nedjelja, 14. srpnja 2013.

ISLAMSKA AKIDA JE SHODNA LJUDSKOJ PRIRODI

Preveo i pripremio: Smajlović Osman, prof. - Islamski Univerzitet "Umu Qura" Mekka

Rekao je Allah, subhanehu ve te'ala, u prevedenom značenju ajeta: "Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, djelu Allahovu, prema kojoj je On ljude načinio - ne treba se mijenjati Allahova vjera, ali većina ljudi to ne zna."( Rum 30) A Ibnu Kesir je prokomentirao ajet sa riječima: "Allah je stvorio svoja stvorenja tako da Ga poznaju i Njegovu jednoću - tevhid i da nema božanstva mimo Njega "( Tefsir Ibnu Kesir).

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Svako novorođenče se rađa na fitri-islamu, potom ga njegovi roditelji čine židovom, ili kršćanom, ili vatropoklonikom, kao što životinja rađa ispravnu životinju .Da li vidiš u njoj mahanu?!" ( Buhari 1385, Muslim 2658) I rekao je Allah, subhanehu ve te'ala, u hadisu-kudsiji: "Zaista sam Ja stvorio sve svoje robove pravovjernim, došli su im šejtani i odvratili ih od njihove vjere i zabranili su im ono što Sam im dozvolio i naredili su da Mi pripisuju sudruga."( Muslim 2865).

Rekao je Nevevi: "Zaista sam Ja stvorio sve svoje robove pravovjernim", tj. muslimanima, čistim od grijeha, ispravanim, i povratnicima ka prihvatanju upute. Rečeno je da je cilj od toga, vrijeme kada je uzeta od njih obaveza, a oni su u fazi potomstva: "I kad je Gospodar tvoj iz kičmi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da posvjedoče protiv sebe: "Zar Ja nisam Gospodar vaš?" - oni su odgovarali: "Jesi, mi svjedočimo" - i to zato da na Sudnjem danu ne reknete: "Mi o ovome ništa nismo znali." ( E`araf 172, Šerhu Sahihu Muslim ).

Rekao je Ibnul – Kajjim: "Novorođenče odabira dojenje majčina mlijeka sam po sebi i ukoliko mu se omoguće prsa događanje dojenja je neizbježno. Dojenje je obavezno osim ako se ne nađe ono što će ga spriječiti, i on je rođen i zna za Allaha obaveznom spoznajom koja je nesumnjiva osim ako se ne nađe ono što će ga spriječiti od toga."( Šifau Alil )....

Na osnovu predhodno spomenutog iman u vjerovanju Ehli Suneta ve Džem`ata je kod pojedinca prirodan i instiktivan za razliku od sljedbenika strasti , koji obavezuju pojedinca sa "promatranjem" i "izučavanjem" prije samoga imana kako bi sam njegov iman bio ispravan. Tako su "obični " sljedbenici učenjaka muslimani i ako nisu u mogućnosti da pojasne dokaze i da ih prikažu. Rekao je Imam Nevevi kod hadisa "Naređeno mi je da se borim protiv ljudi dok ne posvjedoče da nema božanstva mimo Allaha i da vjeruju u mene" ( Muslim 21): „U hadisu je jasan dokaz za ispravnost pravca kod njegovih obnovitelja i većine prethodnika i onih koji su došli poslije njih, da je pojedincu dovoljno ukoliko vjeruje u vjeru islam čvrstim vjerovanjem u kojem nema kolebanja, i on je mu`min od monoteista.“ (Šerhu Muslim).

OBLICI SHODNOSTI ISLAMSKE AKIDE LJUDSKOJ PRIRODI

Došla je u lahkom i jasnom obliku u kojem nema poteškoća niti komplikacija. Prenose se riječi od ispravnih predhodnika i Ehli Suneta koji zabranjuju pretjerivanje i fanatizam u stvarima vjere, bilo da se radi o akidi ili islamskom pravu-fikhu. Kao što zabranjuju usiljenost u traženju znanja koje je u osnovi skriveno od nas: "Allah želi da vam olakša, a ne da potekoće imate "( Bekare 185) i:" On vas je izabrao i u vjeri vam nije ništa teško propisao, u vjeri pretka vašeg Ibrahima."( Hadž 7.) Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: " Zaista je vjera lagana bez tegoba, ko god u vjeri navaljuje s dodacima,vjera ga savlada. Zato se držite umjerenosti ( sredine), a ako neko od vas ne bude u stanju neki posao obaviti u potpunosti, neka ga bar približno obavi. Budite radosni , i pomažite se jutrom, krajem dana i jednim dijelim noć. "( Buhari 39)

Buhari je nazvao poglavlje u svome sahihu "Vjera je lahka", rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Allahu najdraža vjera je ispravna vjera koja je lahka."( Buhari Kitabu Iman). Prokomentirao je Ibnu Hadžer: "Vjera islam je nazvana lahkom u preuveličavanom obliku u poređenju sa prethodnim vjerama. Allah je otklonio od ovoga umeta teret koji je bio kod prijašnjih naroda. Od najočitijih primjera za to je da je njihovo pokajanje bilo da ubiju sami sebe, a pokajanje ovoga Umeta biva sa odlučnošću, udaljavanjem i kajanjem. Značenje Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "Allahu su najdraže" od odlika vjere" jer je cijela vjera draga s tim da su one koje su lahke draže Allahu na što ukazuje i hadis: "Najbolje od vaše vjere je ono što je najlakše."(Ahmed, hadis sahih, Sahihu Džamia 3309, Albani ) Ili sama vjera tj. najdraža Allahu od vjera je hanefije - ispravna vjera. A cilj od "vjera" su prethodni vjerozakoni prije nego što su opovrgnuti i izmjenjeni a hanefije-ispravna vjera je vjera Ibrahima."( Fethu Bari)

Također, Imam Buhari je nazvao poglavlje "Ono što je mrsko od udubljivanja, osporavanja u znanju i pretjeranost u vjeri i novotorijama zbog Allahovi, subhanehu ve te'ala, riječi: "O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu."( Nisa 171) A prenosi Ibnu Abbas, radiAllahu anhu, da je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Čuvajte se pretjerenosti u vjeri. Zaista je uništilo one koji su bili prije vas pretjerenost u vjeri.“ (Ahmed, Nesai, Ibnu Madže, hadis sahih, Silsile sahihe 1283, Albani). Kao što je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tri puta ponovivši: "Propali su i stradali cjepidlake."( Muslim 2670)

Prokomentirao je Imam Nevevi: "Cjepidlake su oni koji se bez potrebe "udubljuju" i pretjeravaju i prekoračavaju granice u svome govoru i djelu."( Šerhu Muslim) Rekao je Ibnu Mesud, radiAllahu anhu,: "Onaj koji zna neka govori, a onaj koji ne zna neka kaže „Allah najbolje zna“. Jer je od znanja da kaže za ono što ne zna „Allah najbolje zna“, jer je Allah, subhanehu ve te'ala, rekao svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: "Reci: Ne tražim ja od vas za ovo nikakvu nagradu i ja nisam izvjestačen."( Sadd 86, Buhari 4773, Muslim 2798) I rekao je poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Neće prestati ljudi zapitkivati sve dok ne kažu: „Ovo je Allah koji je sve stvorio, pa ko je stvorio Allaha." (Buhari 7296 ,Muslim 136) U hadisu je napomena na korenje mnoštva pitanja jer će to dovesti do onoga od čeka se treba čuvati. Kao što je pomenuto pitanje u hadisu jer ono ne proizilazi osim od prevelikog neznanja." ( Fethu Bari)

Spomenuo je Imam Buhari kod poglavlja ´Ono što je mrsko od mnoštva pitanja i onaj koji pretjeruje u onome što ga se ne tiče´: „Allahove riječe: ´O vjernici, ne zapitkujte o onome što će vam pričiniti neprijatnosti ako vam se objasni; a ako budete pitali za to dok se Kur’an objavljuje, objasniće vam se, ono ranije Allah vam je već oprostio. - A Allah prašta i blag je´( Maide 101) i kod poglavlja ´Ono što se pominje od korenja neosnovanog mišljenja i pretjeranosti u analogiji: ´Ne povodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to će se, zaista, odgovarati.“( Isra 36)

Isto tako šerijatski tekstovi zabranjuju ulazak u razmišljanje o Allahovoj, subhanehu ve te'ala, biti i srži Njegovih osobina. To je pravac kojeg se drži Ehlu Sunnet. Vjeruju u Allahove, subhanehu ve te'ala, osobine kao što su došle u Kur`anu i sunetu. Ostavljajući istraživanje o njihovoj suštini i kakvoći. Svaki onaj od sljedbenika strasti koji se udubljuje u istraživanju Allahove biti i osobina, pretjerivajući u pokušaju da obuhvati njenu bit i suštinu, neće naći ono što će ga zadovoljiti, naprotiv, to će mu uvećati samo sumlju, nedoumicu i nemir.

Ehlu Sunnet takođe gledaju istraživanje u Allahovj odredbi od pitanja kojih se treba kloniti. Rekao je Imam Ahmed: "Osnova odredbe je da je to Allahova tajna u Njegovim stvorenjima. Nije to spoznao bliski melek, niti izaslani poslanik. Udubljivanje i istraživanje u tome je povod da se bude odbačen, i to su stepenice do lišenosti. Čuvajte se toga bio on u obliku istraživanja, razmišljanja ili šejtanskog došaptavanja. Uzvišeni Allah je prekrio znanje o kaderu od svojih stvorenja i zabranio im je da ga učine predmetom čežnje. Kao što je to rekao Allah: "On neće biti pitan za ono što radi, a oni će biti pitani."( Enbija 23)Onaj koji upita "zašto si tako uradio" odbacio je kur`anski propis, a ko odbaci kur`anski propis biva od nevjernika."( Knjiga Vere`a, str.200 ).

Kaderije , Džebrije i njima slične zabludjele skupine su postupili suprotno Ehli Sunetu. Odužili su raspravljanje u odredbi u onome o čemu ustvari ne mogu istraživati. Tako da su zapali u tumaranje i oprečnost. Pojedinci od njih su rekli: "Allah ne zna za stvari osim poslije njihovog događanja i odvijanja“, od kojih je se Ibnu Omer, radiAllahu anhu, odrekao ( Muslim) Ili su rekli da robova djela nije Allah, subhanehu ve te'ala, stvorio. Ili da robu ne pripada volja i htijenje. I drugo slično tome, što je svakako neispravno i oprečno Kur`anu, Sunetu i konsenzusu Ehli Suneta. 
____________________________________________