nedjelja, 14. srpnja 2013.

Komentar poslanice „ Blagodat islama “ od Muhammeda b. Abdul-Vehhaba

Pripremio Hajruddin Tahir Ahmetović prof.

Poslanica "Blagodat islama" jedno je od izuzetno vrijednih djela istaknutog učenjaka Muhammed b. Abdul-Vehhaba, rahmetullahi te'ala alejh. U njoj autor govori o blagodatima vjere islama, kao i izuzetno bitnim stvarima vezanim za islam, poput činjenice da Uzvišeni Allah ne prima drugu vjeru osim islama. Ovu poslanicu autor je podijelio na nekoliko poglavlja i u svakom poglavlju spomenuo tekstove iz Kur'ana i Sunneta kojima dokazuje navedeno u poglavlju. Sve to čini na izuzetno zanimljiv naučni metod što govori o njegovom dobrom poznavanju i razumijevanju vjere.

Zbog izuzetne važnosti ove poslanice odlučili smo, da je, u nekoliko narednih tekstova, kratko prokomentarišemo spominjući predanja i izjave eminentnih islamskih učenjaka. Allaha Uzvišenog molimo za pomoć i podršku.

 Uzvišeni Allah kaže: "... Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera ..." (Prijevod značenja El-Maida, 3.)

- Poznati mufessir, komentator Kur'ana, Ibnu-Kesir, rahmetullahi te'ala alejh, kaže u svome Tefsiru:

"Riječi Uzvišenog: 'Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.'

Ovo je najveća blagodat Uzvišenog Allaha prema ovome ummetu, kada im je vjeru učinio savršenom i potpunom tako da nemaju potrebe za drugom vjerom, niti za nekim drugim vjerovjesnikom pored svoga (Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem), jer ga je Uzvišeni Allah učinio pečatom vjerovjesnika i poslao ga svim ljudima i džinima, pa je dozvoljeno samo ono što je On dozvolio, a zabranjeno je ono što je On zabranio i nema nikakve vjerske stvari, a da je On nije uzakonio.

Sve ono što je saopćio sušta je istina u kojoj nema nikakve laži niti nedosljednosti, kao što i kaže Uzvišeni: 'Riječi tvoga Gospodara vrhunac su istine i pravde', tj. vrhunac istine u saopćavanju i vrhunac pravde u imperativima i zabranama. Pa kada im je usavršio vjeru, blagodat je bila potpuna.

Poradi ovoga Uzvišeni kaže: 'Danas sam vam vašu vjeru usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera', tj. budite vi zadovoljni sa njime za sebe, jer je to vjera s kojom je zadovoljan Allah, s kojom je poslao najboljeg od časnih poslanika, preko kojeg je poslao Najslavniju knjigu.

Poslije ovoga ajeta vjernici muslimani neće imati nikada potrebu za nekakvim dodavanjem, jer je Uzvišeni Allah već učinio islam savršenom vjerom i neće ga nikada okrnjiti i zadovoljan je s njim, pa ga neće nikada odbaciti. Ovaj ajet je objavljen  na Dan Arefata. Poslije njega nije objavljeno nešto što je dozvoljeno ili je zabranjeno, a Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslije Arefata preselio je na ahiret nakon  osamdeset i jednog dana.

Prenosi imam Ahmed od Tarika b. Šihaba da je neki jevrej došao do Omera b. El-Hattaba, radijallahu 'anh, i rekao: 'Zapovjedniče pravovjernih, vi, uistinu, imate jedan ajet u vašoj knjizi - koji da je nama jevrejima objavljen - mi bismo uzeli dan njegove objave za praznik.' On je upitao: 'A koji ajet?' Odgovorio je: 'Riječi Uzvišenoga: -Sad sam vam vašu vjeru usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio.-  Tada Omer, radijallahu 'anh, reče: 'Tako mi Allaha, ja znam dan u kojemu je objavljen Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, a i sahat u kojemu je objavljen Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem. Bilo je to u predvečerje na Arefatu i to u petak.'
 Prenose ga El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi i En-Nesai. O ovome su preneseni mutevatir hadisi u čiju vjerodostojnost nema nikakve sumnje, a Allah najbolje zna."

Istaknuti učenjak Abdurrahman b. Es-Sa'di kaže: "Riječi Uzvišenog: 'Danas sam vam vašu vjeru upotpunio', tj. upotpunio je Uzvišeni vjeru islam Svojom potpunom pomoći, upotpunjavanjem obreda i javnih i tajnih, upotpunjavanjem temelja ove vjere i njenih ogranaka. Zbog toga su Kur'an i Sunnet dovoljni kada su u pitanju propisi vjere, njeni temelji i ogranci. Svaki onaj koji otežava vjeru (i sebi i drugima) misli da su ljudi, kako bi se upoznali sa svojim ispravnim vjerovanjem, potrebni drugih znanosti mimo Kur'ana i Sunneta, poput ilmul-kelama i sl.

Takav čovjek je veliki neznalica i propalica, kakvo je i ono u šta poziva. Uistinu, najveće nasilje i najveći stepen neznanja o Allahu i Njegovom Poslaniku jeste smatranje da vjera nije upotpunjena i da ne može biti upotpunjena osim onim čemu on poziva i šta propagira.

Riječi Uzvišenog: 'i blagodat Svoju prema vama upotpunio', tj. Svoje i javne, vidljive i tajne, skrivene blagodati.

Riječi Uzvišenog: 'i zadovoljan sam da vam islam bude vjera', tj. odabrao sam za vas islam i zadovoljan sam da vam on bude vjera, pa pridržavajte ga se zahvaljujući svome Gospodaru. Zahvaljujte Onome Koji vas je počastio najboljom, najčasnijom i najpotpunijom vjerom." (Tejsir El-Kerimi Er-Rahmani, 230.)

Uzvišeni Allah kaže:
 
âقُلْ يَا أَيُّهَا النَّاسُ إِنْ كُنْتُمْ فِي شَكٍّ مِنْ دِينِي فَلا أَعْبُدُ الَّذِينَ تَعْبُدُونَ مِنْ دُونِ اللَّهِ وَلَكِنْ أَعْبُدُ اللَّهَ الَّذِي

 يَتَوَفَّاكُمْá

"Reci: 'O ljudi, ako vi sumnjate u ispravnost moje vjere, - pa, ja se neću klanjati onima kojima se, mimo Allaha, vi klanjate, već ću se klanjati Allahu, koji će vam duše uzeti ..." (Prijevod značenja Junus, 104.)

- Ibnu-Kesir, rahmetullahi te'ala alejh, kaže: "Allah Uzvišeni govori Svome poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Reci: -O ljudi, ako sumnjate u ovu vjeru, koju sam vam donio od Allaha, znajte da ja neću obožavati one koje vi, pored Allaha, obožavate, nego ću obožavati Jedinog Allaha, Koji nema druga i Koji će vam život uzeti, kao što vam ga je i dao i Kome ćete se ponovo vratiti. Ja neću obožavati pored Allaha ono što vi obožavate. Pa pozovite ta vaša božanstva neka mi naude. A sigurno mi ne mogu niti nauditi niti koristi donijeti!-'"

Abdurrahman b. Es-Sa'di kaže: "Uzvišeni Allah kaže Svome vjerovjesniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, najodabranijem poslaniku, vođi bogobojaznih, onome koji je najviše robovao svome Gospodaru, da kaže ljudima: 'O ljudi, ako vi sumnjate u ispravnost moje vjere, tj. ako ste u nedoumici, pa uistinu, ja nisam, ja ne sumnjam u svoju vjeru. Naprotiv, znam i ubijeđen sam da je moja vjera istina i da je ono čemu vi pozivate mimo Allaha ništavno. Ja o tome posjedujem jasne i očevidne dokaze.' Zbog toga dalje Uzvišeni Allah i kaže obavještavajući nas o riječima Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'pa, ja se neću klanjati onima kojima se, mimo Allaha, vi klanjate' od lažnih božanstava, kipova i sličnog, jer ona niti stvaraju, niti opskrbljuju, niti uređuju bilo šta od postojećih stvari. Uistinu su ona samo stvorenja potčinjena drugima. Ne posjeduju ništa na osnovu čega bi zaslužili da im se upućuje ibadet.

Riječi Uzvišenog: 'već ću se klanjati Allahu, koji će vam duše uzeti' tj. klanjat ću se Allahu, Onome Koji vas je stvorio i Koji će vas usmrtiti a zatim oživjeti kako bi vas obračunao za vaša djela i On zaslužuje da bude obožavan, da Mu se klanja i pada na sedždu." (Tejsir El-Kerimi Er-Rahmani, 420.)

Uzvišeni Allah kaže:

 âيَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ وَآمِنُوا بِرَسُولِهِ يُؤْتِكُمْ كِفْلَيْنِ مِنْ رَحْمَتِهِ وَيَجْعَلْ لَكُمْ نُوراً تَمْشُونَ بِهِ وَيَغْفِرْ لَكُمْ وَاللَّهُ غَفُورٌ رَحِيمٌá  

"O vi koji vjerujete, - Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On će vam dvostruku milost Svoju darovati, i dat će vam svjetlo pomoću kog ćete ići, i oprostit će vam – jer Allah prašta, i samilostan je." (Prijevod značenja El-Hadid, 28.)

 - Ibnu-Kesir, rahmetullahi te'ala alejh, povodom ovog ajeta spominje sljedeće u svome Tefsiru: "Seid b. Džubejr, rahmetullahi 'alejh, kaže: 'Nakon što su se obradovale ehli-kitabije da će dobiti dvostruku nagradu (kako je spomenuto u 54. ajetu sure El-Kasas), Allah, subhanehu ve te'ala, objavljuje ajet vezan za ovaj ummet: -O vi koji vjerujete - Allaha se bojte i u Poslanika Njegova vjerujte, On će vam dvostruku milost Svoju darovati-' tj. sve će biti duplo. '...od Svoje milosti',  i dodaje im: '...i dat će vam svjetlo pomoću koga ćete ići', tj. uputu pomoću koje ćete izići iz sljepila i neznanja. '...i oprostit će vam'.-

Odlikovanje će biti svjetlo i oprost. Ovako navodi Ibnu-Džerir. Ovaj je ajet kao i riječi Uzvišenog: 'O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost darovati, pa ćete istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će prijeći i oprostit će vam, a Allahova je dobrota neizmjerna.' (Prijevod značenja El-Enfal, 29.)"
 
* U Sahihu se navodi od Ibn-Omera, radijallahu te'ala anhuma, koji kaže da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Vaš je primjer i primjer ehlu kitabija kao primjer čovjeka koji koristi radnike, pa kaže: 'Ko će mi raditi od sabaha do podne za kirat?' 'Zašto ne' - rekoše jevreji. Zatim upita: 'Ko će mi raditi od podne do ikindije za kirat i kirat?' 'Zašto ne' - rekoše kršćani. Zatim upita: 'Ko će mi raditi od ikindije do akšama za po dva kirata? Pa da, vi ćete to raditi.' Nakon toga su se kršćani i jevreji razljutili, pa rekoše: 'Mi više radimo, a manje nam je dato.' On reče: 'Da li sam vam učinio nepravdu, uskratio nešto od plaće?' Oni rekoše: 'Ne', a onda on reče: 'To je moja dobra volja i mogu dati koliko ja hoću.' (Buharija, 2268.) 

* Hafiz Ibn Hadžer, rahmetullahi te'ala alejh, kaže: "Riječi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: ('Vaš je primjer i primjer ehlu kitabija') – ovdje se pod ehlu kitabijama misli na židove i kršćane.

('kao primjer čovjeka') – tj. primjer vas zajedno s poslanikom i primjer ehlu kitabija s njihovim poslanicima sličan je primjeru čovjeka koji je unajmio ljude za određeni posao. Dakle, oni koji se porede su narodi sa svojim poslanicima. Njihov primjer je primjer unajmljenih ljudi i čovjeka, gazde, koji ih je unajmio za određeni posao...

('za kirat') – Kirat je u osnovi pola danika a danik je šestina dirhema.

('To je moja dobra volja i mogu dati koliko ja hoću') – ovo je dokaz sljedbenika sunneta da je sevab i nagrada od Uzvišenog Allaha iz Njegovog, subhanehu ve te'ala, dobročinstva." (Fethul-Bari, 4/562; skraćeno)

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naveo je ovaj primjer kako bi pojasnio da je ovaj, njegov ummet, od zadnjih naroda na dunjaluku. Došli su zadnji, malo radili ali mnogo zaradili. Prethodnim narodima Allah, subhanehu ve te'ala, bi za ibadete u mnogo većem životnom vijeku davao manju nagradu, dok je ovom islamskom narodu, ummetu Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, i pored kratkog životnog vijeka dao mnogo veću, dvostruku nagradu. U ovome se ogleda velika vrijednost ovog naroda nad prethodnim narodima.

* Takođe, u Sahihu se navodi od Ebu-Hurejre, radijallahu te'ala anh,  da je rekao: "Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: 'Allah je učinio da se okrenu od džume oni koji su bili prije nas, pa su židovi uzeli za praznik subotu a kršćani nedjelju. Zatim je Allah došao s nama i uputio nas na dan džume. Oni će biti iza nas na Sudnjem danu. Mi ćemo biti zadnji na dunjaluku a prvi na Sudnjem danu.'" (Muslim, 1979.)

8 Istaknuti učenjak Nevevi, rahmetullahi te'ala alejh, kaže: "Riječi Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Mi ćemo biti zadnji na dunjaluku a prvi na Sudnjem danu' – znače – kao što kažu islamski učenjaci – da ćemo biti posljednji što se tiče vremena a prvi što se tiče postizanja blagodati i ulaska u Džennet, tako da će ovaj narod ući u Džennet prije svih drugih naroda."

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas obavještava u ovome hadisu da je Uzvišeni Allah, narode koji su bili prije nas, iskušao danom kojeg bi oni uzeli za svoj praznik. Allah, subhanehu ve te'ala, im je naredio da izaberu dan u kome će biti jedinstveni i okupljeni. Kršćani su uzeli za svoj praznik subotu i ogriješili se o nju, dok, židovi su uzeli za svoj sedmični praznik nedjelju i, kao i kršćani, ogriješili se o nju. Iz ovoga hadisa možemo uzeti dvije koristi u kojima se ogleda blagodat i vrijednost ovog islamskog naroda:

Prva: Allah, subhanehu ve te'ala, ummetu Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije ostavio na izbor da izaberu sebi jedan dan u sedmici za praznik, za razliku od prethodnih naroda.

Druga: U ovome hadisu je dokaz velike Allahove, subhanehu ve te'ala, blagodati i milosti po ummet Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem, a ona je da se ovaj narod neće složiti na zabludi što je bio slučaj s prethodnim narodima. 

* U Sahihu se spominje ta'likan od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: "Allahu najdraža vjera je 'el-hanefijje' lagana vjera Ibrahima."

8 Hafiz Ibn Hadžer, rahmetullahi te'ala alejh, kaže: "Riječi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'najdraža vjera' – tj. vjerska svojstva jer je svako vjersko svojstvo poželjno, međutim, ono koje je lagano to je najdraže Allahu, subhanehu ve te'ala ... Ili od najdražih vjera Allahu, subhanehu ve te'ala, je najdraža vjera Ibrahima. Pod vjerama ovdje se misli na prethodne vjerozakone prije nego što su zamijenjeni i dokinuti. El-hanefijje je vjera Ibrahima. El-hanif u jeziku ima značenje svakog onoga koji je na Ibrahimovoj vjeri. Ibrahim je nazvan hanifom zbog njegova okretanja od zablude prema istini. I osnova prave, istinite vjere je okretanje od zablude prema istini i lahkoća, tj. prava vjera je utemeljena na lahkoći kao što kaže Uzvišeni Allah:

 ﴿ وَمَا جَعَلَ عَلَيْكُمْ فِي الدِّينِ مِنْ حَرَجٍ مِلَّةَ أَبِيكُمْ إِبْرَاهِيمَ ﴾

'... i u vjeri vam nije ništa teško propisao, u vjeri pretka vašeg Ibrahima ...' (Prijevod značenja Hadždž, 78.)"
_________________________________________________________________