Allah, džellešanuhu, je rekao: «Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj…»50
«Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer lijepa riječ kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu, ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi, a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili. A ružna riječ je kao ružno drvo i iščupanom drvetu s površine zemlje nema opstanka.»51
«Reci robovima mojim da govore samo lijepe riječi…»52
«O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su zaista grijeh, i ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, a vama je to odvratno, zato se bojte Allaha, Allah zaista prima pokajanje i samilostan je.»53
«Usuđuju se da laži izmišljaju samo oni koji u Allahove riječi ne vjeruju, i oni su pravi lažljivci.»54
2.1. Šutnja, čuvanje jezika i ostavljanje onog što nas se ne tiče
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka bude pažljiv prema svom komšiji; ko vjeruje u Allah i Sudnji dan neka počasti svoga gosta.»55
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Onaj ko šuti i spasio se.»56
Ukbe ibn Amir priča: «Pitao sam: ”Allahov Poslaniče, šta je spas?” On mi reče: ”Sustegni svoj jezik, neka ti je kuća u kojoj živiš dovoljna i plači zbog svojih grijeha”.»57
Abdullah Sekafi priča: «Pitao sam: ”Allahov Poslaniče, reci mi nešto čega ću se pridržavati?” On mi reče: ”Reci Allah je moj Gospodar, i ustraj na tome.” ”Allahov Poslaniče, šta je najgore čega se bojiš za mene?” On se uze za jezik i reče: ”Ovoga”.»58
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: «Samoća je bolja od lošeg društva, a dobar drug je bolji od samoće. Dogovor o dobru korisniji je od šutnje, a šutnja je, opet, bolja od dogovaranja u zlu. Ko želi da živi u miru, neka ustraje u šutnji.»59
Sehl ibn Sa'd priča da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Onome ko mi garantira (da će sačuvati) ono što je između njegovih vilica i ono što je između njegovih nogu, ja mu garantiram Džennet.»60
Ebu Hurejre, r.a., kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Zaista čovjek može izgovoriti riječ kojom je Allah zadovoljan, ne pridajući joj značaj, pa da ga Allah njome uzdigne nekoliko stupnjeva. I, zaista, čovjek može izgovoriti riječ koja izaziva ljutnju Allaha, ne pridajući joj značaj, pa da se s njom strovali u Džehennem.»61
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Od lijepog (savršenog) Islama nekog čovjeka jeste da ostavi ono što ga se ne tiče.»62
Ebu Zerr, r.a., priča da mu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: «Hoćeš li da ti kažem lahak posao za tijelo, ali vrlo težak na Mizanu?» Rekao sam: «Naravno, Allahov Poslaniče!» On reče: «To je šutnja, lijep ahlak i ostavljanje onoga što te se ne tiče.»63
Kroz ove hadise smo saznali ljepotu i vrijednost šutnje, čuvanja jezika i ostavljanja onog što nas se ne tiče. Ovo su tri pohvalne i vrlo bliske osobine, kojih je danas, na žalost, sve manje.
2.2. Rasprava i svađa
Aiša, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Najmrži čovjek Allahu jeste onaj koji pretjeruje u raspravi.»64
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Nijedan narod nije zalutao, nakon što mu je Allah dao uputu, a da nisu imali rasprave.» «Neće čovjek upotpuniti svoj iman sve dok ne ostavi raspravu, makar i bio u pravu.»65
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Allahu je najmrži čovjek koji, svađajući se, prelazi svaku granicu.»66
Jedne prilike je sjedio Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, u društvu ashaba gdje je bio i Ebu Bekr, kojeg je neki čovjek počeo vrijeđati i uznemiravati. Ebu Bekr je i prvi i drugi put šutio. Pošto ga je ovaj čovjek i treći put uvrijedio, on je počeo reagovati, a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je odmah ustao da ide. Tada je Ebu Bekr rekao: «Allahov Poslaniče, da li se na mene ljutiš?» Na što mu je on odgovorio: «Dok je ovaj čovjek tebe vrijeđao a ti šutio, njega je melek, koji je sišao s nebesa, ugonio u laž. Čim si ti počeo reagovati melek je otišao, a šejtan je zauzeo njegovo mjesto. Ja bježim iz ovog društva, jer ne želim sjediti sa šejtanom.»67
Ebu Ejjub el-Ensari, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Nije dozvoljeno čovjeku da raskine veze sa svojim bratom duže od tri noći, tako da, kad se sretnu njih dvojica da jedan od drugog okrene glavu. Od njih dvojice je bolji onaj koji prvi pozdravi.»68
Rasprava je djelo koje treba izbjegavati čak i onda kada smo u pravu. Svađa proizilazi iz rasprava, što vrlo često rezultira potpunim prekidanjem odnosa, a to je po hadisu zabranjeno duže od tri dana. I jedna i druga su negativne osobine, koje izazivaju mržnju Allaha, džellešanuhu. Danas su mnogo prisutne.
2.3. Bespotreban govor, pretjerivanje u govoru, šutnji, šali i hvaljenju
Muhammed,sallallahu alejhi ve sellem, je rekao «Allah mrzi tri stvari kod vas: beskoristan govor, rasipanje imovine i često traženje ili prosjačenje.»69
Džabir, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Najmrži su mi i najdalji od mog mjesta (u Džennetu) oni koji puno pričaju, koji su opširni u svom govoru i koji kitnjasto govore.»70
Fatima, r.a., Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, kćerka, prenosi hadis u kojem Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ističe: «Najgore u mom ummetu su one osobe koje uživaju u raskoši, hrane se probranim jelima, oblače luksuznu odjeću i pretjeruju u govoru.» 71
Od Ebu Hurejre, Abdurrahmana ibn Sahra, r.a., prenosi se da je rekao: «Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Što sam vam zabranio, klonite ga se, a što sam vam naredio, uradite od toga koliko možete. One koji su bili prije vas upropastila su mnoga pitanja i dileme oko zapitkivanja poslanika”.»72
Kais ibn Ebi Hazim, pripovijeda: «Kada je Ebu Bekr, r.a., posjetio jednu ženu, po imenu Zejneba iz plemena Ahmes, primijetio je da ne govori. On upita prisutne: ”Šta joj je? Zašto ne govori?” ”Zavjetovala se da će obaviti hadždž šuteći”, rekoše mu. ”Govori!”, naredi joj. ”To nije dozvoljeno, jer je naslijeđe iz džahilijeta!” I žena progovori.»73
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da su rekli: «Allahov Poslaniče, ti se šališ s nama?» Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: «Ja se šalim s vama, ali govorim samo istinu.»74
Neka je žena došla Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: «Allahov Poslaniče, dozvoli mi da jašem na dromedaru, muškoj devi.» On je rekao: «Dozvolit ćemo da jašeš na dromedarovom sinu.» Ona reče: «Šta da radim s njim, ne može me ni ponijeti.» Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: «Nema nijednog dromedara a da nije sin dromedara», šalio se s njom.75
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Kada biste vi znali ono što ja znam, puno biste plakali, a malo se smijali.»76
Ebu Bekr, r.a., kaže da je jedan čovjek pretjerano hvalio drugog čovjeka, koji je bio spomenut u prisustvu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Teško tebi! Posjekao si vrat svome drugu.» Ovo je ponovio nekoliko puta i rekao: «Ako je neophodno da neko nekoga pohvali, onda neka kaže: ”Ja mislim tako i tako”, i to samo ukoliko stvarno tako misli, a Allah sviđa račune (zna kakav je on stvarno), jer niko nikoga ne može prije Allaha čestitim proglasiti.»77
Ubejj ibn K'ab, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Musa, a.s., jednom je prilikom držao govor Israilovim sinovima, pa je upitan: ”Koji je čovjek najznaniji?” Rekao je: ”Ja sam najznaniji!” Allah ga je zbog toga ukorio što to nije pripisao Njemu.»78
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Ja sam prvak svih ljudi i ne hvališem se time.»79
Bespotreban govor smatra se pokuđenim. Zbog toga treba izgovarati samo ono što je neophodno, a izbjegavati sve nepotrebne dodatke. Pod pretjerivanjem u govoru podrazumijeva se predugo pričanje, ukrašavanje govora i oholo uzdizanje svojom rječitošću. Govor radi govora, šutnja radi šutnje, iz oholosti, su krajnosti koje su neprimjerene i pokuđene. Umjerena šala je dozvoljena. U šali se uvijek mora govoriti istina. Vjernik treba sagledati stanje u kome se nalazi, pa onda odlučiti, ima li više razloga za šalu ili plač. Da bi nekoga pohvalili moramo ga dobro poznavati, govoriti samo ono što je istina, bez uveličavanja koje može biti veoma opasno, za onog koji hvali i za hvaljenoga.
2.4. Ogovaranje, lažni govor i psovka
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: «Znate li šta je gibet (ogovaranje)?» Ashabi odgovoriše: «Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.» Poslanik tada reče: «Gibet je da pominješ svoga brata po onome što on ne voli i nije mu drago.» Neko reče: «A šta ako je to, što ja o svome bratu kažem, uistinu tačno?» Poslanik reče: «Ako je tačno to što si o njemu rekao, ti si ga ogibetio, a ako nije tačno, ti si ga onda potvorio.»80
Od Džabira i Ebu Seida, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Dobro se čuvajte ogovaranja. Ono je gore od bluda. Čovjek počini zinaluk i pokaje se, pa mu Allah primi njegovo pokajanje. Onome koji je ogovarao, Allah neće oprostiti sve dok mu ogovarani ne oprosti.»81
Prenosi se od Aiše, r.a., koja kaže: «Pred Poslanikom sam rekla: ”Pa zar ti se sviđa Safijja, a ona je onako niska?” Poslanik mi na to reče: ”Rekla si tako tešku riječ (učinila si gibet) koja, kada bi se stavila u morsku vodu, zamutila bi je”.»82
Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Neće ući u Džennet onaj ko prenosi tuđe riječi.»83
Džabir, r.a., priča: «Bili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u neobaveznoj šetnji. Došli smo do dva kabura čiji su stanovnici bili kažnjavani. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ”Njih dvojicu kažnjavaju zbog nevelikog prijestupa: jedan je ogovarao ljude, a drugi nije vodio računa o svojoj mokraći.” Naredio je da mu se donesu dva svježa palmina lista, pa ih je izlomio i naredio da se usade u njihove mezare. Rekao je: ”Sve dok ovi listovi budu svježi”, ili je rekao ”… dok se ne osuše, patnja će ove dvojice biti smanjena”.»84
Ibn Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je bio na Miradžu, vidio u Džehennemu ljude kako jedu lešinu, pa je upitao Džibrila ko su oni, a on mu reče: «To su oni koji jedu ljudska tijela (ogovaraju ih).» 85
Osman, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Gibet (ogovaranje ljudi) i nemimet (prenošenje tuđih riječi) krešu (smanjuju) iman kao što ovce brste travke.»
Abdullah ibn Amr ibn As, .r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Pri kome budu četiri svojstva, bit će čisti licemjer, a pri kome bude jedno od tih svojstava, prije će mu biti svojstvo licemjerja, sve dok ga ne ostavi: iznevjeri kada mu se nešto povjeri, laže kada govori, prevari kada obeća i prelazi granicu kada se prepire.» 86
Ebu Bekrete, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Hoćete li da vam kažem koji je grijeh najveći?» «Hoćemo», odgovorismo. A on reče: «Pripisivanje druga Allahu i neposlušnost roditeljima.» Allahov Poslanik je bio naslonjen, potom se uspravi, pa reče: « i lažno svjedočenje!» Zatim je ponavljao zadnje riječi toliko da smo pomislili da hoće ušutjeti.
Ebu Umamete, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Vjerniku može svašta biti svojstveno osim laži i prevare.»87
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Najveća potvora na Allaha je da čovjek kaže da je nešto usnio a on to uistinu nije usnio.» 88
Esma bint Jezid, r.a., je jednom prilikom upitala Allahovog Poslanika: «Poslaniče, ako neka od nas za nešto kaže da to ne voli, a ustvari, ona to voli, je li se i to računa kao laž?» Poslanik joj odgovori: «Svaka laž se piše kao laž, pa makar ona bila i mala.»
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji dostiže stepen mutevatir hadisa (najsigurnijeg načina prenošenja) kaže: «Ko na mene namjerno slaže neka sebi pripremi mjesto u Džehennemu.»89
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Trojici se Allah neće obratiti na Kijametskom danu, niti će ih pogledati: onome koji prigovara kada nešto da i pokloni, onome koji prodaje svoju robu uz lažnu zakletvu i onome koji pušta da mu se odjeća vuče po zemlji.» 90
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Vidio sam kao da mi neki čovjek ide i kaže mi: ”Ustani!” Ja sam ustao i krenuo s njim. Došao sam do dvojice ljudi od kojih je jedan stajao a jedan sjedio. Onaj što je stajao držao je gvozdeni žarač kojim je ubadao usta onog što sjedi i vukao ih tako da ih izvuče na pleća. Onda bi povukao na drugu stranu, sve dok ih ne bi istegao, pa bi se onaj drugi vratio kao što je i bio. Onda sam pitao onoga koji me podigao, šta to znači? On mi reče: ”Ovo je lažljivac koji se na ovakav način kažnjava u svom mezaru do Kijametskog dana”.»
Ibn Mes'ud veli da je Muhammed sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Nije pravi vjernik onaj koji napada i vrijeđa, koji proklinje, koji je bezobrazan, niti onaj koji je bestidan.»91
Neki je beduin rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: «Oporuči mi nešto.» Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: «Oporučujem ti bogobojaznost. Ako te neki čovjek uvrijedi nečim što zna da je pri tebi, ti njega nemoj vrijeđati nečim što on ima. Grijeh je njemu, a nagrada tebi i nemoj ništa psovati.» Beduin priča: «Poslije toga nisam više ništa opsovao.»92
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Psovati vjernika grijeh je a ubiti ga nevjerstvo. »Još je rekao: «Proklet je onaj koji psuje svoje roditelje.»93
Na drugom mjestu Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, objašnjava, ako nekom opsujemo roditelje, on nam uzvrati, na taj način psujemo svoje roditelje.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Ko opsuje moje ashabe, na njega je Allahovo prokletstvo, prokletstvo meleka i svih ljudi.»94
Ogovaranje je jedna od najgorih negativnih osobina koju čovjek može imati. U citiranim hadisima Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, definira ogovaranje, poredi sa drugim velikim grijesima i ukazuje na posljedice ogovaranja. Lažni govor spada u najveće grijehe. To je osobina licemjera, koja ne može biti svojstvena vjerniku, za posljedicu ima nered, smutnju i tešku kaznu poslije smrti. Psovanje je još jedna negativna osobina koje se vjernik mora kloniti.
Sve navedene, negativne osobine govora su mnogo prisutne u životu muslimana. Sve one su, na neki način, vidovi pretjerivanja u govoru, veoma daleko od umjerenosti. Zbog toga sam ih uvrstio u ovaj rad.
2.5. Umjerenost u poučavanju
Prenosi se da je Šekik ebu Vail rekao: «Abdullah nam je svakog četvrtka držao ders, pa mu je jedan čovjek rekao: ”O oče Abdurrahmanov, nama je tvoj govor vrlo prijatan i mi ga puno volimo. Zbilja bismo voljeli kad bi ti nama držao govor svakog dana!” ”Od toga me sprečava samo to”, odgovorio je on, ”što ne bih volio prijeći vam u dosadu.” ”Naime, Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nama držao ders samo u određenim danima, ne želeći u nama izazvati odbojnost!”»95
Enes, r.a., kaže da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi što govorio, tri puta to ponavljao kako bi ga ljudi mogli pravilno razumjeti, i kada bi kucao (na vrata) tražeći dozvolu za ulazak, kucao bi tri puta.96
Ibn Mes'ud, r.a., kaže: «Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je savjetovao i podučavao birajući odgovarajuće vrijeme kako nam time ne bi prešao u dosadu.»97
Enes, r.a., kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Olakšavajte, a ne otežavajte! Obveseljavajte, a ne rastjerujte!»
Ibn Abbas, r.a., priča da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, računajući da do žena nije doprlo ono što je govorio, izašao sa Bilalom i držao im predavanje, naređujući tom prilikom da dijele milostinju. Kad su to čule, žene su počele bacati minđuše i prstenje, koje je Bilal skupljao u skut svoje haljine. 98
Ebu Seid el – Hudri, r.a., kaže da su žene rekle Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: «Ti si većinom sa muškarcima, možeš li odrediti jedan dan posebno za nas?» On im je potom zakazao dan u kome će se susretati sa njima. Tada ih je poučavao i objašnjavao im zapovijedi…
Ebu Musa, r.a., priča da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Uputa i znanje s kojim me je Bog poslao su kao obilna kiša koja padne na zemlju. Plodna zemlja primi vodu i iz nje nikne trava i mnogo drugog zelenila, a neplodna zadrži u sebi vodu i Bog daje da se njome ljudi koriste: piju, napajaju stoku i zalijevaju zemlju, a padne i na druge predjele koji niti zadržavaju u sebi vodu niti iz njih nešto raste. Takav je slučaj sa onim ko je spoznao Allahovu vjeru i kome je koristilo ono s čim me je Allah poslao, ko je naučio i druge poučavao, kao i sa onim koji za spoznaju nije ni glave podigao niti prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslan.»99
Muavija ibn el-Hakim es-Sulemi, r.a., prenosi: «Dok sam klanjao sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, neko je kihnuo, pa sam rekao: ”Neka ti se Allah smiluje”. Svijet mi je uputio oštre poglede, pa sam rekao: ”Propao sam, zbog čega gledate u mene?” A oni su počeli udarati rukama po svojim stegnima. Kad sam vidio da me oni ušutkuju, ušutio sam. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao - i oca i majku bih za njega žrtvovao - nisam vidio učitelja sposobnijeg i boljeg u podučavanju. Tako mi Allaha, on me nije napustio, niti me je udario, niti uvrijedio, nego je rekao: ”Zaista u ovom namazu nije dozvoljeno ništa od ljudskog govora. On (namaz) je tesbih, tekbir i učenje Kur'ana”…»100
Kroz navedene hadise smo vidjeli da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, birao vrijeme kada će se ljudima obraćati, koliko vremena će im se obraćati, vodeći računa da im ne dosadi. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je bio taktičan, nastojao je da oni kojima se obraća čuju, shvate i razumiju ono što im govori.
_________________________________________________________________
50 Sura En-Nahl, ajet 125.str. 280,
51 Sura Ibrahim, ajet 24-26, str. 257, 258.
52 Sura El-Isra, ajet 53., str. 286.
53 Sura El-Hudžurat, ajet 12, str. 516.
54 Sura En-Nahl, ajet 105,.str.278.
55 Hadis bilježe Buhari i Muslim. Pogledaj: Ibn Redžeb El-Hanbeli, Buđenje ambicija, str. 211.
56 Hadis bilježe Tirmizi i Taberani. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Ihja ulumid – din, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, prijevod Sabahudin Skejić, Kemal Bajramović i Edin Dedić, Izdavač Libris d.o.o. Sarajevo, Sarajevo 2005. godine, str. 275.
57 Hadis bilježi Tirmizi. Pogledaj: ibid 13
58 Hadis bilježi Nesai. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Ihja ulumid – din, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 276.
59 Hadis bilježe Hakim i Bejheki. Pogledaj: Ahmed Mehmedović, Tako je govorio Muhammed Resulullah, Izdavač DP «Grafičar» – izdavačka djelatnost, Tuzla 1991. godine, str.161.
60 Ez-Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 946.
61 Ibid
62 Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Madže. Pogledaj: Ibn Redžeb el-Hanbeli, Buđenje ambicija, str. 173.
63 Hadis bilježi Ibn Ebu Dun'ja. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 285.
64 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Ibn Hadžer el-Askalani, Poticaji i upozorenja, str. 33.
65 Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Ebu Dun'ja. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 293.
66 Hadis bilježe Buhari i Muslim. Pogledaj: Ahmed Mehmedović, Tako je govorio Muhammed Resulullah, str. 422.
67 Hadis bilježi Buhari. Pogledaj: navedeni izvor, str. 422, 423.
68 Ez-Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 919.
69 Hadis bilježi Buhari. Pogledaj:Ahmed Mehmedović, Tako je govorio Muhammed Resulullah, str.162.
70 Hadis bilježe Tirmizi i Ahmed. Pogledaj: prof. dr. Šefik Kurdić, Jezik – mač sa dvije oštrice, Novi horizonti, godište 7, broj 78, godina 2006., str. 43.
71 Hadis bilježi Bejheki. Pogledaj: ibid
72 Hadis bilježe Buhari i Muslim. Pogledaj: Ibn Redžep el-Hanbeli, Buđenje ambicija, str. 137.
73 Hadis bilježi Buhari. Pogledaj: Muhiddin En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 255.
74 Hadis bilježi Tirmizi. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str.321.
75 Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 322.
76 Muttefekun alejhi. Pogledaj: navedeni izvor, str. 318.
77 Ez-Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 917, 918.
78 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Ibn Hadžer el-Askalani, Poticaji i upozorenja, str. 33.
79 Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Madže. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 391.
80 Hadis bilježi Muslim. Pogledaj: dr Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 206, 207.
81 Hadis bilježe Ibn Ebu Dun'ja i Ibn Hibban. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 346.
82 Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi. Pogledaj: dr Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 207, 208.
83 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Muhiddin En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 226.
84 Hadis bilježe Ibn Ebu Dun'ja i Ebu Abbas Deguli, Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 348, 349.
85 Ovaj hadis bilježi Ahmed a naredni Asbehani. Pogledaj: dr. Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 209.
86 Ovaj i naredni hadis, Muttefekun alejhi. Pogledaj: Muhiddin-En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 227, 228.
87 Hadis bilježi Ahmed. Pogledaj: dr. Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 166.
88 Ovaj hadis bilježi Buhari a naredni Ahmed. Pogledaj: navedeni izvor, Veliki grijesi, str. 167.
89 Muttefekun alejhi. Pogledaj: navedeni izvor, str. 106., str.
90 Ovaj hadis bilježi Muslim a naredni Buhari. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 332, 333.
91 Hadis bilježe Buhari i Ahmed. Pogledaj: Mehmed Arif, Hiljadu i jedan hadis, str. 182.
92 Hadis bilježe Ahmed i Taberani. Pogledaj:Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga5, str. 308.
93 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Ibid
94 Hadis bilježi Muslim. Pogledaj: dr Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 273.
95 El Munziri, Muslimova zbirka hadisa, sažetak, str. 708.
96 Ez – Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 53.
97 Ovaj i naredni hadis, navedeni izvor, str. 44.
98 Ovaj i naredni hadis, Ez – Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak str. 54, 55.
99 Navedeni izvor, str. 46, 47.
100 Hadis bilježi Muslim. Pogledaj: Muhiddin – En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 119, 120.
________________________________________________________________
Autor: S.H. - ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET U BIHAĆU, 2007.
«Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer lijepa riječ kao lijepo drvo: korijen mu je čvrsto u zemlji, a grane prema nebu, ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi, a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili. A ružna riječ je kao ružno drvo i iščupanom drvetu s površine zemlje nema opstanka.»51
«Reci robovima mojim da govore samo lijepe riječi…»52
«O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su zaista grijeh, i ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, a vama je to odvratno, zato se bojte Allaha, Allah zaista prima pokajanje i samilostan je.»53
«Usuđuju se da laži izmišljaju samo oni koji u Allahove riječi ne vjeruju, i oni su pravi lažljivci.»54
2.1. Šutnja, čuvanje jezika i ostavljanje onog što nas se ne tiče
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti; ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka bude pažljiv prema svom komšiji; ko vjeruje u Allah i Sudnji dan neka počasti svoga gosta.»55
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Onaj ko šuti i spasio se.»56
Ukbe ibn Amir priča: «Pitao sam: ”Allahov Poslaniče, šta je spas?” On mi reče: ”Sustegni svoj jezik, neka ti je kuća u kojoj živiš dovoljna i plači zbog svojih grijeha”.»57
Abdullah Sekafi priča: «Pitao sam: ”Allahov Poslaniče, reci mi nešto čega ću se pridržavati?” On mi reče: ”Reci Allah je moj Gospodar, i ustraj na tome.” ”Allahov Poslaniče, šta je najgore čega se bojiš za mene?” On se uze za jezik i reče: ”Ovoga”.»58
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: «Samoća je bolja od lošeg društva, a dobar drug je bolji od samoće. Dogovor o dobru korisniji je od šutnje, a šutnja je, opet, bolja od dogovaranja u zlu. Ko želi da živi u miru, neka ustraje u šutnji.»59
Sehl ibn Sa'd priča da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Onome ko mi garantira (da će sačuvati) ono što je između njegovih vilica i ono što je između njegovih nogu, ja mu garantiram Džennet.»60
Ebu Hurejre, r.a., kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Zaista čovjek može izgovoriti riječ kojom je Allah zadovoljan, ne pridajući joj značaj, pa da ga Allah njome uzdigne nekoliko stupnjeva. I, zaista, čovjek može izgovoriti riječ koja izaziva ljutnju Allaha, ne pridajući joj značaj, pa da se s njom strovali u Džehennem.»61
Od Ebu Hurejre, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Od lijepog (savršenog) Islama nekog čovjeka jeste da ostavi ono što ga se ne tiče.»62
Ebu Zerr, r.a., priča da mu je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: «Hoćeš li da ti kažem lahak posao za tijelo, ali vrlo težak na Mizanu?» Rekao sam: «Naravno, Allahov Poslaniče!» On reče: «To je šutnja, lijep ahlak i ostavljanje onoga što te se ne tiče.»63
Kroz ove hadise smo saznali ljepotu i vrijednost šutnje, čuvanja jezika i ostavljanja onog što nas se ne tiče. Ovo su tri pohvalne i vrlo bliske osobine, kojih je danas, na žalost, sve manje.
2.2. Rasprava i svađa
Aiša, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Najmrži čovjek Allahu jeste onaj koji pretjeruje u raspravi.»64
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Nijedan narod nije zalutao, nakon što mu je Allah dao uputu, a da nisu imali rasprave.» «Neće čovjek upotpuniti svoj iman sve dok ne ostavi raspravu, makar i bio u pravu.»65
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Allahu je najmrži čovjek koji, svađajući se, prelazi svaku granicu.»66
Jedne prilike je sjedio Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, u društvu ashaba gdje je bio i Ebu Bekr, kojeg je neki čovjek počeo vrijeđati i uznemiravati. Ebu Bekr je i prvi i drugi put šutio. Pošto ga je ovaj čovjek i treći put uvrijedio, on je počeo reagovati, a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je odmah ustao da ide. Tada je Ebu Bekr rekao: «Allahov Poslaniče, da li se na mene ljutiš?» Na što mu je on odgovorio: «Dok je ovaj čovjek tebe vrijeđao a ti šutio, njega je melek, koji je sišao s nebesa, ugonio u laž. Čim si ti počeo reagovati melek je otišao, a šejtan je zauzeo njegovo mjesto. Ja bježim iz ovog društva, jer ne želim sjediti sa šejtanom.»67
Ebu Ejjub el-Ensari, r.a., kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Nije dozvoljeno čovjeku da raskine veze sa svojim bratom duže od tri noći, tako da, kad se sretnu njih dvojica da jedan od drugog okrene glavu. Od njih dvojice je bolji onaj koji prvi pozdravi.»68
Rasprava je djelo koje treba izbjegavati čak i onda kada smo u pravu. Svađa proizilazi iz rasprava, što vrlo često rezultira potpunim prekidanjem odnosa, a to je po hadisu zabranjeno duže od tri dana. I jedna i druga su negativne osobine, koje izazivaju mržnju Allaha, džellešanuhu. Danas su mnogo prisutne.
2.3. Bespotreban govor, pretjerivanje u govoru, šutnji, šali i hvaljenju
Muhammed,sallallahu alejhi ve sellem, je rekao «Allah mrzi tri stvari kod vas: beskoristan govor, rasipanje imovine i često traženje ili prosjačenje.»69
Džabir, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Najmrži su mi i najdalji od mog mjesta (u Džennetu) oni koji puno pričaju, koji su opširni u svom govoru i koji kitnjasto govore.»70
Fatima, r.a., Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, kćerka, prenosi hadis u kojem Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ističe: «Najgore u mom ummetu su one osobe koje uživaju u raskoši, hrane se probranim jelima, oblače luksuznu odjeću i pretjeruju u govoru.» 71
Od Ebu Hurejre, Abdurrahmana ibn Sahra, r.a., prenosi se da je rekao: «Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Što sam vam zabranio, klonite ga se, a što sam vam naredio, uradite od toga koliko možete. One koji su bili prije vas upropastila su mnoga pitanja i dileme oko zapitkivanja poslanika”.»72
Kais ibn Ebi Hazim, pripovijeda: «Kada je Ebu Bekr, r.a., posjetio jednu ženu, po imenu Zejneba iz plemena Ahmes, primijetio je da ne govori. On upita prisutne: ”Šta joj je? Zašto ne govori?” ”Zavjetovala se da će obaviti hadždž šuteći”, rekoše mu. ”Govori!”, naredi joj. ”To nije dozvoljeno, jer je naslijeđe iz džahilijeta!” I žena progovori.»73
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da su rekli: «Allahov Poslaniče, ti se šališ s nama?» Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: «Ja se šalim s vama, ali govorim samo istinu.»74
Neka je žena došla Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: «Allahov Poslaniče, dozvoli mi da jašem na dromedaru, muškoj devi.» On je rekao: «Dozvolit ćemo da jašeš na dromedarovom sinu.» Ona reče: «Šta da radim s njim, ne može me ni ponijeti.» Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: «Nema nijednog dromedara a da nije sin dromedara», šalio se s njom.75
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Kada biste vi znali ono što ja znam, puno biste plakali, a malo se smijali.»76
Ebu Bekr, r.a., kaže da je jedan čovjek pretjerano hvalio drugog čovjeka, koji je bio spomenut u prisustvu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Teško tebi! Posjekao si vrat svome drugu.» Ovo je ponovio nekoliko puta i rekao: «Ako je neophodno da neko nekoga pohvali, onda neka kaže: ”Ja mislim tako i tako”, i to samo ukoliko stvarno tako misli, a Allah sviđa račune (zna kakav je on stvarno), jer niko nikoga ne može prije Allaha čestitim proglasiti.»77
Ubejj ibn K'ab, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Musa, a.s., jednom je prilikom držao govor Israilovim sinovima, pa je upitan: ”Koji je čovjek najznaniji?” Rekao je: ”Ja sam najznaniji!” Allah ga je zbog toga ukorio što to nije pripisao Njemu.»78
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Ja sam prvak svih ljudi i ne hvališem se time.»79
Bespotreban govor smatra se pokuđenim. Zbog toga treba izgovarati samo ono što je neophodno, a izbjegavati sve nepotrebne dodatke. Pod pretjerivanjem u govoru podrazumijeva se predugo pričanje, ukrašavanje govora i oholo uzdizanje svojom rječitošću. Govor radi govora, šutnja radi šutnje, iz oholosti, su krajnosti koje su neprimjerene i pokuđene. Umjerena šala je dozvoljena. U šali se uvijek mora govoriti istina. Vjernik treba sagledati stanje u kome se nalazi, pa onda odlučiti, ima li više razloga za šalu ili plač. Da bi nekoga pohvalili moramo ga dobro poznavati, govoriti samo ono što je istina, bez uveličavanja koje može biti veoma opasno, za onog koji hvali i za hvaljenoga.
2.4. Ogovaranje, lažni govor i psovka
Ebu Hurejre, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: «Znate li šta je gibet (ogovaranje)?» Ashabi odgovoriše: «Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.» Poslanik tada reče: «Gibet je da pominješ svoga brata po onome što on ne voli i nije mu drago.» Neko reče: «A šta ako je to, što ja o svome bratu kažem, uistinu tačno?» Poslanik reče: «Ako je tačno to što si o njemu rekao, ti si ga ogibetio, a ako nije tačno, ti si ga onda potvorio.»80
Od Džabira i Ebu Seida, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Dobro se čuvajte ogovaranja. Ono je gore od bluda. Čovjek počini zinaluk i pokaje se, pa mu Allah primi njegovo pokajanje. Onome koji je ogovarao, Allah neće oprostiti sve dok mu ogovarani ne oprosti.»81
Prenosi se od Aiše, r.a., koja kaže: «Pred Poslanikom sam rekla: ”Pa zar ti se sviđa Safijja, a ona je onako niska?” Poslanik mi na to reče: ”Rekla si tako tešku riječ (učinila si gibet) koja, kada bi se stavila u morsku vodu, zamutila bi je”.»82
Huzejfe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Neće ući u Džennet onaj ko prenosi tuđe riječi.»83
Džabir, r.a., priča: «Bili smo s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u neobaveznoj šetnji. Došli smo do dva kabura čiji su stanovnici bili kažnjavani. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ”Njih dvojicu kažnjavaju zbog nevelikog prijestupa: jedan je ogovarao ljude, a drugi nije vodio računa o svojoj mokraći.” Naredio je da mu se donesu dva svježa palmina lista, pa ih je izlomio i naredio da se usade u njihove mezare. Rekao je: ”Sve dok ovi listovi budu svježi”, ili je rekao ”… dok se ne osuše, patnja će ove dvojice biti smanjena”.»84
Ibn Abbas, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je bio na Miradžu, vidio u Džehennemu ljude kako jedu lešinu, pa je upitao Džibrila ko su oni, a on mu reče: «To su oni koji jedu ljudska tijela (ogovaraju ih).» 85
Osman, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Gibet (ogovaranje ljudi) i nemimet (prenošenje tuđih riječi) krešu (smanjuju) iman kao što ovce brste travke.»
Abdullah ibn Amr ibn As, .r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Pri kome budu četiri svojstva, bit će čisti licemjer, a pri kome bude jedno od tih svojstava, prije će mu biti svojstvo licemjerja, sve dok ga ne ostavi: iznevjeri kada mu se nešto povjeri, laže kada govori, prevari kada obeća i prelazi granicu kada se prepire.» 86
Ebu Bekrete, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Hoćete li da vam kažem koji je grijeh najveći?» «Hoćemo», odgovorismo. A on reče: «Pripisivanje druga Allahu i neposlušnost roditeljima.» Allahov Poslanik je bio naslonjen, potom se uspravi, pa reče: « i lažno svjedočenje!» Zatim je ponavljao zadnje riječi toliko da smo pomislili da hoće ušutjeti.
Ebu Umamete, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Vjerniku može svašta biti svojstveno osim laži i prevare.»87
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Najveća potvora na Allaha je da čovjek kaže da je nešto usnio a on to uistinu nije usnio.» 88
Esma bint Jezid, r.a., je jednom prilikom upitala Allahovog Poslanika: «Poslaniče, ako neka od nas za nešto kaže da to ne voli, a ustvari, ona to voli, je li se i to računa kao laž?» Poslanik joj odgovori: «Svaka laž se piše kao laž, pa makar ona bila i mala.»
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji dostiže stepen mutevatir hadisa (najsigurnijeg načina prenošenja) kaže: «Ko na mene namjerno slaže neka sebi pripremi mjesto u Džehennemu.»89
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Trojici se Allah neće obratiti na Kijametskom danu, niti će ih pogledati: onome koji prigovara kada nešto da i pokloni, onome koji prodaje svoju robu uz lažnu zakletvu i onome koji pušta da mu se odjeća vuče po zemlji.» 90
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Vidio sam kao da mi neki čovjek ide i kaže mi: ”Ustani!” Ja sam ustao i krenuo s njim. Došao sam do dvojice ljudi od kojih je jedan stajao a jedan sjedio. Onaj što je stajao držao je gvozdeni žarač kojim je ubadao usta onog što sjedi i vukao ih tako da ih izvuče na pleća. Onda bi povukao na drugu stranu, sve dok ih ne bi istegao, pa bi se onaj drugi vratio kao što je i bio. Onda sam pitao onoga koji me podigao, šta to znači? On mi reče: ”Ovo je lažljivac koji se na ovakav način kažnjava u svom mezaru do Kijametskog dana”.»
Ibn Mes'ud veli da je Muhammed sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Nije pravi vjernik onaj koji napada i vrijeđa, koji proklinje, koji je bezobrazan, niti onaj koji je bestidan.»91
Neki je beduin rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: «Oporuči mi nešto.» Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: «Oporučujem ti bogobojaznost. Ako te neki čovjek uvrijedi nečim što zna da je pri tebi, ti njega nemoj vrijeđati nečim što on ima. Grijeh je njemu, a nagrada tebi i nemoj ništa psovati.» Beduin priča: «Poslije toga nisam više ništa opsovao.»92
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Psovati vjernika grijeh je a ubiti ga nevjerstvo. »Još je rekao: «Proklet je onaj koji psuje svoje roditelje.»93
Na drugom mjestu Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, objašnjava, ako nekom opsujemo roditelje, on nam uzvrati, na taj način psujemo svoje roditelje.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: «Ko opsuje moje ashabe, na njega je Allahovo prokletstvo, prokletstvo meleka i svih ljudi.»94
Ogovaranje je jedna od najgorih negativnih osobina koju čovjek može imati. U citiranim hadisima Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, definira ogovaranje, poredi sa drugim velikim grijesima i ukazuje na posljedice ogovaranja. Lažni govor spada u najveće grijehe. To je osobina licemjera, koja ne može biti svojstvena vjerniku, za posljedicu ima nered, smutnju i tešku kaznu poslije smrti. Psovanje je još jedna negativna osobina koje se vjernik mora kloniti.
Sve navedene, negativne osobine govora su mnogo prisutne u životu muslimana. Sve one su, na neki način, vidovi pretjerivanja u govoru, veoma daleko od umjerenosti. Zbog toga sam ih uvrstio u ovaj rad.
2.5. Umjerenost u poučavanju
Prenosi se da je Šekik ebu Vail rekao: «Abdullah nam je svakog četvrtka držao ders, pa mu je jedan čovjek rekao: ”O oče Abdurrahmanov, nama je tvoj govor vrlo prijatan i mi ga puno volimo. Zbilja bismo voljeli kad bi ti nama držao govor svakog dana!” ”Od toga me sprečava samo to”, odgovorio je on, ”što ne bih volio prijeći vam u dosadu.” ”Naime, Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je nama držao ders samo u određenim danima, ne želeći u nama izazvati odbojnost!”»95
Enes, r.a., kaže da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi što govorio, tri puta to ponavljao kako bi ga ljudi mogli pravilno razumjeti, i kada bi kucao (na vrata) tražeći dozvolu za ulazak, kucao bi tri puta.96
Ibn Mes'ud, r.a., kaže: «Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je savjetovao i podučavao birajući odgovarajuće vrijeme kako nam time ne bi prešao u dosadu.»97
Enes, r.a., kaže da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Olakšavajte, a ne otežavajte! Obveseljavajte, a ne rastjerujte!»
Ibn Abbas, r.a., priča da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, računajući da do žena nije doprlo ono što je govorio, izašao sa Bilalom i držao im predavanje, naređujući tom prilikom da dijele milostinju. Kad su to čule, žene su počele bacati minđuše i prstenje, koje je Bilal skupljao u skut svoje haljine. 98
Ebu Seid el – Hudri, r.a., kaže da su žene rekle Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: «Ti si većinom sa muškarcima, možeš li odrediti jedan dan posebno za nas?» On im je potom zakazao dan u kome će se susretati sa njima. Tada ih je poučavao i objašnjavao im zapovijedi…
Ebu Musa, r.a., priča da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: «Uputa i znanje s kojim me je Bog poslao su kao obilna kiša koja padne na zemlju. Plodna zemlja primi vodu i iz nje nikne trava i mnogo drugog zelenila, a neplodna zadrži u sebi vodu i Bog daje da se njome ljudi koriste: piju, napajaju stoku i zalijevaju zemlju, a padne i na druge predjele koji niti zadržavaju u sebi vodu niti iz njih nešto raste. Takav je slučaj sa onim ko je spoznao Allahovu vjeru i kome je koristilo ono s čim me je Allah poslao, ko je naučio i druge poučavao, kao i sa onim koji za spoznaju nije ni glave podigao niti prihvatio Allahovu uputu s kojom sam poslan.»99
Muavija ibn el-Hakim es-Sulemi, r.a., prenosi: «Dok sam klanjao sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, neko je kihnuo, pa sam rekao: ”Neka ti se Allah smiluje”. Svijet mi je uputio oštre poglede, pa sam rekao: ”Propao sam, zbog čega gledate u mene?” A oni su počeli udarati rukama po svojim stegnima. Kad sam vidio da me oni ušutkuju, ušutio sam. Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao - i oca i majku bih za njega žrtvovao - nisam vidio učitelja sposobnijeg i boljeg u podučavanju. Tako mi Allaha, on me nije napustio, niti me je udario, niti uvrijedio, nego je rekao: ”Zaista u ovom namazu nije dozvoljeno ništa od ljudskog govora. On (namaz) je tesbih, tekbir i učenje Kur'ana”…»100
Kroz navedene hadise smo vidjeli da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, birao vrijeme kada će se ljudima obraćati, koliko vremena će im se obraćati, vodeći računa da im ne dosadi. Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je bio taktičan, nastojao je da oni kojima se obraća čuju, shvate i razumiju ono što im govori.
_________________________________________________________________
50 Sura En-Nahl, ajet 125.str. 280,
51 Sura Ibrahim, ajet 24-26, str. 257, 258.
52 Sura El-Isra, ajet 53., str. 286.
53 Sura El-Hudžurat, ajet 12, str. 516.
54 Sura En-Nahl, ajet 105,.str.278.
55 Hadis bilježe Buhari i Muslim. Pogledaj: Ibn Redžeb El-Hanbeli, Buđenje ambicija, str. 211.
56 Hadis bilježe Tirmizi i Taberani. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Ihja ulumid – din, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, prijevod Sabahudin Skejić, Kemal Bajramović i Edin Dedić, Izdavač Libris d.o.o. Sarajevo, Sarajevo 2005. godine, str. 275.
57 Hadis bilježi Tirmizi. Pogledaj: ibid 13
58 Hadis bilježi Nesai. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Ihja ulumid – din, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 276.
59 Hadis bilježe Hakim i Bejheki. Pogledaj: Ahmed Mehmedović, Tako je govorio Muhammed Resulullah, Izdavač DP «Grafičar» – izdavačka djelatnost, Tuzla 1991. godine, str.161.
60 Ez-Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 946.
61 Ibid
62 Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Madže. Pogledaj: Ibn Redžeb el-Hanbeli, Buđenje ambicija, str. 173.
63 Hadis bilježi Ibn Ebu Dun'ja. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 285.
64 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Ibn Hadžer el-Askalani, Poticaji i upozorenja, str. 33.
65 Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Ebu Dun'ja. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 293.
66 Hadis bilježe Buhari i Muslim. Pogledaj: Ahmed Mehmedović, Tako je govorio Muhammed Resulullah, str. 422.
67 Hadis bilježi Buhari. Pogledaj: navedeni izvor, str. 422, 423.
68 Ez-Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 919.
69 Hadis bilježi Buhari. Pogledaj:Ahmed Mehmedović, Tako je govorio Muhammed Resulullah, str.162.
70 Hadis bilježe Tirmizi i Ahmed. Pogledaj: prof. dr. Šefik Kurdić, Jezik – mač sa dvije oštrice, Novi horizonti, godište 7, broj 78, godina 2006., str. 43.
71 Hadis bilježi Bejheki. Pogledaj: ibid
72 Hadis bilježe Buhari i Muslim. Pogledaj: Ibn Redžep el-Hanbeli, Buđenje ambicija, str. 137.
73 Hadis bilježi Buhari. Pogledaj: Muhiddin En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 255.
74 Hadis bilježi Tirmizi. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str.321.
75 Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 322.
76 Muttefekun alejhi. Pogledaj: navedeni izvor, str. 318.
77 Ez-Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 917, 918.
78 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Ibn Hadžer el-Askalani, Poticaji i upozorenja, str. 33.
79 Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Madže. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 391.
80 Hadis bilježi Muslim. Pogledaj: dr Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 206, 207.
81 Hadis bilježe Ibn Ebu Dun'ja i Ibn Hibban. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 346.
82 Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi. Pogledaj: dr Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 207, 208.
83 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Muhiddin En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 226.
84 Hadis bilježe Ibn Ebu Dun'ja i Ebu Abbas Deguli, Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 348, 349.
85 Ovaj hadis bilježi Ahmed a naredni Asbehani. Pogledaj: dr. Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 209.
86 Ovaj i naredni hadis, Muttefekun alejhi. Pogledaj: Muhiddin-En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 227, 228.
87 Hadis bilježi Ahmed. Pogledaj: dr. Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 166.
88 Ovaj hadis bilježi Buhari a naredni Ahmed. Pogledaj: navedeni izvor, Veliki grijesi, str. 167.
89 Muttefekun alejhi. Pogledaj: navedeni izvor, str. 106., str.
90 Ovaj hadis bilježi Muslim a naredni Buhari. Pogledaj: Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga 5, str. 332, 333.
91 Hadis bilježe Buhari i Ahmed. Pogledaj: Mehmed Arif, Hiljadu i jedan hadis, str. 182.
92 Hadis bilježe Ahmed i Taberani. Pogledaj:Ebu Hamid Muhammed el-Gazali, Preporod islamskih nauka, knjiga5, str. 308.
93 Muttefekun alejhi. Pogledaj: Ibid
94 Hadis bilježi Muslim. Pogledaj: dr Fuad Sedić, Veliki grijesi, str. 273.
95 El Munziri, Muslimova zbirka hadisa, sažetak, str. 708.
96 Ez – Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak, str. 53.
97 Ovaj i naredni hadis, navedeni izvor, str. 44.
98 Ovaj i naredni hadis, Ez – Zubejdi, Buharijina zbirka hadisa, sažetak str. 54, 55.
99 Navedeni izvor, str. 46, 47.
100 Hadis bilježi Muslim. Pogledaj: Muhiddin – En-Nevevi, Izbor hadisa iz Rijadu-s-salihina, str. 119, 120.
________________________________________________________________
Autor: S.H. - ISLAMSKI PEDAGOŠKI FAKULTET U BIHAĆU, 2007.
