nedjelja, 6. siječnja 2013.

Nagrade su prema djelima !!!

Prirodna i pravedna formula koju pojašnjava Poslanik, a. s.


Ljudi će prelaziti preko Sirat ćuprije, jedni brzinom munje, drugi brzinom vjetra, treći brzinom ptice u letu. Kaže Abdullah ibni Mesud: "Neki će preći žureći, neki običnim hodom, neki će preći puzeći na stomaku, pa će reći: 'Gospodaru, zašto si me ovako usporio?' Reći će mu se: 'Nisam te usporio ja nego tvoja djela'

 

Piše: Muhened T.


Ebu Hurejre, r. a., prenosi da je Poslanik, a. s., rekao: "Ko otkloni vjerniku jednu  od njegovih dunjalučkih nevolja, Allah će otkloniti jednu od njegovih nedaća na Sudnjem danu. Ko olakša svome dužniku (pomjerivši rok ili oprostivši mu dug), Allah će njemu olakšati i na dunjaluku i na ahiretu. Ko pokrije (nevaljalštine ) jednog muslimana, Allah će njega pokriti na ovom i budućen svijetu. Allah pomaže svome robu sve dok on pomaže svom bratu. Ko krene na put tražeći nauku, Allah će mu olakšati put ka džennetu. Kad se ljudi sakupe u Allahovoj kući (mesdžidu ) radi učenja Kur'ana i njegovog zajedničkog proučavanja, Allah na njih spusti smirenost i prekrije ih svojim rahmetom, meleki ih okruže i Allah ih spominje, ponoseći se njima među svojim najbližim (najobdarenijim) stvorenjima.  A onoga koji zakaže u svojim djelima neće spasiti njegovo porijeklo" (prenose: Muslim, Ahmed, Tirmizi).

 

U ovom hadisu  ističe se veličina Allahove, dž. š., pravde, Njegova velika dobrota, plemenitost i milost. 

 

On, slavljen neka je i uzvišen, nagrađuje ljude prema djelima koja rade na ovom svijetu. Pa ko čini dobro - nagradi ga još većim dobrom, a ko čini zlo - kazni ga shodno učinjenom zlu. 

 

"Gospodar tvoj neće nikome nepravdu učiniti" (Kur'an: El-Kehf, 49).

 

"A Gospodar tvoj nije nepravedan prema robovima svojim" (Kur'an: Fusilet, 46).

 

"Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?" (Kur'an: Er-Rahman, 60). 

 

Poslanik, a. s., rekao je: "Milostivima će se smilovati Milostivi. Budite milostivi prema onima koji su na i, smilovat će vam se oni koji su na nebesima". I rekao je: "Allah će, zaista, kazniti one koji kažnjavaju ljude na dunjaluku" (prenose: Muslim i Ebu-Davud).

 

"Nagrade su prema djelima", to je prirodna i pravedna formula koju i ovim hadisom pojašnjava Poslanik, a. s. Hadis ćemo pojasniti pomoću pet teza. 

 

1.Otklanjanje nevolja od ljudi 

 

 U to spadaju velike poteškoće i iskušenja koja ih pogađaju, kao što su bolest, glad, neimaština, nepravedna vlast, gubitak imetka, uništenje kuće i tome slično. Pa, onaj ko im, bilo kojom vrstom pomoći,  pomogne da se iz tih iskušenja izbave potpuno ili djelomično, on kao nagradu i zaslužuje otklanjanje ahiretskih iskušenja. 

 

Od Ebu-Seida, r. a., prenosi se da je Allahov poslanik, a. s., rekao: "Ako vjernik nahrani gladna vjernika, Allah, dž. š., njega će na Sudnjem danu nahraniti dženetskim plodovoma. Ako vjernik napoji žedna vjernika, Allah, dž. š., na Sudnjem danu  će ga napojiti iz Zapečaćenog napitka. Ako vjernik odjene golog vjernika, Allah, dž. š., njega  će odjenuti dženetskom svilom" (prenose: Ahmed i Tirmizi). 

 

Bilježe Ibn-Madže, Bejheki i drugi  od Poslanika da je jedan od stanovnika dženneta došao kod džehenemlija, pa ga pozva jedan od njih po imenu i upita: 

 

"Poznaješ li me?" 

 

"Ne, tako mi Allaha. Ko si ti?" 

 

"Ja sam onaj  pored kojeg si prošao u jednoj od dunjalučkih dolina, pa si tražio da ti dam gutljaj vode i ja te napojih." 

 

"Sad te se sjećam", reče ovaj. 

 

"Zauzmi se, onda, za mene kod Gospodara". 

 

Molio je Allaha, dž. š., i govorio: "Primi moj šefaat". 

 

Pa je Allah, dž. š., uslišio molbu i izbavio ovoga iz vatre". 

 

Poznata je i priča o prostitutki iz Benu-Israila koja je napojila psa dok je krepavao od žeđi, pa joj je Allah, dž. š., oprostio. 

 

Primjećujemo da Poslanik, a. s., na početku hadisa kaže: "Nedaće na Sudnjem danu...", a nije rekao: "Nevolje dunjaluka i ahireta", kao što je to učinio u drugom i trećem slučaju. To je zato što se dunjalučke nevolje ni po kom osnovu ne mogu porediti sa ahiretskim. Allah, dž. š., kaže: "Na Dan kad će čovjek od brata svoga pobjeći i od majke svoje i od oca svoga i od druge svoje i sinova svojih. Toga Dana će se svaki čovjek o sebi brinuti "(Kur'an: Abasa, 34-37). I rekao je: "Zaista će potres kad Smak svijeta nastupi, veliki događaj biti! Na dan kad ga doživite svaka dojilja će ono što doji zaboraviti, a svaka trudnica će svoj plod pobaciti, i ti ćeš vidjeti ljude pijane, a oni neće  pijani biti, već će tako izgledati zato što će Allahova kazna strašna biti" (Kur'an: Al-Hadždž, 1-2). Poremetit će se red u svemiru. Nebesa će se rascijepiti. Zvijezde i planete će se raspasti. a će se u komadiće zdrobiti, brda će se sa om sravniti. Sunce će se spustiti iznad glava ljudima. Kaže Uzvišeni: "Na Dan kad ljudi ustanu pred Gospodarom svjetova", a  Poslanik, a. s., kaže: "Toga dana jedan od njih će biti u svom znoju do pola ušiju" (mutefekun alejhi). Također je rekao, u hadisu koji bilježe Buharija i Muslim: "Ljudi će se na Sudnjem danu znojiti toliko da će njihov znoj sedamdeset laktova otići u u i potonut će u njega do ušiju". Od ovih iskušenja bit će sačuvani poslanici, šehidi, iskreni, dobri i sedmerica koja će biti u Allahovom hladu kad drugog hlada osim Njegova ne bude. 

 

2. Olakšanje onima koji olakšavaju dužnicima 

 

Olakšanje pri vraćanju duga onome ko je u nevolji može biti: 

 

ili odgađanjem vraćanja duga  čovjeku u nevolji dok ne bude u mogućnosti isplatiti svoj dug, i to je obaveza muslimanu shodno riječima Uzvišenog: "A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite" (Kur'an: El-Bekara, 280);       

 

ili opraštanjem dijela ili cijelog duga. 

 

Oboje je pohvaljeno, i ko to uradi – imat će nagradu i veliko dobro, ali je, nažalost, mali broj onih koji to praktikuju. 

 

Poslanik, a. s., rekao je: "Ko želi da ga Allah spasi od nevolja na Sudnjem danu, neka olakša dužniku ili neka mu oprosti dug" (prenosi Muslim). 

 

Buharija i Muslim bilježe da je Poslanik, a.s., rekao: "Bio je jedan trgovac koji je narodu davao novac u zajam, pa kad vidi da je neko od dužnika u nevolji, kaži bi slugama: 'Oprostite mu, neće li i nama Allah oprosti'. I, Allah mu je oprostio". 

 

U drugom rivajetu stoji da je Allah, dž. š., na te njegove riječi rekao: "Mi smo preči da to uradimo. Oprostite mu!" 

 

Od Ibni-Omera, r. a., prenosi se da je Poslanik, a. s., rekao: "Ko želi da mu se dova primi i otkloni nesreća, neka olakša dužniku" (prenosi Ahmed). 

 

3.Zaštita i pokrivanje nedostataka i nepristojnih djela muslimana 

 

Ovo je obaveza u svakoj situaciji, a neizvršavanje je haram. Mnogi dokazi to potvrđuju. Jedan od njih je i ono što je rekao Allahov Poslanik, a. s.:" Ko pokrije nedostatke brata muslimana, Allah će pokriti njegove nedostatke na Sudnjem danu. A ko otkrije nedostatke svoga brata, Allah će otkriti njegove i obrukat će ga u vlastitoj kući" (prenose: Ibn-Madže, Ahmed i Ebu-Davud). 

 

Zastrašujući munafike, Poslanik, a. s., rekao je: "O vi koji ste povjerovali samo jezicima, a iman još nije ušao u vaša srca, ne prigovarajte muslimanima i ne otkrivajte njihove nedostatke. Zaista, onome ko otkriva tuđe nedostatke, Allah će otkriti njegove. A čije Allah nedostatke otkriva, bit će obrukan u vlastitoj kući" (prenose: Ahmed i Ebu-Davud). 

 

Jedan od naših dobrih prethodnika je rekao: "Poznavao sam ljude koji nisu imali  nepristojnih djela, ali su  prepričavali tuđu sramotu, pa je i njima narod našao sramotu. A poznavao sam druge koji su pri sebi imali nedostataka, ali su se ustručavali od iznošenja tuđe sramote, pa je narod i njihovu zaboravio". 

 

Jedno od Allahovih lijepih imena je Es-Setir, onaj ko pokriva nedostatke. 

 

Obaveza je pokrivati i sprječavati širenje glasina o nečijem lošem moralu i tuđoj sramoti. To nema nikakve koristi, a može donijeti samo štetu. Allah, dž. š., rekao je: "O vjernici, ako vam kakav nepošten čovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne učinite, pa da se zbog onoga što ste učinili pokajete" (Kur'an: El-Hudžurat, 6). 

 

4. Pomaganje bratu i pomoć u otklanjanju nevolja od njega 

 

Poslanik, a. s., rekao je: "Allah pomaže svom robu sve dok on pomaže svom bratu". 

 

Bilježi se da je Omer, r. a., upitao Poslanika o najboljem djelu, pa mu je odgovorio: "Da obraduješ vjernika tako što ćeš pokriti njegov nedostatak, nahraniti ga ili udovoljiti nekoj njegovoj potrebi"(Kur'an: Et-Taberani). Ibn-Hiban i Ebu-Jeala bilježe da je Allahov Poslanik, a. s., rekao: "Draže mi je ići sa svojim bratom i udovoljiti njegovoj potrebi nego mjesec dana boraviti u itikafu u mesdžidu". 

 

Pomaganje bratu ako je slab, dostavljanje hrane ako je gladan, olakšanje ako je u nevolji, to su najbolji ibadeti, ali je malo onih koji to izvršavaju. Neki ljudi, da bi se opravdali, kažu: "Ova djela nas odvraćaju od zikra, od učenja vjere i od dave" (pozivanja u islam). Takvima treba obrazložiti. Prvo, ovo su veliki ibadeti Dokazi i nagrade su, kako smo naveli, mnogobrojni. Drugo, kako su nam naređeni namaz, traženje znanja i dava, isto tako nam je naređeno lijepo ophođenje s ljudima. Allah Uzvišeni je rekao: "O vjernici, molitvu obavljajte i Gospodaru svome se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite" (Kur'an: El-Hadždž, 77). Treće, ovo je praktična dava i znatno je jača od teoretske. 

 

Omer, r. a., uvijek je pomagao starcima i slabima. Čak im je i hranu spremao. Prije njega, i Ebu-Bekr je činio isto. Oni su prve halife. Prije njih je to radio i Poslanik, a. s. Znao je djevojčicu uzeti za ruku i ići s njom da bi udovoljio njenim potrebama. Bilježe Buharija i Muslim od Enesa, r. a., da je rekao: "Bili smo jednom sa Poslanikom, a. s., na putu. Neki su toga dana postili, a neki nisu. Bio je to težak dan. Postači su od umora posjedali, a prišli su im u pomoć oni koji nisu postili. Tada je Poslanik, a. s., rekao: "Nepostači odoše sa nagradama". 

 

Tabiin Mudžahid bin-Džebr kaže: "Pratio sam jednom bin-Omera na putu kako bih mu služio, ali je on služio mene". 

 

5.Traženje znanja 

 

Rekao je Poslanik, a. s.: "Ko krene na put tražeći nauku, Allah, dž. š., olakšat će mu put do dženneta". Onaj ko traži islamsko znanje, iskreno radi Allaha, dž. š., nadajući se nagradi i sevabu od Allaha, dž. š., s ciljem pomaganja i podučavanja ljudi, Allah, dž. š., takvima će povećati uputu i olakšat će im put do dženneta. Zašto? Zato što takav nauči Allahova, dž. š., lijepa imena i svojstva, načine obavljanja ibadeta i nauči koje su to stranputice što odvode od pravoga puta. Nauči koji su  šejtanovi prilazi, pa mu sve to olakša put do dženneta. Uzvišeni je rekao: "I Allah će pomoći onima koji su na pravom putu" (Kur'an: Merjem, 76), I rekao je: "One koji se budu zbog nas borili, Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti" (Kur'an: El-Ankebut, 69). S druge, na Sudnjem danu  nauka olakšava prelazak preko Sirat ćuprije koja stoji između dženneta i vatre. Ona je svjetlo kojim Allah, Gospodar nebesa i zemlje, otklanja sumnje i osvaja tamu. Kaže Uzvišeni: "Došao vam je poslanik Naš da vam ukaže na mnogo šta što vi iz Knjige krijete i preko mnogo čega će i preći. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna, kojom Allah upućuje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih, po volji Svojoj, iz tmina na svjetlo i pravi put im ukazuje" (Kur'an: El-Maida, 15-16). 

 

Poslanik, a. s., rekao je: "Kad se ljudi sakupe u Allahovoj kući radi učenja Kur'ana i njegovog zajedničkog proučavanja, Allah na njih spusti smirenist i prekrije ih svojim rahmetom, maleki ih okruže i Allah ih, ponoseći se, spomene među svojim najbližim i najodabranijim stvorenjima". U hadisi kudsiji, Allah, dž.š., kaže: "Ja sam tamo gdje me moj rob zamišlja. Uz njega sam kad me se sjeti. Pa ako me spomene u samoći, i ja njega spomenem u samoći. Ako me spomene u društvu, ja ga spomenem u još boljem društvu" (mutafekun alejhi). 

 

Nema sumnje da je to uzvišeno društvo bolje od društva na zemlji. Ali, na veliku žalost, većina nas je nemarna prema druženju sa Kur'anom i znanjem. Mnogima je preče druženje uz kahvu, šuplju priču, ogovaranje i gubljenje vremena na druge načine. Ako nas neko pozove na ders, naći ćemo mnogo opravdanja da odsustvujemo, a i ako dođemo - bit će to iz stida od daije ili iz nekog drugog razloga. A ako nas pozovu na sijelo koje nama odgovara, obavezno se odazivamo. Sve ovo samo potvrđuje slabost našega imana i nemar u izvršavanju ibadeta. 

 

I, na kraju hadisa, Poslanik, a. s., kaže: "A onoga koji zakaže u svojim djelima, neće spasiti njegovo porijeklo". Nagrada  na ahiretu je prema djelima, a ne prema  porijeklu, niti prema visini imetka kojim se raspolaže, niti prema ljepoti, ni po vezama. Ništa od nabrojanog neće koristriti kod Allaha Uzvišenog ukoliko se rob ne bude trudio da na vrijeme izvršava svoje obaveze i što više čini dobra djela. Uzvišeni je rekao: "Pa kad se u rog puhne, tada rodbinskih veza među njima neće biti i jedni druge neće ništa pitati" (Kur'an: El-Muminun, 101). I rekao je: "I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i džennet prostran kao nebesa i zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine" (Kur'an, Ali-Imran, 133 – 134). 

 

Kao što znamo, ljudi će prelaziti preko Sirat ćuprije, jedni brzinom munje, drugi brzinom vjetra, treći brzinom ptice u letu. Kaže Abdullah ibni Mesud: "Neki će preći žureći, neki običnim hodom, neki će preći puzeći na stomaku, pa će reći: 'Gospodaru, zašto si me ovako usporio?' Reći će mu se: 'Nisam te usporio ja nego tvoja djela'" (ova predaja je merfu). 

 

Molimo Allaha da nas učini od onih koji će otklanjati tegobe od ljudi, koji će olakšavati dužnicima,  sakrivati sramote vjernika, iskreno tražiti znanje i ustrajavati na pravom putu.