Nemoral
Kako je strast nešto što je usko vezano za čovjeka i nemoguće je da je se potpuno oslobodi, Allah, dž.š., od njega traži da uradi ono što je u okviru njegove mogućnosti, a to je da usmjeri svoje strasti sa proplanka propasti, ka proplancima sigurnosti i spokoja |
Prije nego počnemo govoriti o samom bludu i njegovim zdravstvenim i moralnim štetama, osvrnut ćemo se na jednu činjenicu koju je bitno poznavati kako bi se ispravno shvatio pojam ljudske strasti i kako bi se ona usmjerila u pozitivnom smjeru. Treba znati da zdrav razum ne dolazi u koliziju sa strašću (prirodnom ljudskom sklonošću ka tjelesnom užitku), i onda kada razum bude vodilja čovjeku, predat će mu se strast i biti od njegovih sluga i vodilja.
Čovjeku nije naređeno da svoje srce potpuno okrene od žena, nego mu je naređeno da svoju strast usmjeri ka braku sa ženom koja mu se svidi. Sličan je slučaj i sa strašću oholjenja, hvalisanja i gordosti koji bivaju dozvoljeni, čak pohvalni u borbi protiv Allahovih neprijatelja.
Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., vidio Ebu Dudžana Simaka ibnu Haršea el Ensarija kako hvalisavo (gordo, nadmeno) hoda između muslimanskog i nevjerničkog bojnog reda i reče mu : ''Zaista, ovakvu vrstu hoda prezire Allah, dž.š., osim ako se radi o ratu i sličnim situacijama'' (Ebu Davud 2659, Nesai 5/78, Ibn Hibban 4762, Bejheki 7/308,9/156, Ahmed 5/445,446 od Džabira ibn Utejsa)
Allah, dž.š., nije Svojim robovima zabranio neku stvar, a da im nije dao bolju od nje. Zabranio im je gatanje strelicom, a dozvolio istiharu, zabranio im kamatu, a dozvolio unosnu trgovinu, zabranio im je kocku, a dozvolio korisna natjecanja, zabranio im oblačenje svile (muškarcima), a dozvolio različite vrste raskošne odjeće od vune, pamuka i sl., zabranio im blud i homoseksualizam, a dozvolio brak sa lijepim ženama, zabranio im opojna pića, a dozvolio razna ukusna i korisna pića i sl.
Onaj ko istinski razmisli o ovome, ostavit će i ispoljavanje strasti u prezrenim (niskim) stvarima, usmjeriti je ka korisnom i onome što će ga uzdići i dokučit će Allahovu mudrost, milost i savršenstvo blagodati prema Svojim robovima u onome što im je naredio, zabranio i dozvolio. Ono što je Allah naredio Svojim robovima, nije im naredio zbog toga što je potreban za njima, nego iz dobročinstva i milosti, a ono što im je zabranio, nije im zabranio iz škrtosti prema njima, već da bi ih sačuvao i zaštitio.
Zabrana bluda
Među najpogubnije i najizražajnije negativno ispoljavanje strasti, prema islamskom učenju, svakako spada nezakoniti spolni dodir ili seksualni odnos muškarca i žene - blud.
Pogotovo je jače zabranjen svaki neprirodni odnos ili nenormalni odnos među istim spolovima, bilo među muškarcima ili među ženama (homoseksualizam ili lezbejstvo ). Govoreći o zabrani bluda kaže Allah, dž.š., u Kur'anu :''Ne približavajte se bludu, jer je to užasan grijeh i loš put'' (Prijevod značenja - El-Isra, 32.)
Kur'anska zabrana bluda dovoljna je i treba da bude dovoljna za svakog iskrenog i pravog muslimana, da se on čuva i spasi tog zla. Kada iole pametnom i razboritom čovjeku kaže neki dobar i stručan ljekar, koji mu je ujedno vjeran i uvažen prijatelj, da je po njegovu štetu određeni posao, ili neka vrsta hrane, ili pića i kada mu takav ljekar to zabrani, čovjek će mu vjerovati i po njegovom savjetu postupiti. Muslimanima blud zabranjuju upravo najbolji ljekari i najbolji njihovi prijatelji, a to su njihov Stvoritelj Uzvišeni Allah Koji najbolje zna šta je za ljude štetno, i Njegov poslanik Muhammed, a.s., - pa kako bi dosljedan i odan musliman, ili muslimanka, mogli ne uvažiti takvu zabranu?!
Među hadisima koji ukazuju na zabranu bluda (zinaluka) su sljedeći:
- Prenose Buhari i Muslim od Abdullaha ibn Mes'uda da je rekao : ''Rekao sam Poslaniku, s.a.v.s.: “Koji je najveći grijeh kod Allaha ?” Da Allahu pripišeš druga a On te je stvorio - reče. ''Zatim'' - upitah ga? “Da ubiješ svoje dijeta iz straha da će se hraniti sa tobom,” odgovori Poslanik, s.a.v.s., ''Zatim ''- upitah ga? ''Da počiniš blud sa komšijinom suprugom,''- završi Poslanik, s.a.v.s.''
- Prenose Buhari i Muslim od Ebu Hurejre, r.a., da je rekao Poslanik, s.a.v.s.: '' Nije vjernik onaj ko učini zinaluk sve dok ga čini ...''
- Prenosi Ebu Nuajm el-Fadl ibn Dukejn da im je pričao Abdusselam ibn Šeddad, a njemu Gazvan ibn Džerir, da je čuo svoga oca kada je rekao : ''Govorili smo o razvratu pred Alijom ibn Ebi Talibom na što on reče: “Znate li koji je blud najgori?” Rekosmo: “O vladaru pravovjernih svaki blud je zao!” “Tako je, ali ću vas obavijestiti o najgorem bludu, da čovjek počini blud sa ženom muslimana, postajući time bludnik, a ujedno upropastivši tu ženu.” Zatim reče: “Na Sudnjem danu do ljudi će doprijeti vjetar neugodnog mirisa koji će uznemiriti i vjernike i pokvarenjake. Kada on dostigne vrhunac svoj dozvat će ih glasnik i pitati: “Znate li kakav je ovo vjetar koji vas je ovako uznemirio?” “Ne znamo, tako nam Allaha, osim toga da je prešao sve granice izdržljivosti,” - rekoše.
''To je zadah (neugodan miris) iz polnih organa bludnika koji su se sreli sa Allahom ne pokajavši se za svoj blud'.
Dok su muslimani uvažavali ove kur'anske ajete i hadise, i dok su im oni bili životna pravila, pojave bluda bile su prava rijetkost, ili posve nepoznate u muslimanskim sredinama i zemljama. Tako je bilo i kod nas, u našoj sredini vrlo dugo u prošlosti. Zapisi naših šerijatskih sudova od prije 400 godina, pa do austrougarske okupacije, bilježe vrlo mali broj slučajeva bluda. Stranci koji su uskoro po austrijskoj okupaciji dolazili u Bosnu i opisivali život i običaje bosanskih muslimana, divili su se uzoritosti i čistoti muslimanskog porodičnog života kod nas. (Pogledaj na primjer Antun Hangi ''Život i običaj muslimana u Bosni i Hercegovini '' Sarajevo, 1900.)
ŠTETNOST BLUDA
Rekao je Imam Ibnu-l-Kajim:
“Blud okuplja sva zla svojstva kao što su pomanjkanje vjere, gubitak pobožnosti i ljudskosti i pomanjkanje (nestanak) ljubomore. Nećeš naći bludnika koji se ustručava da učini bilo koji grijeh, da ispunjava ugovoreno, da je iskren u govoru, da održava prijateljstvo sa nekim i da je ljubomoran prema svojoj porodici.
-Biva uzrokom crnine i potamljenosti lica i prekriva ga brigom i mrzovoljom što mogu primijetiti oni što ga gledaju.
-Oduzima,onome koji ga čini, čistotu (ljepotu) kojom je Allah opisao čestite i kreposne robove, a zamjenjuje je pokvarenjaštvom (nečistoćom) kojim je Allah opisao bludnike kao što kaže Uzvišeni: “Pokvarene žene su za pokvarene ljude, a pokvareni ljudi su za pokvarene žene, čestite žene su za čestite ljude, a čestiti ljudi su za čestite žene.” (Prijevod značenja - En-Nur, 26.)
Allah, dž.š., je zabranio Džennet svakom pokvarenjaku i učinio ga pristaništem čestitih. Kaže: “One koje će meleci usmrtiti kao čestite i govoriti im: “Neka je Allahov mir na vas. Uđite u Džennet zbog onoga što ste radili…”
-Ljudi na bludnike gledaju okom nepovjerenja, i niko od njih nije siguran da neće narušiti čast baš njegove porodice (supruge ili kćeri).
Bludnik osjeća tjeskobu i nemir u svojim prsima. Allah, dž.š., im daje suprotno od onoga što je bio naumio, a bio je naumio slast i užitak. Takav je slučaj sa svakim onim koji bude slasti i užitak tražio u onome što je Allah, dž.š., zabranio. Ono što je kod Allaha, može se dobiti samo pokornošću Njemu i nikada se nije dogodilo da grijeh (nepokornost) bude uzrokom dobra (blagostanja). Kada bi razvratnici (bludnici) znali koliko samo slasti, radosti (sreća), lijepog života, prostranosti prsa leži u čestitosti, shvatili bi da je to neuporedivo više od onoga što osjeća prilikom bludnog čina.
-Blud biva uzrokom gubljenja stida .
Kada se čovjek navikne na činjenje grijeha, slijepo se pokoravajući svojoj strasti, dospijeva u stanje u kojem ne mari za tim što ljudi znaju ili vide njegove odvratne (pokvarene) postupke. Štaviše, počne govoriti ljudima ono što radi, hvalisati se pred njima .
-Bludnik sebi uskraćuje veliko onosvjetsko dobro, a on je užitak sa dženetskim ljepoticama u ukrašenim odajama vječnih dženneta. Kao što će onome ko bude oblačio svilu na ovome svijetu i pio vino biti uskraćeni dženetska svila i vino . Tako će onome koji bude stupio u nezakonitu vezu na ovome svijetu, biti uskraćena veza sa hurijama.
Društvene posljedice
Ako su oni koji čine blud u braku, onda oni tim svojim postupkom ugrožavaju brak, a blud jednog ili oba supružnika dovodi do razvoda. Ako su takvi supružnici još i roditelji, njihova šteta je još veća i bolnija, jer pogađa cijelu zajednicu. Djeca ostaju bez roditeljske ljubavi i nezaštićena. Težak je slučaj i sa djecom koja se rode iz nezakonitog odnosa (bluda). Ako pak bračni drugovi, koji su počinili blud, očuvaju svoj brak i ostanu vjerni, oni opet mnogo gube, jer obično, u takvom slučaju, nestaje prave bračne sreće i prisnosti, zato što nestaje iskrene međusobne ljubavi i poštovanja. Takvi bračni drugovi obično su neljubazni, nepravedni i neobazrivi jedno prema drugome, a nemarni su prema svojoj zakonitoj djeci. Djeca, zakonita i nezakonita, kada saznaju, a obično saznaju, kad-tad, da su im roditelji bili bludnici, psihički strašno pate, to ih u duši boli čitavog života i ta bol može imati štetnog odnosa na njihovo ponašanje. Ako mladi ljudi prije braka vode blud ili, kako se to sada kaže, “slobodnu ljubav”, onda oni sebe unaprijed lišavaju prave bračne ljubavi i sreće kada se jednog dana odluče i stupe u brak. Predbračne zabave i svakojaka iskustva obično unaprijed uništavaju interesantnost i romantičnost braka, te ljubav i prisnost koje on inače sobom donosi. Za takve supružnike brak je često prozaičan, dosadan. Mnogi od njih skloni su nastaviti i nakon braka svoje ranije navike, sa svim onim strašnim posljedicama koje smo ovdje ukratko iznijeli.
Kako se sačuvati negativnog utjecaja strasti
Skrenuo bih pažnju čitaocima na nekoliko izreka i predaja koje spominje Imam Ibnu-l-Kajjim u svojim knjigama, koje će, nadam se, pomoći onima koje je nadvladala strast da razmisle i pokušaju započeti jedan novi život u kome će za sudiju uzeti Allahovu uzvišenu Objavu, zatim svoj zdravi razum.
Prenosi Ibnu-l-Kajim u knjizi “Rewdatu-l-muhibbin” 340. str. sljedeću predaju: ''U vremenu tabi'ina (generacije poslije ashaba ), u Mekki je živjela jedna žena koja je bila udata. Jednog dana, opčinjena svojom ljepotom nakon što se pogledala u ogledalo, reče svom čovjeku: ''Šta misliš postoji li čovjek koji, kada bi vidio ovu ljepotu ne bi bio zaveden?'' - ''Postoji,''- odgovori joj čovjek. -''A ko to?'', - upita začuđeno.-''Ubejd ibn Umejr,'' - uzvrati čovjek.-''Da li mi dozvoljavaš da odem do njega kako bi ga zavela?” - upita ponovo. Dozvolio joj je da ode kod njega radi onoga što je tražila. Došla je kod njega praveći se da želi nešto pitati, te se on osami sa njom u kutku mesdžida. Ona iskoristi priliku i otkri svoje lice pred njim, na što joj on reče: ''Allahova robinjo, zastri se!” - “Znaš li da sam zanesena tobom i da si me zaveo,''-upita ga.
''Upitat ću te nekoliko pitanja i ako mi ispravno odgovoriš na njih, razmislit ću o tome što si rekla,''- reče joj.
''Nema problema, bit ću iskrena u svom odgovoru”.
Reče:''Kada bi Melek smrti došao da ti uzme dušu, da li bi bila zadovoljna (sretna) što bi ti ispunio navedenu želju?''- ''Ne, nikako''-odgovori.
Reče: “Da te sada stave u kabur i pripreme za pitanja koja će ti tamo biti postavljena, da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio navedenu želju?'' (tj. što sam počinio zinaluk sa tobom)
-''Ne, nikako''-odgovori.
Reče: ''Da Allah podijeli ljudima knjige njihovih djela,a ne znaš u koju ćeš ruku primiti svoju knjigu,da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio navedenu želju - “Ne,'' - odgovori.
Reče: ''Zamisli da prelaziš Sirat-ćupriju i ne znaš hoćeš li se spasiti ili ne, da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio navedenu želju?'' - ''Ne,'' - odgovori.
Reče: ''Da stojiš pred Allahom radi polaganja računa, da li bi bila zadovoljna što sam ti ispunio želju '' - ''Ne,'' -odgovori.
''Istinu si rekla u svome odgovoru. Nego, boj se Allaha Koji te je obasuo različitim blagodatima i Dobročinitelj je prema tebi.''
Zatim se vratila čovjeku, te je on upita: ''Šta si učinila?''-''Dragi moj, mi smo uistinu nemarni'' - reče mu. Zatim se prihvati namaza, posta i ibadeta (pobožnjaštva).
Kada je čovjek vidje da ustrajava u tome, reče: ''Šta uradi Ubejd ibn Umejr. Upropasti mi ženu i od mlade načini pobožnjaka (asketu)''
Kaže Imam Ibnu-l-Kajjim, govoreći o štetnosti pogleda i koristi njegovog obaranja: “U obaranju pogleda leže mnoge koristi među kojima je:čuvanje srca od bola kajanja. Onaj ko bude pustio svom pogledu da slobodno djeluje neprestano će osjećati patnju itd. Nema štetnije stvari po srce od slobodnog gledanja, jer njime čovjek zapaža sve ono za čime osjeća veliku želju, bez čega se ne može strpiti i do čega, na kraju krajeva, ne može doći, a to upravo prouzrokuje najveći bol i patnju kod njega."
Spominjući stvari (uzroke) koje nam mogu pomoći u pobjeđivanju strasti, kaže Ibnu-l-Kajjim:
“Allah, dž.š., je čovjeka obdario i uzdigao (iznad drugih živih bića) razumom i onda kada ne iskoristi tu blagodat u prepoznavanju korisnog od štetnog, i da prednost onome što mu šteti i upropaštava ga, spušta se ispod nivoa životinje koja instiktivno (prirodno) prepoznaje ono što joj koristi i udaljava se od svega onoga što joj šteti''.
Semir Imamović |
