Propisi sedžde tilavet - tj. sedžde prilikom učenja ajeta sedžde ?

Pitanje br. 41

U slučaju da osoba sluša Kur'an na kaseti ili sl. te karia dođe do mjesta gdje je obavezno napraviti sedždu , da li je taj ko sluša dužan da napravi isto? Šta ako je slušalac žena koja je u hajzu? Kako ona da postupi?

Odgovor br. 41

Na pitanje o sedždi prilikom učenja ajeta sedžde držaću se mišljenja da pri odgovoru je dozvoljeno odgovoriti i više i šire nego traži samo pitanje da bi imali cijelu predstavu o  sedždi tilavet. Sedžda je sunnet učaču i slušaocu koji namjerno sluša učenje Kur'ana i prouči se ajet u kome je sedžda, dok nije i onome koji čuje učenje bez namjere da sluša već radi druge poslove, ali mu dođe do uha učenje, jer se prenosi da je Osman radijallahu anhu prošao pored učača koji je učio ajet u kome je sedžda da bi učinio Osman sa njime sedždu, ali je Osman nije učinio nego rekao: "Sedžda je samo onome ko sluša (namjerno)", jer Osman je slučajno prolazio nije ciljao slušanje njegova učenja. I zbog toga što takav nema nagrade za učenje kao učač i onaj koji sluša učenje sa nijjetom ibadeta. Mogli bi to nazvati tako da je razlika čuti učenje (bez namjere) i slušati (pratiti sa nijjetom). Imam Ebu Hanife smatra sedždu tilavet vadžibomm, ali kod hanefija vadžib nije na stepenu farza tako da mu je mišljenje blisko drugim učenjacima,  Imamima Maliku, Šafiji, Ahmedu i Davudu (zahiriji) koji drže da je sunnet. Dokaz da sedžda tilavet nije vadžib (obavezna): Navodi Buhari od Omera radijallahu anhu da je jedne džume proučio ajet iz sure Nahl u kome se nalazi sedžda, pa je sišao sa mimbera u obavio sedždu i ljudi za njime su je obavili. Sljedeće džume je ponovo učio taj ajet, ali nije obavio sedždu govoreći: "Ljudi, mi naiđemo na sedždu (ajet sa sedždom), pa ko je učini ispravno je uradio, a ko je ne obavi nije griješan". Ovo znači da nije obaveza, vadžib inače bi bio grijeh ostaviti je. Također navodi Buhari od Ibn Omera radijallahu anhuma da je rekao: "Zaista Allah nije naredio sedždu osim ako mi hoćemo." (dobrovoljna je  dakle). Obje predaje su u prvom tomu Buharije u poglavlju: Kitabu sudžudi el-Kur'an. Kada smo vidjeli kakav je propis sedžde tilavet da vidimo kakva joj je forma. Za sedždu tilavet trebamo sljedece:  1. sedždu (jednu) 2. tekbir prije i drugi poslije nje 3. pokriti stidna mjesta 4. okrenuti se kibli, ako nismo u prevoznom sredstvu, jer ovo nije farz, a Poslanik sallallahu alejhi ve sellem bi obavljaj nafilu okrenut u smjeru u kome mu je okrenuta jahalica. Hanbelije dodaju ovome jos sljedece: 1. tahrim (dizanje ruku kao na početku namaza) i teslim (predavanje selama poslije sedžde) 2. Da se na sedždu ode sa rukua (ne npr. iz sjedećeg stava). Ovo je mišljenje i Ibn Tejmije. 3. Da se ima taharet (abdest) za sedždu. Odabranije misljenje je prvo, jer sehvi sedžda nije namaz, kao što ni učenje Kur'ana nije namaz i zbog predaja da je Ibn Omer radijallahu anhuma činio tilavet sedždu bez tahareta (abdesta). Ovo je i izbor imama Buharije. Pored toga bez sumnje je obaviti je sa abdestom potpunije i sevapnije, ali nećemo zbog nedostatka abdesta reći nekome da ne obavi tu sedždu u takvom stanju. Ibn Kajjim veli, odabirajući mišljenje da može sedžda bez tahareta: "Nema uvjetovanju tahareta za nju (sedždu) dokaza ni u Kitabu, ni u Sunnetu, ni u Idžmau, a ni u ispravnom kijasu..."  Da se sada osvrnemo na pitanje. Na slušanje sa kasete gledamo kao i na slušanje živog insana, ako nam je namjera slušati, sunnet nam je obaviti sedždu, ako ne i nije, a nije nam zabranjeno. Neki prave razliku između kasete i učenja uživo, ali nebrane sedždu. U nekim slučajevima obavljanje sedžde ili ne obavljanje je pitanje slijeđenja učača, ako on obavi obave i slušaoci, ako ne, ne obave ni oni, ali to nije uvjet nego samo mogućnost, jer je Omer radijallahu anhu rekao: 'Pa ko hoće neka obavi, a ko neće nije griješan.', iako je on nije obavio nije drugima zabranio da ga ne slijede.  Žena u hajzu može obaviti sedždu kada sluša ajete sedžde, jer nije šart čistoća (abdest) tako da to nije namaz nego ibadet kao dova i zikr koji su joj dozvoljeni u tom stanju. Sedžda se može obaviti i džematile, ako grupa sluša učenje i predvodi ih u sedždi kao imam učač. Propisana je u namazu i izvan stim da se ne preporučuje u namazima u kojima se uči u sebi da ne zbunjuje ljude, je li tekbir za nju ili za ruku`u. Ukoliko poslije proučenog ajeta sedžde prođe nešto vremena ne treba činiti sedždu naknadno, jer je to sunnet čije vrijeme je prošlo. To je bilo što sam odabrao spomenuti u vezi ovog pitanja, a Allah subhanehu ve te'ala sve zna. Abdulmelik Bašić - islambih.org 2000.-2001. god.