz u Haremu kod Kabe vrijedi kao sto hiljada namaza na nekom drugom mjestu.“ (Ahmed, sened sahih)

S obzirom na obavezu, važnost i vri­jednost namaza u svakodnevnom životu muslimana, o ovoj temi trebalo bi često i govoriti i pisati. Nije kasno nikom doći tevbe - pokajati se za propušteno, zatražiti oprost i u preostalom dijelu života ustrajati u izvršavanju šerijatskih obaveza i ibadeta, od kojih je na prvom mjestu namaz. Ko je bez namaza, propušta veliku blagodat, ljepotu i radost vjernika, i odlazi u krajnje neizvjesnu ahiretsku budućnost. Tužno je bilo slušati odgovor jednog džematlije koji je ležao na samrtnoj postelji, na pitanje šta ti je žao od dunjaluka, kada je rekao: „Žao mi je što nikad nisam ni jedan namaz kla­njao i nikad nijedan dan postio.“ Ali, i ta izjava je jedan vid tevbe - kajanja. A Allah najbolje zna, ko je zaslužio Njegovu milost i oprost.

Gospodaru naš, učvrsti nas u vjeri na­šoj, da uredno i redovno mi i potomci naši namaze obavljamo i tako islam na ovim prostorima čuvamo.

Izvor - „Novi Horizonti“, br. 140, april 2011. god.