subota, 5. siječnja 2013.

ODNOSI MEĐU MUSLIMANIMA

Odnosi među muslimanima

 

“NAŠ GOSPODIN EBU BEKR OSLOBODIO JE NAŠEG GOSPODINA BILALA.”

 

"Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (Prijevod značenja: sura Hudžurat, 10.) Bratstvo koje se zasniva na osnovama vjere Islama, vjere koju Kur'an naziva Allahovim nebeskim užetom, nije uslovljeno mjestom, vremenom, niti je uslovljeno i ograničeno krvnom vezom,profesijom, klasom, rasom, nacijom itd.

 

Zahvaljujemo Allahu, s.v.t., na nebrojenim blagodatima koje nam je podario, a posebno na blagodati vjere.Odnosi među muslimanima u svjetlu Kur'ana i Sunneta temelje se na dva principa (načela), a to su:

 

1. islamsko bratstvo;

 

2. lijep ahlak (moral).

 

ISLAMSKO BRATSTVO

 

Allah, dž.š., u Svojoj plemenitoj knjizi Kur'anu, nazvao je muslimane braćom objavivši:

 

"Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala." (Prijevod značenja: sura Hudžurat, 10.)

 

Na taj način je uspostavljen novi vid veza, odnosa, prijateljstava, udruživanja i saradnje među ljudima. Sve veze među ljudima koje su bile zasnovane na krvi, plemenskoj pripadnosti, rasi, klasi itd. Islam naziva lažnim i upropaštavajućim vezama, koje degradiraju čovjeka kao ličnost. Islamsko bratstvo, tj. bratstvo koje se zasniva na osnovama vjere Islama - vjere koju Kur'an naziva Allahovim nebeskim užetom, nije uslovljeno mjestom, vremenom, niti je uslovljeno i ograničeno krvnom vezom, profesijom, klasom, rasom, nacijom itd.

 

U sahih hadisu Muhammed, a.s., je rekao: "Kod koga se nađe troje, osjetiće slast imana (vjerovanja):  da mu Allah, dž. š., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., budu važniji od svega ostalog; drugo, da mrzi povratak u nevjerstvo kao što mrzi biti bačen u vatru; treće, da voli brata muslimana samo u ime Allaha."

 

To je dakle ono sa čime se postiže slast imana i slast života. Ova imanska veza briše svaku drugu razliku među ljudima. Zato zadivljujuće djeluju riječi Omera ibn Hattaba, r.a., kada je prilikom oslobađanja Bilala, r.a., iz ropstva rekao: "Naš gospodin Ebu Bekr oslobodio je našeg gospodina Bilala." Dakle, gospodstvo i ugled se sada mjere drugim aršinom. Prihvatanjem Islama Bilal Abesinac, r.a., dojučerašnji rob, postaje gospodin i prvak u islamskoj zajednici.

 

AHLAK     

    

Druga stvar koja određuje kvalitet odnosa među muslimanima jeste islamski ahlak (moral). Bratstvo, prijateljstvo i bliskost među muslimanima posljedica su lijepog ahlaka ili lijepog ponašanja, a koji je opet posljedica i produkt iskrenog vjerovanja u Allaha, dž.š., i dosljednog slijeđenja Kur'ana i sunneta Resula, a.s. Lijep ahlak obavezuje na ljubav, međusobno prijateljstvo i slaganje, dok loš ahlak prouzrokuje razilaženje, svađu, nesporazum i mnoge druge negativnosti, makar se radilo i o muslimanima.

 

Imam Tirmizi bilježi hadis Poslanika, a.s., u kome je rekao: "Nema nijedne stvari da će biti teža na vagi na Sudnjem danu od lijepog ahlaka." U drugom hadisu Muhammed, a.s., kaže: "Najdraži meni, i najbliži na Sudnjem danu biće oni sa najljepšim ahlakom, a najmrži meni i najudaljeniji od mene na Sudnjem danu biće oni najgoreg ahlaka."

 

Prenosi se da je Omer, r.a., vidio jednog dana Muaza ibn Džebela, r.a., kako sjedi kod Poslanikove, a.s., džamije i plače. Omer, r.a., ga upita: "Zašto plačeš Muaze? Jesi li se možda sjetio brata koji je poginuo, pa ti se srce zbog toga raznježilo?" Muaz, r.a., mu je odgovorio: "Ne, tako mi Allaha, nego sam se sjetio hadisa u kome je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ’Najbolji među vama su oni koji su neprimjetni, bogobojazni i dobročinitelji. Kada su s vama ne primjećuju se, a kad ih nema ne nedostaju.’ Želim biti jedan od njih.”

 

Prava i obaveze muslimana prema njegovom bratu:

 

KADA GA SRETNE TREBA GA POSELAMITI

 

Kaže Uzvišeni: "A kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite ili uzvratite istim." (Prijevod značenja: sura Nisa, 86.)

 

Muhammed, a.s., kaže u hadisu: "Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, nećete ući u džennet dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete voljeli. Hoćete li da vas uputim na nešto ako ga budete činili, voljećete se - širite selam."

 

Prenosi se da je Ibn Luhabe sreo Mudžahida koji ga je uzeo za ruku i citirao mu hadis: "Kada se sretnu dvojica muslimana koji se vole u ime Allaha, pa se poselame i rukuju, i nasmiju jedan drugome u lice, tada spadaju s njih grijesi poput lišća s drveća pri jakom vjetru i opraštaju im se grijesi, makar ih bilo poput morske pjene." Na to je Ibn Luhabe rekao: "Kako je to lahko." Mudžahid mu odgovori: "Ne govori tako! Zar ne znaš za riječi Allaha, dž.š.: "... On je ujedinio srca njihova. Da si ti (Muhammede) potrošio sve što je na Zemlji, ne bi ih ujedinio, ali ih je Allah ujedinio." (Prijevod značenja: Enfal, 63.)

 

U drugom hadisu Poslanik, a.s., je rekao: "Meleki se čude onome ko naiđe pored brata muslimana a ne nazove selam."

 

DA GA POSAVJETUJE KADA ZATRAŽI SAVJET

 

To znači da ga pouči onome što ne zna i da mu ukaže na grešku na najljepši način. Nije manja potreba tvog brata za savjetom od potrebe za imetkom. Zato, ako posjeduješ bogatstvo znanja posavjetuj ga i pouči. Savjet podrazumijeva upozoravanje brata na neku grešku u tajnosti, a onaj ko dijeli "savjete" javno, neka zna da to nije savjetovanje nego sramoćenje brata.

 

DA ŽELI BRATU ŠTO I SAMOM SEBI

 

Ovo prije svega podrazumijeva da mu želi uputu od Allaha, dž.š., kao i da mu želi iskrenost prema Gospodaru svjetova, razumijevanje vjere, a zatim i svako drugo dobro koje bi želio da i njega snađe.

 

Kaže Resul, a.s.: "Nećete vjerovati potpunim imanom dok ne budete željeli bratu ono što i sebi." (Buharija i Muslim) Najmanji stepen bratske ljubavi jeste pomaganje brata u njegovom poslu u kome je potrebna pomoć.

 

Neki beduin je vrijeđao Abdullaha ibn Abbasa, a on mu je rekao: "Kako možeš da me vrijeđaš, a pri meni su tri osobine." Prisutni su rekli: "Koje su to osobine, o sine Abbasov?" On je odgovorio: " Tako mi Allaha, nije pala nijedna kap kiše ni na istoku niti na zapadu, a da nisam zahvalio Allahu i da me to nije obradovalo, a nemam ni deva niti ovaca (pa da se zbog toga više obradujem). Nisam nikad čuo za sudiju da je presudio po Allahovoj Knjizi a da nisam uputio dovu za njega, mada me ne interesuje ta presuda. Nisam nikad shvatio ni dokučio značenje nijednog ajeta, a da nisam poželio da ga svi ljudi shvate i razumiju."

 

DA GA NE OGOVARA, NE MRZI, DA SE NE IZIGRAVA I DA MU NE IZNOSI MAHANE

 

Kaže Uzvišeni u Kur'anu: "O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su zaista grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga, a vama je to odvratno. Zato se bojte Allaha, Allah zaista prima pokajanje i milostiv je!" (Prijevod značenja: Hudžurat, 12)

 

Muhammed, a.s., je rekao: "Čuvajte se mišljenja, jer je mišljenje najlažniji govor!"

 

Sve ovo vodi uhođenju i špijuniranju, a prikrivanje mahana i nedostataka je vrlina mu'mina. Što se tiče ogovaranja, dosta nam je da navedemo slučaj Ebu Bekra i Omera, r.a., koji su bili na putovanju zajedno sa još jednim mladićem (slugom). Zatekla ih je noć, pa je jedan od njih rekao slugi da naloži vatru i pripremi večeru dok oni malo odspavaju. Sluga je naložio vatru, ali je zbog velikog umora i on zaspao pored vatre. Ebu Bekr i Omer, r.a., probudili su se prije njega. Kad su vidjeli da spava i da od večere nema ništa, rekli su: "Zaista je ovaj čovjek veliki spavač." Nakon toga su ga probudili i poslali Poslaniku, a.s., da zatraži mesa da naprave večeru. Ovaj je otišao Poslaniku, a.s., i nakon što mu je ispričao njihov slučaj, rekavši šta traži, Poslanik, a.s., je rekao: "Idi i reci im da su se oni već najeli mesa."

 

Od najvećih uzročnika mržnje i razilaženja jesu sumnja, ogovaranje i loše mišljenje o bratu. Kaže Ibn Mubarek: "Vjernik traži opravdanje, a licemjer (munafik) traži greške." Fudajl ibn Ijad je rekao: "Plemenitost, to je opraštanje grešaka."

 

PRELAŽENJE PREKO GREŠAKA I UVREDA

 

Uvrede se dešavaju najčešće uslijed rasprava kada se čovjek teško kontroliše, te dugih besplodnih sjedenja koja su obilježena prenošenjem tuđih riječi. Čovjek posjeduje želju za isticanjem i dokazivanjem ispravnosti svoga mišljenja, što dovodi do mnogih dunjalučkih sporova i parnica. Međutim, ako i dođe do svega ovoga, vjernici moraju prestati, i tražiti halala jedan od drugog. Poznat je slučaj koji se desio između dvojice ashaba Ebu Zerra i Bilala, r.a. Naime, Ebu Zerr je rekao Bilalu da je crni sin robinje, na što se Bilal požalio Allahovom Poslaniku, a.s., koji je ukorio Ebu Zerra i rekao mu: "Zaista kod tebe postoje tragovi džahilijjeta." Nakon ukora od strane Allahovog Poslanika, a.s., Ebu Zerr je izašao pred Bilala i stavio lice na zemlju rekavši: "Neću podići glavu dok ne staneš svojom nogom na moje lice Bilale, jer tvoja noga je vrijednija od mog lica." Na te riječi Bilal je zaplakao i rekao: "Tako mi Allaha, neću to učiniti. Mi smo braća, i ja te volim u ime Allaha i praštam ti nanesenu uvredu." Pored toga, spomenućemo najljepši primjer islamskog bratstva i praštanja uvreda koji je ikada zabilježen u knjigama rekaika i ahlaka. To je priča o dvojici ashaba Muaviji i Abdullahu ibn Zubejru. Imali su voćnjake jedan do drugog. Jednog dana su Muavijini momci (sluge), navodnjavajući Muavijine voćnjake, ušli u voćnjak Abdullaha ibn Zubejra, polomili ogradu i trgali plodove. To je naljutilo Abdullaha ibn Zubejra, pa je napisao pismo Muaviji koje je počeo sa opasnom uvredom. Sadržaj pisma je bio slijedeći: "O sine žene koja je jela džigericu (misleći na Hind, tj. majku Muavijinu koja je sa Hamzom uradila ono što je uradila)! Tvoji momci su uradili to i to sa mojim voćnjakom i ja želim da mi to nadoknadiš." Na ovo pismo Muavija je odgovorio: "O sine Zatu-n-nitakajn - Vlasnice dvaju pojasa (tj. Esme, r.a., koju je Resul, a.s., tako nazvao pošto je uzela hranu za Resula, a.s., i Ebu Bekra krajevima svoje haljine i obećao joj dva pojasa u džennetu). Pišeš mi da su moji momci loše postupili i nanijeli ti nepravdu. Što se tiče mojih momaka (sluga) oni su od danas tvoje vlasništvo, a što se tiče voćnjaka i njega ti poklanjam u ime Allaha. Tako mi Allaha, kad bi se između tebe i mene  ispriječio sav dunjaluk, ja bih žrtvovao dunjaluk za našu ljubav u ime Allaha."

 

DA SE OPHODI SA NJIM NA NAJLJEPŠI NAČIN

 

Ovo podrazumijeva poniznost, a ne oholost, te oslovljavanje sa njemu najdražim imenom i slušanje dok on priča (govori). Musliman ne smije posjedovati kod sebe ni trunku oholosti ni prema jednom čovjeku, a posebno prema bratu muslimanu. Kaže Uzvišeni: "Ne hodi po Zemlji nadmeno, zaista Allah ne voli nijednog gordog ni hvalisavog." (Prijevod značenja: Lukman, 18.)

 

Kaže Omer, r.a.: "U tri stvari su znaci ljubavi prema bratu: a) selam kad ga sretneš, b) pravljenje mjesta u sijelu i c) oslovljavanje sa najdražim imenom”.

 

Hasan el-Basri je rekao: "Allah je objavio Ademu, a.s., četiri stvari i rekao: "... Ono što je između tebe i ljudi jeste da se ophodiš s ljudima onako kako bi Allah želio da se oni ophode s tobom."

 

BRIGA BRATA I UPUĆIVANJE DOVE ZA NJEGA U ODSUTNOSTI

 

Rekao je Allahov Poslanik, a.s.: "Dova brata za odsutnog brata se ne odbija. Kod glave onog koji upućuje dovu stoji melek koji kada god zatraži dobro za brata, melek kaže: "Amin i tebi!"

 

Muhammed, a.s., je jednog dana pitao ashabe: "Ko će od vas podijeliti sadaku poput Damdama?" On je bio siromašan čovjek. Dok su drugi dijelili srebro, zlato, ovce, deve i opremali mudžahide za borbu, on nije imao šta podijeliti. Jedne noći je ustao, uzeo abdest, klanjao dva rekata, a zatim molio Allaha: "Gospodaru moj, primi sadaku. Oprosti onom ko me vrijeđa, ko me psuje, ko mi zulum čini i ko me ogovara." Poslije toga je došao Džibril, a.s., i obavijestio Poslanika, a.s., da je Allah primio sadaku ashaba Damdama o čemu ga je obavijestio Allahov Poslanik, a.s., nakon što su klanjali sabah-namaz. Uzmimo pouku iz svega ovoga i primijenimo to u našim životima i našim odnosima prema muslimanima.

 

Bušatlić Nasuf Abdusamed