subota, 12. siječnja 2013.

Osnovni pojmovi vezani za Kur’an

Kur'an je knjiga, Allahov govor, objavljena Muhammedu -'alejhissalatu vesselam-, do nas prenešena vjerodostojnim predajama, a njezino učenje je ibadet (robovanje Allahu). 

 

Jezičko značenje riječi Kur’an je: čitanje i iščitavanje, dok se u terminologiji ta riječ odnosi na: Knjigu koju je Allah dž. š. objavio Muhammedu -sallallahu alejhi ve selleme-, prenešena je do nas vjerodostojnom predajom a njezino učenje je ibadet''.

 

Osnovni pojmovi vezani za Kur’an

 

- Harf:  je slovo arapske abecede.

 

- Ajet:  je rečenica ili izreka u Kur'anu.

 

- Sura:  je poglavlje u Kur'anu. Ima ih 114. Sure i ajeti u Kur'anu nisu po redoslijedu kojim su objavljeni već po redoslijedu koji je objavom naređivan. Muhammed -sallallahu alejhi ve selleme- je govorio; Upišite ovaj ajet / suru iza tog i tog ili ispred tog i tog ajeta.

 

- Džuz: znači dio nečega a kada se spomene u vezi Kur'ana odnosi se na dvadeset Kur'anskih stranica. Broj džuzeva ili djelova u Kur'anu je trideset.

 

- Hizb: je- pola džuza, znači deset stranica, tako da je Kur'an podijeljen na šezdeset hizbova.

 

- Rub'u: je u jeziku četvrtina a kada nađemo da je pokraj Kur'anske stranice napisana ova riječ koja se obično piše iznad riječi ''Hizb'' onda ona označava četvtinu hizba.

 

- Mufessir: je čovjek koji tumači i komentira Kur'an.


- Tefsir: jezički znači: pojašnjenje, komentar ili objašnjenje dok u terminologiji označava nauku ili disciplinu koja se ukratko rečeno bavi: tumačenjem Kur'ana. Ova nauka se pojavila veoma rano jer Kur'an, ljepotom svoga izraza i mogućnosti da jedna te ista riječ ili ajet ima više značenja nisu u potpunosti razumjeli ni Ashabi iako su govorili jezikom Kur'ana tj. arapskim i bili svjedoci njegovog objavljivanja i povoda objave. Prvi tumač ili mufessir kojem su se oni obraćali bio je svakako Allahov Poslanik koji im je Kur'an objašnjavao bilo riječima bilo djelima. Ashabi koji su se nakon Poslanika -sallallahu alejhi ve selleme- najviše istakli u poznavanju Kur'ana i njegovom tumačenju bili su: četvorica pravednih halifa: Ebu Bekr, Omer, Osman i Alija r.a., Ibn Abbas, amidžić Allahovog Poslanika za kojeg je on učio dovu: Allahu, poduči ga propisima vjere i tumačenju Kur'ana''. Takođe, Abdullah bin Mes'ud, Ubejj bin Ka'b, Zejd bin Sabit i mnogi drugi ashabi čija imena ne možemo spomenuti zbog ograničenosti prostora. U početku se ova nauka prenosila usmeno u vidu brojnih hadisa i izreka Allahovog Poslanika i nije zapisivana u knjige. Iz ovog se zaključuje da su Muhaddisi- učenjaci u hadisu bili i prvi mufessiri- komentatori Kur'ana. Pojavom bilježenja i zapisivanja hadisa u zbirke učenjaci hadisa prave posebna poglavlja u kojima navode one hadise koji pojašnjavaju Kur'anske ajete. Prvi zasebni tefsiri- komentari Kur'ana, napisani su u trećem stoljeću poslije hidžre ali je veoma teško utvrditi ko je prvi napisao tefsir. Napoznatiji tefsiri su: tefsir od Ibn Džerira Et-Taberija, Tefsir od Begavija, tefsir od Ibn Kesira, tefsir od Bejdavija, tefsir od Ševkanija i mnogi drugi tefsiri kojih ima na stotine i hiljade a koji se i dan danans pišu. Razlikujemo dvije vrste tefsira: Tefsir El- Me'sur – Tradicionalni tefsir koji se temelji isključivo na tradiciji, odnosno tumačenju i izrekama Allahovog Poslanika -sallallahu alejhi ve selleme- i izrekama njegovih ashaba. Najbolji primjer takvog tefsira je tefsir Ibn Kesira koji je Kur'an protumačio na sljedeći naćin. Prvo je je protumačio Kur'an Kur'anom. Ono što je ukratko spomenuto na jednom objašnjeno je na drugom mjestu. Ukoliko nema ajeta koji objašnjavaju jedni druge onda je navodio hadise koji govore na tu temu. Ako ne bi našao hadis navodio bi mišljenje ashaba a ako ne bi ni to našao onda bi navodio svoje mišljenje. Druga vrsta tefsira je: Tefsir bi-r- Re'ji ili Racionalni tefsir koji se više zasniva na onom što mufessir sam zaključi nego na predajama. Primjer takvog tefsira je tefsir od Fahru-d-Dina Er- Razija kojeg je on nazvao "Mefatihu-l-Gajb" (Ključevi skrivenog)

 

- Tedžvid: je nauka koja se bavi pravilnim izgovorom harfova i učenja Kur'ana. 

 

- Kiraet: je učenje Kur'ana.


pripremio: hfz. Dervić Zijad

________________________________