Od Abdullaha b. Omera , r.a. se prenosi da je rekao: „Jedan čovjek upitao je Allahova Poslanika kako se klanja noćni namaz, pa mu je rekao: „Dva po dva (rekata), a ako se bojiš da te ne zatekne sabah, onda klanjaj bar jedan (rekat) !“
El-Hafiz u El-Fethu kaže: „Što se tiče hadisa koji pripovijeda Ibn Omer, najbolje je da se sljedbenici njega pridržavaju, jer je to odgovor na konkretno pitanje.“ ...
Kako i koliko je Vjerovjesnik, s.a.w.s. , noći provodio u namazu?
Od Abdullaha b. Omera , r.a. se prenosi da je rekao: „Jedan čovjek upitao je Allahova Poslanika kako se klanja noćni namaz, pa mu je rekao: „Dva po dva (rekata), a ako se bojiš da te ne zatekne sabah, onda klanjaj bar jedan (rekat) !“
El-Hafiz u El-Fethu kaže: „Što se tiče hadisa koji pripovijeda Ibn Omer, najbolje je da se sljedbenici njega pridržavaju, jer je to odgovor na konkretno pitanje.“
Od Aiše r.a. se prenosi da je rekla: „Vjerovjesnik, s.a.w.s. , bi noću klanjao trinaest rekata,od kojih je jedan rekat vitr-namaza i dva rekata sabaha.“
U zbirkama sahih hadisa od Buharije i Muslima, od nje se takođe prenosi da je rekla: „ Između jacije i sabah-namaza Allahov Poslanik, s.a.w.s., bi klanjao još po jedanaest rekata, pri čemu bi , na svaka dva rekata, predavao selam i na kraju klanjao vitre sa jednim rekatom.
U koje doba je Vjerovjesnik, s.a.w.s., ustajao na noćni namaz?
Od Enesa, r.a. se prenosi da je rekao: „Allahov Poslanik s.a.w.s., bi u mjesecu mrsio toliko da bi mi znali pomisliti da nikako ne posti i postio toliko da bi mi znali pomisliti da nikako ne mrsi. Kada bi noću pomislio da ne klanja , vidio bi ga da klanja , a kada bi pomislio da ne spava , vidio bi ga da spava.“
El-Hafiz u El-Fethu kaže: „Od Vjerovjesnika , s.a.w.s., je potvrđeno da je on klanjao i na početku noći i u sredini noći i na kraju noći. Međutim , u hadisu koji prenosi Abdullah b.'Amr b.el'As, Vjerovjesnik s.a.w.s., je dao do znanja koji je noćni namaz najdraži Uzvišenom Allahu , rekavši: „Allahu najderaži namaz je namaz kakav je klanjao Davud a.s., Allahu najdraži post je Davudov post. On bi pola noći spavao , trećinu provodio u namazu i ponovo legao u zadnjoj šestini i jedan dan postio , a drugi mrsio.
El-Muhelleb kaže: „Davud, a.s., bi legao i zaspao na početku noći. Zatim bi, u vrijeme u kome Allah doziva :'Ima li ko da šta traži, pa da mu dam ?', ustao i klanjao. Zatim bi prilegao koliko je potrebno da se odmori od iscrpljenosti od noćnog namaza u ostatku noći. To je taj san u vrijeme sehura. Ovaj način obavljanja noćnog namaza postao je omiljen zato što se daje oduška duši i što se izbjegava moguća mrzovolja. Allahov Poslanik, s.a.w.s. , u tom je smislu rekao :“Allahu neće dodijati dok vama ne dodije.“ Prema tome , Allag dž.š. voli da Svojom dobrostivošću što duže obasipa i da Svoje dobročinstvo što duže izljeva. Gore navedeni način obavljanja noćnog namaza je lakši , jer kratak san i poslije noćnog namaza , odmara tijelo, otklanja štetnost nespavanja i klonulost tijela , za razliku od nespavanja sve do sabaha. Čovjek ovako , sabah namaz dočekuje odmoran , pa se kako njemu , tako i ostalim dnevnim obavezama , aktivnije i predanije može posvetiti. Osim toga , to je najbolji način da se izbjegne oholost , jer san u zadnjoj šestini noći vraća svježinu licu i vitalnost tijelu , što čovjeku omogućava da pred onim ko ga vidi sakrije u čemu je noć proveo. Na ovo ukazuje Ibn Dekik el-'Id.“
U koju vrstu propisa spada noćni namaz?
Ibn Abdulber kaže : „Pojedini , rijetki tabi'ini smatrali su da je noćni namaz obavezan (vadžib) makar koliko je potrebno da se pomuze ovca.“ Međutim , islamski učenjaci su mišljenja da je on pohvalan (mendub). Et-Tirmizi od Ishaka b. Rahevejha navodi da je rekao: „Noćni namaz je namaz onih koji se druže sa Kur'anom.“ Ovakvo mišljenje se prenosi i od El-Hasana. Bit će da je ti i najispravnije mišljenje. Ni u njemu nema nedvosmislene izjave o obaveznosti noćnog namaza.
(Ahmed Ferid-Bistro more pobožnosti i suptilnosti)
